{"id":79959,"date":"2012-03-28T20:35:57","date_gmt":"2012-03-28T18:35:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=79959"},"modified":"2012-03-28T20:35:57","modified_gmt":"2012-03-28T18:35:57","slug":"vampiri-na-tijelu-covjecanstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/03\/28\/vampiri-na-tijelu-covjecanstva\/","title":{"rendered":"Vampiri na tijelu \u010dovje\u010danstva"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Tena ERCEG<\/strong><\/p>\n

Kada je pro\u0161loga tjedna Greg Smith, jedan od izvr\u0161nih direktora najve\u0107e svjetske investicijske banke Goldman Sachs, upravi banke poslao pismo ostavke u kojemu je optu\u017euje za nevi\u0111enu pohlepu na \u0161tetu klijenata, istoga jutra pismo je objavljeno i u \u201cNew York Timesu\u201d. U pismu je Smith napisao da se u Goldman Sachsu \u201cinteresi klijenata zanemaruju jer firma misli samo na zara\u0111ivanje novca\u201d, te da postoje tri na\u010dina da se u toj tvrtki postane vo\u0111a: \u201cda se klijenti nagovore da investiraju u dionice kojih se banka poku\u0161ava rije\u0161iti\u201d, da ih se navede da \u201ctrguju svime \u0161to \u0107e Goldmanu donijeti profit\u201d, te da prodaju bilo kakav proizvod koji je \u201cnelikvidan, nejasan i ima akronim od tri slova\u201d.<\/p>\n

S obzirom da je pismo objavljeno u najva\u017enijem dnevniku svjetske financijske metropole, gdje je i sjedi\u0161te Goldman Sachsa, tijekom dana u medijima se otvorila rasprava o na\u010dinu poslovanja investicijskih banaka, pa su iz Goldmana pokrenuli kampanju ocrnjivanja 33-godi\u0161njeg Ju\u017enoafrikanca. Rekli su da je on \u201cusamljenik\u201d koji nikome nije bio nadre\u0111en, pa time ni ne predstavlja mi\u0161ljenje ve\u0107ine zaposlenika. Smith je u financijskom gigantu bio jedan od \u010dak 12 tisu\u0107a izvr\u0161nih direktora, od ukupno 33 tisu\u0107e zaposlenih, a nakon 12 godina rada u toj instituciji zara\u0111ivao je \u201csamo\u201d 500.000 dolara godi\u0161nje.<\/p>\n

Difamiranje zvi\u017eda\u010da<\/strong><\/p>\n

S obzirom na to da je u pismu iznio i neshvatljivo naivne tvrdnje, poput one da je ranije poslovanje Goldman Sachsa bilo obilje\u017eeno \u201ctimskim radom, integritetom, duhom poniznosti i interesom klijenata\u201d, te da ni jednom rije\u010dju nije preuzeo odgovornost \u0161to je i sam bio dio te ma\u0161inerije, medije su preplavili satiri\u010dki osvrti i posprdni komentari.<\/p>\n

Me\u0111u njima se istaklo uredni\u0161tvo poslovnog informativnog koncerna Bloomberg, koje je napisalo da je prije 12 godina, izgleda, Goldman Sachs bio \u201cfondacija za ispunjavanje \u017eelja\u201d i \u201cdostavljao cvije\u0107e u umirovljeni\u010dke domove i gradio prihvatili\u0161ta za napu\u0161tene ma\u010dke\u201d.<\/p>\n

\u201cAko \u017eelite posvetiti \u017eivot slu\u017ee\u0107i \u010dovje\u010danstvu nemojte i\u0107i raditi u Godman Sachs, to nije njegova funkcija niti \u0107e ikad biti\u201d, zaklju\u010dili su u Bloombergu, pa je op\u0107i stav da je jedini rezultat Smithove bombasti\u010dne ostavke to \u0161to je sebi zauvijek zalupio sva vrata na Wall Streetu.<\/p>\n

