{"id":79357,"date":"2012-03-21T21:39:15","date_gmt":"2012-03-21T20:39:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=79357"},"modified":"2012-03-21T21:39:15","modified_gmt":"2012-03-21T20:39:15","slug":"manifest-za-europsku-socijalisticku-alternativu-ili-lijevo-pranje-ruku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/03\/21\/manifest-za-europsku-socijalisticku-alternativu-ili-lijevo-pranje-ruku\/","title":{"rendered":"Manifest za europsku socijalisti\u010dku alternativu, ili &#8220;lijevo&#8221; pranje ruku!?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/socijalisti%C4%8Dka-evropska-alternativa.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-79359\" title=\"socijalisti\u010dka evropska alternativa\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/socijalisti%C4%8Dka-evropska-alternativa.jpg\" alt=\"\" width=\"281\" height=\"179\" \/><\/a>Pi\u0161e: edi3<\/p>\n<p><em>Skupina uglednih politi\u010dara &#8220;ljevice&#8221;, nedavno je javnosti uputila apel za &#8220;europsku socijalisti\u010dku alternativu&#8221;, prozivaju\u0107i aktualnu desnu garnituru na \u010delu EU za katastrofalno snala\u017eenje u krizi te nude\u0107i svoj recept za izlazak iz iste. Manifest je ujedno i uvodni materijal za Konferenciju s Jacquesom Delorsom, koju je Hannes Swoboda, Predsjednik S&amp;D grupe u Europskom Parlamentu sazvao za 28. o\u017eujka u Europskom Parlamentu u Briselu.<\/em><\/p>\n<p><em>Prevod na hrvatski jezik&#8230;<\/em><\/p>\n<p>Europljani sada mogu sami vidjeti posljedice \u010dinjenice da je desnica na vlasti u gotovo svim zemljama \u010dlanicama i da vodi glavnu rije\u010d u Briselu. Postupak desnice u rje\u0161avanju du\u017eni\u010dke krize tijekom proteklih dvije godine tu\u017ean je primjer lo\u0161eg politi\u010dkog upravljanja i ekonomske nepismenosti. Europski gra\u0111ani sada \u0107e platiti cijenu toga \u0161to su konzervativci primijenili propala ekonomska na\u010dela iz dvadesetih godina i to tako da \u0107e imati razinu nezaposlenosti iz 1930tih. Nacrt koji nude je Europska Siroma\u0161na Unija, sni\u017eenog \u017eivotnog standarda gotovo svim gra\u0111anima, zao\u0161trenih jednakosti i skresanih temelja dr\u017eave blagostanja, koja je istaknuti doprinos Europe napretku \u010dovje\u010danstva. Politi\u010dke odluke polako se prenose na organe vlasti koji nisu izabrani, a sve u uzaludnom poku\u0161aju da se udobrovolji tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n<p>Potpisnici ovog teksta dugogodi\u0161nji su \u010dlanovi socijalisti\u010dkih, socijal-demokratskih i laburisti\u010dkih stranaka koji vjeruju da gra\u0111ani Europe zaslu\u017euju bolje od tmurne perspektive koju nude konzervativci na vlasti i jadnih rezultata koje su postigli. Demokratska se ljevica u Europi mo\u017ee o\u017eivjeti \u0161irokom i \u017eustrom demokratskom diskusijom, koja ne uklju\u010duje samo \u010delnike na\u0161ih stranaka nego i sve na\u0161e \u010dlanstvu i \u0161iru javnost. S tim ciljem predla\u017eemo ovdje neke progresivne ideje za socijalisti\u010dke reforme, a koje bi mogle tvoriti osnovu jednog novog obra\u0107anja europskim gra\u0111anima.