{"id":79658,"date":"2012-03-25T19:33:41","date_gmt":"2012-03-25T17:33:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=79658"},"modified":"2012-03-25T19:33:41","modified_gmt":"2012-03-25T17:33:41","slug":"koliko-je-acta-vazna-za-ekonomiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/03\/25\/koliko-je-acta-vazna-za-ekonomiju\/","title":{"rendered":"Koliko je ACTA va\u017ena za ekonomiju?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Vladimir VULI\u0106<\/strong><\/p>\n

Poku\u0161ajmo da na trenutak (ako je to uop\u0161te mogu\u0107e!) zanemarimo kr\u0161enja osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao \u0161to su sloboda izra\u017eavanja i privatnost komuniciranja (o ovome je Nata\u0161a ve\u0107 pisala), i sagledajmo koliko je ACTA va\u017ena za ekonomiju jedne dr\u017eave. Da bi u potpunosti mogli da razumijemo sve pozitivne i negativne ekonomske efekte potpisivanja ACTA, neophodno je da znamo kako je uop\u0161te do\u0161lo do ovog trgovinskog sporazuma.<\/p>\n

Praksa da dr\u017eave zaklju\u010duju me\u0111unarodne ugovore kojima se \u0161tite autorska prava je stara vi\u0161e od jednog vijeka. Bernska konvencija o za\u0161titi knji\u017eevnih i umjetni\u010dkih djela, poznata kra\u0107e kao Bernska konvencija, je me\u0111unarodni ugovor koji ure\u0111uje za\u0161titu autorskih prava, koji je potpisan 1886. godine u Bernu (\u0160vajcarska). Me\u0111utim, zaklju\u010divanje dva ugovora 90-ih godina XX vijeka predstavlja prekretnicu u me\u0111unarodnoj borbi za za\u0161titu autorskih prava.<\/p>\n

Ugovor o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (Sporazum TRIPS), koji je potpisan 1994. godine, je postavio za\u0161titu autorskih prava kao uslov za \u010dlanstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Dr\u017eavama koje nijesu \u017eeljele ili nijesu bile sposobne da zadovolje me\u0111unarodne standarde za za\u0161titu autorskih prava je, kao posljedica, prijetila mogu\u0107nost uvo\u0111enja trgovinskih sankcija.<\/p>\n

Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO Ugovor o autorskom pravu), koji je potpisan 1996. godine, je pove\u0107ao minimalne uslove za za\u0161titu autorskih prava. Od dr\u017eava se prema novom ugovoru o\u010dekivalo da, na primjer, uvedu zabranu upotrebe sistema za zaobila\u017eenje digitalne za\u0161tite autorskih prava.<\/p>\n

Relativno otvorena struktura Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO) kao jedne od specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija, kao i \u010dinjenica da odluke u ovoj organizaciji moraju biti donesene konsenzusom kroz proces pregovaranja, je zna\u010dila da velike kompanije koje su vlasnici autorskih prava, u prvom redu Holivudski studiji i farmaceutske kompanije, nijesu, kroz me\u0111unarodne ugovore iz 1994. i 1996. godine, dobile sve ono \u0161to su tra\u017eile.<\/p>\n

Iz tog razloga, SAD i EU su odlu\u010dile da pokrenu proces koji \u0107e rezultirati ja\u010dom za\u0161titom autorskih prava, ali tako \u0161to \u0107e zaobi\u0107i WIPO, STO i uobi\u010dajene multilateralne sporazume. Tako je SAD zaklju\u010dio vi\u0161e bilateralnih trgovinskih sporazuma sa dr\u017eavama kao \u0161to su Koreja, Australija i \u010cile. Iako su formalno sklopljeni kao sporazumi o slobodnoj trgovini, ovi ugovori zahtijevaju od dr\u017eava da prihvate stro\u017eije sisteme za za\u0161titu autorskih prava.<\/p>\n

Pregovori oko ACTA predstavljaju samo nastavak ovakvih nastojanja od strane SAD i EU. Umjesto da se odvijaju u relativno otvorenom procesu u okviru WIPO, pregovori oko ACTA su vo\u0111eni u tajnosti od strane malog broja, uglavnom, bogatih dr\u017eava. Zemlje u razvoju koje bi, o\u010dekivano, imale najvi\u0161e prigovora na ovakav sporazum, nijesu bile ni pozvane da u\u010destvuju. Tako\u0111e, nevladine organizacije i naj\u0161ira javnost nijesu imali nikakav uvid u proces pregovaranja. Plan je bio da se kona\u010dna verzija sporazuma predstavi ostatku svijeta po principu \u201cuzmi ili ostavi\u201d.<\/p>\n