No neki analiti\u010dari smatraju da velike investicijske banke ipak vi\u0161e nisu tako nedodirljive. Pri tom im, tvrde oni, vi\u0161e nije lako ignorirati \u0161to svaki drugi Amerikanac vi\u0161e nema u njih povjerenja, te da ih vi\u0161emjese\u010dno kampiranje pokreta Occupy Wall Street sad ve\u0107 tjeskobno podsje\u0107a na to koliko su omra\u017eeni, pa se njihovi zaposlenici prosvjednicima redovito dolaze ispovijedati kako zapravo nisu onakvi kakvima se \u010dine.<\/p>\n

U tekstu objavljenom u \u201cNew York Magazineu\u201d, Gabriel Sherman pi\u0161e i kako su investicijske banke sve vi\u0161e pritisnute odljevom mozgova, od kojih su neki dobivali i godi\u0161nje bonuse od 100 milijuna dolara, da im padaju prihodi i kompenzacije, a ukupno je od po\u010detka krize u Americi nestalo 200.000 radnih mjesta u financijskoj industriji. Svoj danak, \u010dini se, po\u010deo je uzimati pretpro\u0161log ljeta doneseni Dodd-Frankov paket zakona kojim se investicijskim bankama name\u0107e stro\u017ea regulativa prilikom trgovanja derivatima, dodjeljivanja kredita i osiguravanja investicija.<\/p>\n

Naro\u010dito kriti\u010dnim moglo bi se pokazati takozvano Volckerovo pravilo, koje stupa na snagu u srpnju i kojim se investicijskim bankama zabranjuje trgovanje vlastitim novcem, a ulaganje u najrizi\u010dnije, hedge fondove, ograni\u010dava na tri posto ukupnog kapitala. Dodatne restrikcije bit \u0107e implementirane u fazama do 2016. godine.<\/p>\n

U o\u010dekivanju tih mjera ve\u0107ina investicijskih banaka ve\u0107 je ugasila cijele odjele, a popratno se doga\u0111a i egzodus najvje\u0161tijih zaposlenika u vlastite hedge fondove, koji su do ovih zakona prakti\u010dki bili izvan bilo kakve regulative. Iako je od 1990. do 2011. broj hedge fondova u svijetu narastao sa 610 na 9553, u posljednjih godinu i pol dana ugasilo ih se oko tisu\u0107u.<\/p>\n

Dodd-Frankov zakon bio je kritiziran da nije dovoljno restriktivan i da mu je cilj osigurati status quo, no \u010dini se da on ipak nije potpuno jalov, na \u0161to ukazuje i obe\u0107anje republikanskog predsjedni\u010dkog kandidata Mitta Romneyja da \u0107e ga ukinuti ako postane ameri\u010dki predsjednik.<\/p>\n

Da se i sama vlada koleba pokazuje, pak, inicijativa da se ve\u0107 ovih dana u ameri\u010dkom kongresu usvoji takozvani Zakon o radnim mjestima, za koji je biv\u0161i guverner dr\u017eave New York Eliot Spitzer napisao da bi mogao \u201cponi\u0161titi neke od najva\u017enijih reformi nametnutih Wall Streetu u cijeloj generaciji\u201d.<\/p>\n

Mr\u0161ave od\u0161tete<\/strong><\/p>\n

Da su vinovnici kolosalnih prevara u kojima su milijuni ameri\u010dkih gra\u0111ana ostali bez krova nad glavom i dalje iznad zakona pokazuje i \u010dinjenica da, unato\u010d temeljito dokumentiranom kriminalu, nitko od njih nije dobio niti kaznenu prijavu. \u0160tovi\u0161e, u Americi se ustalilo pravilo da se nezakoniti postupci mo\u0107nih korporacija rje\u0161avaju isklju\u010divo nov\u010danim kompenzacijama zanemarivih iznosa u odnosu na njihove prihode, pa se takvom praksom neka\u017enjivosti ne vr\u0161i funkcija sprje\u010davanja istog pona\u0161anja u budu\u0107nosti.<\/p>\n