<\/p>\n<p>Povijest je ubrzala hod posljednjih nekoliko godina. Europski socijalisti zaostaju. Mnogi su nesposobni artikulirati javni bijes pona\u0161anjem \u201evisokih\u201c financija, mnogi ne \u017eele sura\u0111ivati sa drugim socijalistima u vladama drugih zemlja EU, \u010desto su suzdr\u017eani u me\u0111unarodnim forumima kad se radi o trgovini i klimatskim promjenama, pa su se, uz \u010dasne iznimke, demokratski socijalisti, socijal-demokrati i laburisti\u010dke stranke u brojnim zemljama na\u0161li u polo\u017eaju da im je potpora na povijesno najni\u017eoj razini.<\/p>\n<p>\u0160tovi\u0161e, nezadovoljstvo politikom dana\u0161nje EU i njenih vlada iskori\u0161tava se politi\u010dki, no to ne \u010dini ljevica ve\u0107 ksenofobni populisti, nacionalisti i ekstremna desnica.<\/p>\n<p>Ova kriza treba pru\u017eiti mogu\u0107nosti ljevici da \u017eustro napadne nesposobnost desnice u rukovo\u0111enju krizom i nesposobnost da zacrta smjer razvoja Europe. Te \u0107e akcije biti vjerodostojne samo ako ljevica mo\u017ee dati smisleni komplet alternativnih prijedloga kao odgovor na krizu.<\/p>\n<p>Da bi bila vjerodostojna, ljevica treba jasnu pri\u010du za sada\u0161nju krizu, sklop jednostavnih zajedni\u010dkih na\u010dela za budu\u0107e djelovanje i program koji ide do su\u0161tine same krize.<\/p>\n<p>Analiza je jednostavna. Europske ekonomije su, poput svih drugih, izba\u010dene s kolosjeka gotovo kriminalnom neodgovorno\u0161\u0107u svjetskog financijskog sektora. No, Europa se i prije toga su\u010deljavala s dugoro\u010dnom recesijom. Dio treba zahvaliti davno propu\u0161tenom rebalansiranju raspodjele svjetskog bogatstva izme\u0111u Zapada i i ekonomija u razvoju Istoka i Juga. U tom rebalansiranju dopustili smo da globalizacija pove\u0107a disbalans u raspodjeli bogatstva u svim zemljama. Ne dovode\u0107i ni u jednom trenutku u pitanje pravila igre, omogu\u0107ili smo da se ka\u017enjavaju sve zemlje s razvijenim sustavom dru\u0161tvenog blagostanja, \u0161to je sru\u0161ilo \u017eivotni standard, pove\u0107alo nejednakost i potaklo prelijevanje nacionalnog dohotka u korporativni profit, na \u0161tetu pla\u0107a u razvijenim tr\u017ei\u0161nim gospodarstvima. Siroma\u0161tvo opet raste. To je ve\u0107 bio trend u Europi, a sada se ubrzava. Glas Europe u me\u0111unarodnim forumima, poput G20, globalnim pregovorima o trgovini i na konferencijama o klimatskim promjenama, gotovo da se vi\u0161e ne \u010duje, zahvaljuju\u0107i nutarnjim podjelama i nedostatku alternativne i jasne strategije.<\/p>\n<p>Na\u010dela socijalisti\u010dkog djelovanja u Europi tako\u0111er trebaju biti jasna. Tu je nemogu\u0107e zanemariti kolektivno, zajedni\u010dko djelovanje. Onaj tko smatra da se \u017eivotni standard mo\u017ee za\u0161tititi i odr\u017eati dr\u017eavu blagostanja povla\u010denjem u model nacionalnih dr\u017eava 18. stolje\u0107a, vra\u0107anjem mo\u0107i iz Brisela u pojedina\u010dne glavne gradove, ili zanemarivanjem zajedni\u010dkih institucija, nehotice ili hotimice poti\u010de podjarmljivanje na\u0161ih zemalja od strane supersila, pro\u0161lih i budu\u0107ih i diktaturu tr\u017ei\u0161ta. Europski odgovor na krizu bio je mlak i nedovoljan, no nacionalna rje\u0161enja, \u010dak i ona vrlo energi\u010dna, bezna\u010dajna su u globaliziranom svijetu u kojem danas \u017eivimo.