Ekonomija jedne dr\u017eave mo\u017ee, u dana\u0161njem svijetu, ostati konkurentna jedino ako svoj uspjeh zasniva na neopipljivim resursima \u2013 idejama, kreativnosti, znanju, inovacijama, kvalitetu i brendu. Neopipljiva imovina \u010dini oko 70% ukupne vrijednosti 500 najve\u0107ih ameri\u010dkih preduze\u0107a. Upravo su autorska prava, patenti, \u017eigovi i trgovinske tajne neke od stvari koje se tretiraju sporazumima o za\u0161titi intelektualne svojine. Ukoliko investitor procijeni da njegovo ulaganje u preduzetni\u010dki poduhvat u nekoj dr\u017eavi nije sigurno, jer se inovacija ne mo\u017ee adekvatno za\u0161tititi autorskim pravima, sigurno \u0107e odustati od tog poslovnog poduhvata. Efikasna za\u0161tita intelektualne svojine je neophodna za uspjeh savremenih ekonomija, i milioni radnih mjesta \u0161irom svijeta zavise od nje. Zbog velikog broja falsifikovanih proizvoda koji postoje na tr\u017ei\u0161tu, za\u0161titom autorskih prava se garantuje bezbjednost potro\u0161a\u010da. Ve\u0107ina ozbiljnih ekonomista \u0107e se slo\u017eiti sa prethodnim tvrdnjama u vezi sa pozitivnim ekonomskim efektima za\u0161tite autorskih prava.<\/p>\n

Sa druge strane, isklju\u010divanje zemalja u razvoju iz pregovara\u010dkog procesa oko ACTA i zaobila\u017eenje WIPO, pokazuje jasnu spremnost da se izbjegne jedan od osnovnih ciljeva Ujedinjenih nacija, a to je razvoj na globalnom nivou. Mogu\u0107i negativni ekonomski efekti ACTA na zemlje u razvoju su katastrofalni \u2013 ograni\u010den pristup medicinskim i farmaceutskim proizvodima, ograni\u010den pristup novom znanju i manji izvoz. ACTA ima negativne efekte i na ekonomije razvijenih dr\u017eava. Umjesto deklarisane borbe za za\u0161titu autorskih prava, drakonskim kaznama i nedovoljno jasnim pravnim normama se posti\u017ee upravo suprotno \u2013 gu\u0161i se inovativnost i preduzetni\u010dka aktivnost.<\/p>\n

ACTA ima neproporcionalno visoke negativne efekte po preduzetnike, jer pove\u0107ava barijere za ulazak u industriju, \u0161to ote\u017eava osnivanje i poslovanje startup kompanija. Istovremeno, cementira poziciju sada\u0161njih velikih igra\u010da na tr\u017ei\u0161tu, zbog \u010dinjenice da njihovi prevazi\u0111eni poslovni modeli jednostavno ne funkcioni\u0161u u doba internet ekonomije. Istra\u017eivanja su pokazala da, ukupno gledano, velike kompanije u poslednjih 30 godina nijesu stvorile niti jedno novo radno mjesto u SAD. Svi novi poslovi u SAD su bili rezultat preduzetni\u010dkog napora, tj. rada preduze\u0107a koja su postojala manje od pet godina. Kako bi izgledale dana\u0161nje ekonomije razvijenih dr\u017eava, a samim tim i na\u0161i \u017eivoti, da neko u jednom trenutku nije osnovao Microsoft, Apple, Google, eBay, Amazon.com, Skype ili Facebook?<\/p>\n

Zna\u010daj za\u0161tite autorskih prava za konkurentnost savremenih ekonomija je nesporan, ali zaklju\u010divanje me\u0111unarodnih trgovinskih sporazuma kojima se zaobilazi VIPO, kao agencija Ujedinjenih nacija, nije pravi put. Ovakav proces me podsje\u0107a na scenario prve epizode kultnog nau\u010dno-fantasti\u010dnog serijala, Rat zvijezda \u2013 Fantomska prijetnja. A svi znamo kako se ovaj filmski spektakl zavr\u0161ava\u2026<\/p>\n

Digitalizuj.me<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

ACTA ima neproporcionalno visoke negativne efekte po preduzetnike, jer pove\u0107ava barijere za ulazak u industriju, \u0161to ote\u017eava osnivanje i poslovanje startup kompanija.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":75979,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-79658","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/79658","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=79658"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/79658\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/75979"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=79658"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=79658"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=79658"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}