{"id":79411,"date":"2012-03-22T14:30:50","date_gmt":"2012-03-22T13:30:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=79411"},"modified":"2012-03-22T14:30:50","modified_gmt":"2012-03-22T13:30:50","slug":"sei-stete-zbog-unistavanja-mora-mogle-bi-biti-dva-biliona-dolara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/03\/22\/sei-stete-zbog-unistavanja-mora-mogle-bi-biti-dva-biliona-dolara\/","title":{"rendered":"SEI: \u0160tete zbog uni\u0161tavanja mora mogle bi biti dva biliona dolara"},"content":{"rendered":"<p>Najnovije istra\u017eivanje pokazuje da bi u 21. vijeku \u0161tete zbog uni\u0161tavanja mora mogle da dostignu dva biliona dolara.<\/p>\n<p>Zaga\u0111enje, pretjerani izlov ribe i klimatske promjene me\u0111usobno negativno djeluju, i to vi\u0161e nego \u0161to se do sada mislilo, navodi se u izvje\u0161taju o istra\u017eivanju svjetskih okeana koje je sproveo Institut za okolinu iz Stokholma (SEI).<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je bilo usmjereno i na acidifikaciju ili pove\u0107anje kiselosti okeana zbog nakupljanja ugljenika, te hipoksiju, odnosno smanjenja koli\u010dine kiseonika koju stvaraju divovske alge.<\/p>\n<p>Po\u0161to se nalaze blizu obale, njih \u010desto nagrizaju hemikalije, one pate od acidifikacije ili ih \u010dovjek uni\u0161tava na neki drugi na\u010din.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje koje je sproveo SEI poku\u0161alo je da izra\u010duna koliko bi moglo ko\u0161tati zaga\u0111ivanje i nepromi\u0161ljeno iskori\u0161\u0107avanje okeana u ovom vijeku. Upore\u0111ivani su tro\u0161kovi do kojih \u0107e do\u0107i ukoliko se ni\u0161ta ne preduzme u spre\u010davanju promjene klime, sa tro\u0161kovima na koje treba ra\u010dunati ako se uspije ograni\u010diti zagrijavanje atmosfere na 2,2 stepena Celzijusa.<\/p>\n<p>Aktivisti za za\u0161titu klime na me\u0111unarodnim pregovorima poku\u0161avaju da uvjere svijet\u00a0 da se ovo otopljavanje ograni\u010di na dva stepena.<\/p>\n<p>Izra\u010dunato je da bi tro\u0161kovi koji bi nastali ako se ni\u0161ta ne preduzme do 2100. godine mogli iznositi 1,98 biliona dolara.<\/p>\n<p>Prema alternativnom scenariju, prema kojem bi svijet dramati\u010dno smanjio proizvodnju \u0161tetnih gasova, moglo bi se izbje\u0107i gotovo 1,4 biliona dolara tro\u0161kova.<\/p>\n<p>Dio istra\u017eivanja koji se bavio tro\u0161kovima u budu\u0107nosti uzeo je u obzir pet kategorija gdje okeani gube na vrijednosti: ribarstvo, turizam, porast nivoa mora, oluje i sposobnost okeana da apsorbuje ugljenik.<\/p>\n<p>I u ekolo\u0161koj organizaciji &#8220;Okeani&#8221;, koja nije u\u010destvovala u ovom istra\u017eivanju, saglasni su da klimatske promjene &#8211; kad je rije\u010d o &#8220;zdravlju&#8221; okeana &#8211; mogu igrati izuzetno va\u017enu ulogu.<\/p>\n<p>I u toj organizaciji bi voljeli da politi\u010dari prihvate holisti\u010dki pristup rje\u0161avanju problema okeana, a to zna\u010di &#8211; da se bave cjelinom, a ne samo pojedinim problemima.<\/p>\n<p>&#8220;Pristup koji se temelji na eko-sistemu kre\u0107e od ideje da su sve stvari me\u0111usobno povezane&#8221;, ka\u017ee Hana Paulomaki iz &#8220;Okeana&#8221;, prenosi Deutsche Welle.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najnovije istra\u017eivanje pokazuje da bi u 21. vijeku \u0161tete zbog uni\u0161tavanja mora mogle da dostignu dva biliona dolara. Zaga\u0111enje, pretjerani izlov ribe i klimatske promjene me\u0111usobno negativno djeluju, i to vi\u0161e nego \u0161to se do sada mislilo, navodi se u izvje\u0161taju o istra\u017eivanju svjetskih okeana koje je sproveo Institut za okolinu iz Stokholma (SEI). Istra\u017eivanje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-79411","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/79411","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=79411"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/79411\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=79411"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=79411"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=79411"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}