{"id":79640,"date":"2012-03-25T14:45:20","date_gmt":"2012-03-25T12:45:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=79640"},"modified":"2012-03-25T14:45:20","modified_gmt":"2012-03-25T12:45:20","slug":"ideologijom-protiv-masturbacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/03\/25\/ideologijom-protiv-masturbacije\/","title":{"rendered":"Ideologijom protiv masturbacije"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Loris Guti\u0107<\/p>\n

Besciljno lutam Internetom, i nai\u0111em na neki prastari \u010dlanak u kojem se, na veoma satiri\u010dan na\u010din, onako pedago\u0161ki, izvrgava ruglu knjiga nekog Esmira Ba\u0161i\u0107a, profesora i direktora Op\u0107e biblioteke Te\u0161anj, po nazivom \u201eKriza morala mladih\u201c \u010diji se pak autor pisanom rije\u010dju, studiozno i neumoljivo, obra\u010dunava ni manje ni vi\u0161e nego sa masturbacijom. Ka\u017ee, tako, vrli ekspert da od pretjeranog masturbiranja slabi vid, opada potencija, i ozbiljno se dovodi u pitanje mogu\u0107nost \u017eenidbe. Nije bitno \u0161to je Esmir Ba\u0161i\u0107 u sukobu sa medicinskom naukom. I \u0161to se masturbiranje preporu\u010duje kao efikasan metod poja\u010davanja potencije i prolongiranje seksualnog odnosa. Njegovi zaklju\u010dci u sinergiji su sa Bo\u017eijom rije\u010dju, i sa apstraktnim religijskim odredbama koje, jelte, ne govore decidno o drkanju, ali se iz svega prilo\u017eenog mo\u017ee zaklju\u010diti da su takve bezbo\u017ene aktivnosti pogubne po tijelo i duh. Potrebno je, stoga, ka\u017ee profesor Ba\u0161i\u0107, na najmanju naznaku poriva za pribjegavanjem samozadovoljavanju, sjesti i napisati pismo. Ili, ako je \u017eelja za \u0161amaranjem majmuna ba\u0161 jaka, sjesti i napisati knjigu. I nazvati je, recimo, \u201eKriza morala mladih\u201c.<\/p>\n

Naravno da niko nije kriv za to \u0161to Esmir Ba\u0161i\u0107 ima problema sa masturbiranjem. Niko nije kriv, pa ni on sam, \u0161to se u njegovom umu onanija etablirala kao neka utjelovljena jeres, kao \u010din po kojem se tijelo \u010dovjekovo raspada, krv klju\u010da, a mozak se gasi i tako nesretnog, od redovne masturbacije iscrpljenog insana izop\u0107ava iz zajednice normalnih i \u017eivih. \u017divotna na\u010dela koja je Ba\u0161i\u0107 usvojio, i koje dijeli sa mnogima, naprosto su doprinijeli takvom njegovom intelektualnom razvoju i takvom poimanju posve ugodnog i savr\u0161eno normalnog seksualnog \u010dina.<\/p>\n

Niko nije kriv za nedozrelost duhovnog razvoja, za ustru\u010davanje pred idejom preispitivanja dogme, za odsustvo ili, bolje, potiskivanje prirodne radoznalosti koja se ustru\u010dava vjerovati kada sumnja, i koja \u017eeli ispitati i shvatiti prije nego odlu\u010di vjerovati i odre\u0111ene stavove javno, otvoreno propagirati.<\/p>\n