U velja\u010di ove godine pet velikih ameri\u010dkih banaka pristalo je zajedno platiti pet milijardi dolara dr\u017eavnim i federalnim vladama zbog \u201cpakiranja\u201d i prodavanja \u201ctoksi\u010dnih\u201d hipotekarnih kredita, pri \u010demu nisu niti vodile urednu dokumentaciju pa nisu mogle dokazati vlasni\u0161tvo nad nekretninama. Tih pet banaka jo\u0161 20 milijardi dolara moraju dati za \u201colak\u0161avanje\u201d situacije za oko 750.000 ljudi kojima su nekretnine zaplijenjene jer nisu mogli vra\u0107ati kredite, a takvih u Americi ima oko \u010detiri milijuna.<\/p>\n

U srpnju 2010. Goldman Sachs se nagodio da plati mr\u0161avih 550 milijuna dolara jer je prodajom precijenjenih derivata o\u0161tetio europske banke IKB Deutsche Industriebank i Royal Bank of Scotland, kojima je sada du\u017ean uplatiti 150 odnosno 100 milijuna dolara, a ostatak ameri\u010dkom ministarstvu financija kao globu. Koliko je ta kazna mala pokazuje usporedba s profitom Goldman Sachsa koji je godinu ranije iznosio 13,39 milijardi dolara.<\/p>\n

U travnju pro\u0161le godine senatski Stalni pododbor za istrage objavio je 640 stranica duga\u010dak izvje\u0161taj o ilegalnim aktivnostima banaka, od \u010dega se \u010dak 260 stranica bavilo Goldman Sachsom. U njemu je dokumentirano kako su banke varale klijente prodaju\u0107i im hipotekarne kredite i istovremeno se klade\u0107i da \u0107e ti paketi izgubiti na vrijednosti, kako su bonitetne agencije istim tim \u201ctoksi\u010dnim\u201d kreditima davale visoke ocjene, a federalne regulatorne agencije sistematski zanemarivale znakove ozbiljnih nepravilnosti. Dan nakon objave toga dokumenta, \u201cNew York Times\u201d je pak objavio da je ministar financija Timothy Geithner nagovarao dr\u017eavnog odvjetnika New Yorka Andrewa Comoa da prekine istragu.<\/p>\n

Senatska istraga najve\u0107u je pa\u017enju posvetila Goldmanovom investicijskom instrumentu Abacus 2007-AC1 koji je dizajnirao njegov klijent John Paulson s ciljem da profitira od pada vrijednosti hipotekarnih obveznica. Menad\u017eeri banke, me\u0111utim, o tome nisu obavijestili investitore, mahom strane banke, mirovinske fondove i osiguravaju\u0107e tvrtke, koji su mogli zaraditi samo ako vrijednosti obveznica narastu. Krahom tr\u017ei\u0161ta nekretnina oni su izgubili preko milijardu dolara, dok je Paulson, koji se kladio na pad vrijednosti, svoj fond uve\u0107ao za 590 posto. Iako se radilo o o\u010diglednoj prevari, cijela stvar je rije\u0161ena s nekoliko stotina milijuna dolara globe, dok iz Goldman Sachsa nikad nisu javno priznali nezakonito poslovanje.<\/p>\n

Nove prevare<\/strong><\/p>\n

Iako je tvrdnju urednika Bloomberga da investicijske banke nikada nisu radile za dobrobit \u010dovje\u010danstva te\u0161ko osporiti, poznavatelji financijske industrije isti\u010du da u impresijama Grega Smitha ipak ima ne\u0161to istine, odnosno da su se u posljednjih 25 godina izmijenila unutarnja pravila u funkcioniranju tih institucija.<\/p>\n

Dotad je, tvrde oni, maksima poslovanja Goldman Sachsa bila \u201cdugoro\u010dna pohlepa\u201d, a imperativ zara\u0111ivati zajedno s klijentima, a ne na njima. No stvari su se promijenile kada su te banke prestale biti partnerstva, \u0161to je podrazumijevalo ve\u0107e rizike za same vlasnike, i pretvorile se u dioni\u010dka dru\u0161tva, \u010dime su dobile i nove izvore novca. U kombinaciji s odrije\u0161enim rukama koje im je omogu\u0107ila vlada, trgovanje novcem banaka dovelo je do favoriziranja kratkoro\u010dne zarade jer se vi\u0161e zara\u0111uje na samoj transakciji nego na dugoro\u010dnom odnosu, \u0161to je na koncu dokinulo i princip lojalnosti prema klijentu.<\/p>\n