<\/p>\n<p>Stoga socijalisti\u010dki odgovor na krizu mora biti europski, ne samo mantra o \u201evi\u0161e Europe\u201c, nego takav da Europi pru\u017ei sredstva za\u0161tite vlastitih interesa i dobrobiti europskih gra\u0111ana. Treba biti energi\u010dan, kako bi se nezavisni glas Europe ujedinio, bio glasan i jasan na G20, u Doha pregovorima, u pregovorima o klimatskim promjenama i u Ujedinjenim Narodima. Europska unija danas ima vlastiti glas u sustavu UN; treba pokazati hrabrost i volju da ga se koristi u unapre\u0111enju na\u0161ih interesa i vrijednosti i treba na\u0107i zajedni\u010dku platformu sa svim vladama i regionalnim organizacijama koje dijele te interese i vrijednosti.<\/p>\n<p>Ekonomski pristup Europe mora biti koherentan i temeljen na tri elementa: zajedni\u010dkoj odgovornosti, rastu i jednakosti.<\/p>\n<p>Nema ni\u010deg socijalisti\u010dkog u rasipanju javnog novca i gomilanju dugova. Kako vjerujemo u vrijednosti javne potro\u0161nje, obvezni smo osigurati da je ona u\u010dinkovita. Ekstravagantni projekti, napuhani na\u010din \u017eivota nekih javnih institucija, dupliciranje svojstveno nacionalnim i europskim programima koji su po\u010deli \u017eivjeti sami za sebe, bez obra\u0107anja pozornosti na u\u010dinkovitost, sve se to treba svesti na razumnu mjeru ili eliminirati. No, o\u0161tra se \u0161tednja mora posti\u0107i uravnote\u017eivanjem ograni\u010denja javne potro\u0161nje i pravednim oporezovanjem, temeljeno na na\u010delu \u201esposobnosti pla\u0107anja\u201c, s tim da i korporativni sektor plati svoj dio tereta, te da se organizira ofenziva na izbjegavanje pla\u0107anja poreza, pojavu koja je pro\u0161irena u EU. Potrebno je ukinuti ograni\u010denja poreznih davanja za one koji najvi\u0161e zara\u0111uju, eliminirati bonuse u financijskom sektoru posebnim kaznenim porezima i energi\u010dno napasti porezne oaze.<\/p>\n<p>Rezanje bez rasta osudit \u0107e Europljane na izgubljeno desetlje\u0107e pada i depresije. Rast zahtijeva nacionalno i europsko djelovanje glede EU prora\u010duna i financijskih instrumenata koje treba koristiti kad imaju kataliti\u010dko djelovanje.<\/p>\n<p>Ljevica na vlasti na razini EU u\u010dinila je napredak u uklanjanju raznih vrsta diskriminacija. Obrana i \u0161irenje na\u010dela jednakosti, kao i uklanjanje diskriminacije bilo koje vrste u EU, mora biti sredi\u0161nji dio europskog socijalisti\u010dkog programa. Na\u017ealost, ekonomska jednakost je koncept koji je gotovo u potpunosti nestao iz rje\u010dnika socijalista posljednjih desetlje\u0107a, mada je upravo to sredi\u0161nja to\u010dka pojma dru\u0161tvene pravde, klju\u010dna za oporavak Europe. Ako gra\u0111ani vjeruju da teret krize pada na njih na nepo\u0161ten na\u010din, ako su suo\u010deni sa stvarnim padom zarada i svjedo\u010de vra\u0107anju razini siroma\u0161tva kakva se nije vidjela od osamdesetih, ako se socijalna za\u0161tita i financiranje dr\u017eavnih programa re\u017eu dok se \u0161ire skandalozni bonusi i enormne korporativne pla\u0107e, a super bogati neukusno tro\u0161e neograni\u010deno, zajedni\u010dki napor da se ubla\u017ei ekonomski pad ne\u0107e dati rezultata, ekonomska u\u010dinkovitost bit \u0107e upitna, a vjera u demokraciju iscrpit \u0107e se.