Niko nije kriv za to \u0161to se mladi ljudi pod \u0161apama reakcionarnih roditelja lako uvjere u to da se dobra djeca ne igraju, ne dru\u017ee, ne izlaze, ne spavaju i ne ve\u017eu sa \u201eanamo onima\u201c, pa bili ti \u201eanamo oni\u201c Srbi, Hrvati, Bo\u0161njaci, Kirgistanci, Jevreji, Romi, Rusi, Amerikanci, Englezi, crnci, bijelci, \u017euti, crni, crveni, gay, bi, trans, iz dobre ili lo\u0161e ku\u0107e, od roditelja ministara ili kriminalaca, siroma\u0161ni, bogati, ludi, prisebni ili napola takvi. Nedozrelost njihovog sopstvenog duhovnog razvoja, potiskivanje prirodne radoznalosti koja dijete ili omladinca vu\u010de da upozna, ispita, shvati, iskusi druge i druga\u010dije naprosto je odsutna. Mladi se ljudi, u dana\u0161nje vrijeme, ne suo\u010davaju sa krizom morala. Dobro bi bilo, i daj Bo\u017ee da se na\u0161 mladi svijet sastoji od bistrih, intelektualno nadarenih, svjesnih, obrazovanih, duhovno nadmo\u0107nih, superiornih drkad\u017eija; sred te blagodeti i tog obilja, onanija bi bila pravi blagoslov. Na\u017ealost, mladi svijet kakav egzistira u Bosni i Hercegovini dominantno ne odgovara toj idili\u010dnoj slici. Mladi su ljudi dana\u0161njice bezvoljni, nezainteresirani i lijeni.<\/p>\n

Mladi ljudi ne \u010ditaju klasike i beletristiku, jer imaju filmove ra\u0111ene po knji\u017eevnim predlo\u0161cima, i vizuelni faktor evidentno bolje stimulira omladinu od gomile nesuvislih slova razbacanih po papiru. Izme\u0111u napisanog \u201ezbacila je ku\u0107nu haljinu i razotkrila posve nago tijelo\u201c, i plasti\u010dno oblikovanih sisa na ekranu golemi je jaz sa\u010dinjen od ma\u0161te.<\/p>\n

Prava je istina da je \u010ditanje, gle \u010duda!, sredstvo pomo\u0107u kojeg se posti\u017ee daleko vi\u0161e od pukog u\u017eitka u audio-vizuelnom stimulansu. \u010citanje pospje\u0161uje razumijevanje drugih, pisanje koje je nerijetko dio svakodnevnice i radnih obaveza, govor putem kojeg saobra\u0107amo sa ljudima koji nas okru\u017euju, oboga\u0107uje poznavanje jezika, unapre\u0111uje vokabular. Mladi ljudi se hiho\u0107u nad, recimo, Grabovicom i njegovom obilatom uporabom po\u0161tapalice \u201ezna\u010di\u201c, ali ti mladi ljudi, oboga\u0107eni audio-vizuelnim stimulansom i vizijom nesretnog direktora kako se sizifovski trudi sro\u010diti koherentnu re\u010denicu, i dalje pi\u0161u \u201eho\u010demo\u201c, i dalje tipkaju \u201ehtjeo\u201c, i dalje \u201esumljaju\u201c, a ne sumnjaju \u2013 u sopstveno \u0161tovanje ispravnog pisanja, lijepe rije\u010di i osnova gramatike. Elektronska komunikacija, koja brzinu pretpostavlja korektnosti, eliminirala je suvi\u0161ne faktore poput pisanja imena velikim slovom i postala izvrsna isprika za nemarno izra\u017eavanje.<\/p>\n

Mladi ljudi rijetko poha\u0111aju kru\u017eoke, sekcije, minijaturne zajednice unutar kojih obitavaju njihovi vr\u0161njaci posve\u0107eni odre\u0111enim interesima sposobnim doprinijeti unutarnjem razvoju. Mladi ljudi ne \u017eele da znaju vi\u0161e; obrazovni sistem zatrpao ih je nesuvislim detaljima, i ako i\u0161ta, mladi ljudi nastoje znati \u0161to manje. Tako i pjesma ka\u017ee: \u201e…\u0161to manje, dijete, zna\u0161, to si manje nesretan.\u201c I oni su, doista, sretni, jer ne znaju i ne \u017eele da znaju, a onaj ko po\u017eeli, nalazi da je iznimno te\u0161ko otkriti nekoga ko dijeli sli\u010dne interese.<\/p>\n