U eseju objavljenom u magazinu \u201cRolling Stone\u201d 2009. Matt Taibbi opisao je kako su u to vrijeme banke napustile i svoje pravilo o kvaliteti kontrole prilikom inicijalnih javnih ponuda (IPO), prema kojemu je kompanija koja \u017eeli iza\u0107i na burzu morala biti profitabilna najmanje tri godine. Upravo to, pi\u0161e Taibbi, dovelo je do prvog suvremenog \u201cpucanja balona\u201d, onog tehnolo\u0161kog krajem 1990-ih, kada su investicijski bankari raznoraznim zakulisnim igrama napuhavali vrijednosti dionica tek stvorenih tehnolo\u0161kih kompanija, \u0161to je na koncu rezultiralo krahom. Kralj tehnolo\u0161kih IPO-a bio je upravo Goldman Sachs, a Wall Street je, pi\u0161e Taibbi, \u201cumjesto da nau\u010di lekciju da balon uvijek pukne, u godinama interneta nau\u010dio da je u vrijeme slobodno plutaju\u0107eg kapitala nevjerojatno lako napuhati balon, a pojedina\u010dni bonusi su ve\u0107i \u0161to je manija iracionalnosti ve\u0107a\u201d.<\/p>\n

I nekretninski balon, pi\u0161e ovaj autor, stvorio je upravo Goldman Sachs, koji on naziva \u201cvelikom vampirskom lignjom omotanom oko lica \u010dovje\u010danstva\u201d. On opisuje kako su ve\u0107 sredinom 1990-ih neke velike ameri\u010dke proizvodne kompanije izgubile velike novce na kompliciranim investicijskim instrumentima. No kada su Vladin ured za odgovornost i \u0161efica Komisije za trgovanje futuresima roba Brooksley Born 1998. poku\u0161ali uvesti stro\u017eu regulativu na ta tr\u017ei\u0161ta, Robert Rubin, ministar financija Billa Clintona i prije toga Goldmanov bankar, sabotirao je nastojanje nagovoriv\u0161i kongres da njezinom uredu oduzme regulatorne ovlasti. Kongres je 2000. godine tu odluku u posljednji trenutak ubacio u prijedlog zakona, \u010dime je tr\u017ei\u0161te deregulirano.<\/p>\n

Nakon nekretninskog balona, pi\u0161e novinar \u201cRolling Stonea\u201d, Goldman Sachs je isfabricirao i naftni balon, \u0161to je, pak, omogu\u0107ila deregulacija tr\u017ei\u0161ta roba. Upravo je iz te banke 1991. godine poslano prvo pismo Komisiji za trgovanje futuresima roba sa zahtjevom za deregulaciju, \u010diji je rezultat da se \u201c2008. jednim barelom nafte trgovalo 27 puta prije nego \u0161to je on uop\u0107e dostavljen i konzumiran\u201d. I upravo zbog toga, tvrdi Taibbi, od tada cijena nafte konstantno raste, iako se njezina proizvodnja pove\u0107ava a potra\u017enja smanjuje, \u0161to je trebalo rezultirati padom cijene.<\/p>\n

Taibbi analizu zavr\u0161ava tvrdnjom da je svoju posljednju veliku prevaru Goldman Sachs izveo u vrijeme spasa ameri\u010dkih banaka, prvo kada je izlobirao da se od svih njih ne spasi jedino Lehman Brothers, njegov jedini pravi konkurent, a potom i promjenom statusa iz investicijske banke u bankarski holding kako bi se kvalificirao za novac od \u201cbailouta\u201d i jeftine pozajmice od Federalnih rezervi. Sljede\u0107i balon, prognozira Matt Taibbi, dogodit \u0107e se na podru\u010dju trgovanja kreditima za ispu\u0161tanje \u0161tetnih plinova, gdje je Goldman Sachs ve\u0107 uvelike pustio svoje pipke.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Greg Smith, jedan od izvr\u0161nih direktora Goldman Sachs, optu\u017eio je tu banku za nevi\u0111enu pohlepu na \u0161tetu klijenata.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-79959","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/79959","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=79959"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/79959\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=79959"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=79959"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=79959"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}