Mladi, recimo, znaju da postoji dr\u017eava, znaju da ta dr\u017eava funkcionira na neki na\u010din, da su na vrhu politi\u010dari koji presipaju iz \u0161upljeg u prazno, slikaju se u dnevnicima, imaju \u0161ofere i velike plate, mladi znaju razlikovati stranke, katkada i istaknute pojedince unutar stranaka. Mladi ljudi znaju da negdje postoji ne\u0161to \u0161to se zove bud\u017eet, i ne\u0161to \u0161to se zove parlament, i da je sve to spregnutom u nekakvu dr\u017eavni\u010dku ili dr\u017eavotvornu, vrag bi ga sad znao, aktivnost, ali ne razumiju, ne\u0107e da razumiju i ne zanima ih da spoznaju \u2013 su\u0161tinu. Mladi ljudi ne znaju i ne\u0107e da znaju da svaka karta za kino, svaka kafa koju popiju, svaka dvolitarka pive koju kupe na lokalnoj trafici sadr\u017ei ura\u010dunat porez, i da samim tim porez ide tim ljudima koji presipaju iz \u0161upljeg u prazno, slikaju se u dnevnicima, i vozaju se u automobilima sa zatamnjenim staklima.<\/p>\n

Ti ljudi, te apstraktne individue o kojima niko ni\u0161ta ne \u017eeli da zna, i za koje se prosje\u010dnom mladom \u010dovjeku \u017eivo fu\u0107ka, mogu presipati iz \u0161upljeg u prazno upravo stoga \u0161to ih niko ne slu\u0161a.<\/p>\n

Ti se ljudi, ti politi\u010dari, ta mrtva puhala i do zla Boga dosadni kravata\u0161i mogu slikati u dnevnicima, jer znaju da ih niko ne\u0107e ni gledati prije nego zaokru\u017ei njihova imena na bira\u010dkom listi\u0107u.<\/p>\n

Taj bud\u017eet se puni i prazni aktivnostima tih politi\u010dara. Ti politi\u010dari crpe zna\u010dajan dio tog bud\u017eeta za sopstvene plate. Nije neva\u017eno da postoje poslanici u parlamentu koji su tri puta prisustvovali sjednici i pri tome zaradili 20-30.000,00 KM godi\u0161nje.<\/p>\n

Studenti prava i studenti ekonomije neka se zamisle za\u0161to ih, ve\u0107 poslovi\u010dno, po diplomiranju o\u010dekuje zavod za zapo\u0161ljavanje. Politi\u010dari su saglasni da univerziteti dopu\u0161taju upis ogromnog broja studenata prava i ekonomije, jer se ogroman dio tih sredstava slijeva u bud\u017eet i daje mogu\u0107nost politi\u010darima da manipuliraju sredstvima koja u osnovi vode porijeklo od osiroma\u0161enih gra\u0111ana. Ne nastoje\u0107i da ograni\u010de proizvodnju suficitarnih, suvi\u0161nih kadrova \u010dija je ponuda na tr\u017ei\u0161tu rada daleko ve\u0107a od potra\u017enje, stvaraju ogroman kadrovski potencijal za kojeg ne postoje objektivne mogu\u0107nosti da se isti popune. Ne stvaraju\u0107i i ne privla\u010de\u0107i proizvodne investicije, smanjuju se privredni potencijali, strana ulaganja, dakle – raspolo\u017eiva radna mjesta. Lo\u0161e i nemarno provedenom privatizacijom propadaju firme koje su zapo\u0161ljavale veliki broj radnika, i kao posljedica nemara politi\u010dara, pove\u0107ava se broj nezaposlenih.<\/p>\n

Studenti medicine i studenti elektrotehnike neka se zamisle za\u0161to lije\u010dnici i in\u017einjeri imaju oskudna primanja. Neka se zapitaju za\u0161to sta\u017eisti i pripravnici jedva mogu pre\u017eivjeti na odgovornim i riskantnim poslovima koji su u inozemstvu izuzetno dobro pla\u0107eni. Lije\u010dnici koji brinu o ljudskom zdravlju i ljudskim \u017eivotima, dakle istinskim blagodetima \u010dovje\u010danstva, nisu toliki prioritet u o\u010dima dr\u017eavnika, jer zdravlje i \u017eivoti gra\u0111ana nisu prioritet vladaju\u0107e kamarile. Takav skroman status doktora, do kojeg statusa valja dogurati kroz \u0161est godina kompleksne nauke i cjelo\u017eivotno u\u010denje, posljedica je nebrige politi\u010dara za ljude; onog trenutka kada dosegnu basnoslovne i nezaslu\u017eene prihode, dr\u017eavnici mare samo za sebe. U svijetu intenzivnog tehni\u010dkog napretka, \u010dini se da su telekomunikacijski operateri jedini koji, po strana\u010dkoj, stri\u010devskoj i babovskoj politici, anga\u017eiraju in\u017einjere. Za sve ostalo \u2013 inostranstvo otvara svoja vrata, i mnogi su primorani razmatrati odlazak iz dr\u017eave i potragu za mjesto na kojem \u0107e biti pla\u0107eni po zasluzi. Sve te pojave nisu posljedica nekih vol\u0161ebnih sila, nisu posljedica neke kletve, neke magije koja ne dozvoljava Bosni i Hercegovini da kro\u010di naprijed. One su posljedica politike koja je u Bosni i Hercegovini destruktivna i poni\u017eavaju\u0107a spram gra\u0111ana koji su \u2013 ili mogu biti – jedina vrijedna komponenta ove dr\u017eave. Roditelji bi se o tome trebali zamisliti kada odbiju gledati dnevnik, i proglase apstinenciju od u\u010de\u0161\u0107a u politi\u010dkom \u017eivotu, jer \u0107e njihova djeca \u017eivjeti i biti besposlena u dr\u017eavi stvorenoj njihovom odbojno\u0161\u0107u, neznanjem i neupu\u0107eno\u0161\u0107u. Djeca i mladi bi se trebali zamisliti kada zijevnu nad govorom nekog politi\u010dara. Taj govor, kojeg nerado gledaju i nerado slu\u0161aju jeste slika onoga \u0161to \u0107e sutra pritisnuti, kao mora, \u010detiri miliona ljudi ili \u0107e, pak, \u0161to je jo\u0161 nezabilje\u017eeno, ta \u010detiri miliona izvu\u0107i iz bijede i postaviti na put napretka.<\/p>\n

Ne treba se, zato, lomiti nad besmislenim i dru\u0161tveno beskorisnim pitanjima poput onih nad kojima se lome razni Esmiri i Ba\u0161i\u0107i. Ne treba se optere\u0107avati suvi\u0161nim glupostima o kojima se pri\u010da mnogo, a ne posti\u017ee ni\u0161ta, o kojima se raspreda naduga\u010dko i na\u0161iroko, a da nikakva produktivna aktivnost ne proizi\u0111e iz te pri\u010de. Ostavite nam, vi nazovi profesori i doktori, vi razni mlatioci prazne slame, ostavite nam, dragi na\u0161i laprdavci, barem tu nesretnu onaniju.<\/p>\n

Ona je jo\u0161 jedino sa \u010dim ova protra\u0107ena, neanga\u017eirana mladost ima pune ruke posla.<\/p>\n

6yka.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mladi ljudi ne \u017eele da znaju vi\u0161e; obrazovni sistem zatrpao ih je nesuvislim detaljima, i ako i\u0161ta, mladi ljudi nastoje znati \u0161to manje….<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-79640","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/79640","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=79640"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/79640\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=79640"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=79640"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=79640"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}