<\/p>\n<p>Temeljeno na tom zajedni\u010dkom pristupu i potvrdi na\u0161ih tradicionalnih socijalisti\u010dkih uvjerenja, Ljevica mora razviti zajedni\u010dku platformu djelovanja u budu\u0107nosti. Ta platforma treba imati sljede\u0107ih 10 dijelova:<\/p>\n<p><strong>1)<\/strong> Ekonomska politika EU koja u sredi\u0161te interesa stavlja ekonomske i dru\u0161tvene ciljeve iz Ugovora (rast, puna zaposlenost, dru\u0161tveno uklju\u010divanje), jednako energi\u010dno i organizacijski \u010dvrsto kao \u0161to se to \u010dini s pitanjima prora\u010dunske discipline; na to se nadovezuju osuvremenjeni socijalni ciljevi Unije, energi\u010dniji potezi da se iskorijeni siroma\u0161tvo i oja\u010davanje socijalnog dijaloga; komplet fundamentalnih socijalnih prava i ciljeva treba, imaju\u0107i gornje ciljeve na umu, unijeti u europsku Povelju, uz jednako striktno pra\u0107enje i sredstva prisile za ta socijalna prava kakvi postoje za ekonomske slobode.<\/p>\n<p><strong>2)<\/strong> Odr\u017eivost zajedni\u010dke valute; potrebno je pro\u0161iriti mandat ECB (Europska sredi\u0161nja banka) pravom na kupovinu vladinih obveznica kad se valuta na\u0111e pod napadom, uz u\u010dinkovitu zajedni\u010dku odgovornost za ekonomsku politiku; ukoliko Sredi\u0161nja Europska Banka nije ovla\u0161tena poduzimati radnje za spas valute kojom upravlja, \u010demu onda postoji?<\/p>\n<p><strong>3)<\/strong> Prora\u010dunska reforma; rast EU prora\u010duna prvenstveno da bi se promovirale klju\u010dne tehnologije, financirala ulaganja u dru\u0161tveni, infrastrukturni i odr\u017eivi razvoj; prora\u010dun treba djelovati zajedno s EIB (Europska investicijska banka);<\/p>\n<p><strong>4)<\/strong> Fiskalna reforma; resursi EU trebaju se oja\u010dati porezima na energiju; \u010dlanicama treba omogu\u0107iti vi\u0161e slobode u smanjenju poreza na dodanu vrijednost kako bi se stimulirala doma\u0107a potro\u0161nja i odmaklo od regresivnih poreza;<\/p>\n<p><strong>5)<\/strong> Porez na financijske transakcije kojim se stimulira zapo\u0161ljavanje u proizvodnji i uslugama u malom i srednjem poduzetni\u0161tvu; da bi se potaknulo istra\u017eivanje i razvoj; i da bi se financirali globalni javni ciljevi, poput borbe s klimatskim promjenama i poticanja razvoja;<\/p>\n<p><strong>6)<\/strong> Europsko ulaganje kroz Projektne obveznice koje bi izdavala EU, uz podr\u0161ku Sredi\u0161nje banke i usredoto\u010deno na ostvarenje velikog potencijala novog zelenog gospodarstva; novi infrastrukturni planovi pra\u0107eni fleksibilnijim pravilima planiranja kako bi se brzo otvarala nova radna mjesta i smanjila prevelika ovisnost o fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji, \u0161to \u0107e, u suradnji s energetskim sektorom, omogu\u0107iti zajedni\u010dko nastupanje u slu\u010daju opasnosti nedostupnosti zaliha energije koje se nalaze u tre\u0107im zemljama;<\/p>\n<p><strong>7)<\/strong> Po\u0161tenija osnova me\u0111unarodne trgovine; EU pregovara\u010di trebaju dobiti novi mandat za borbu za socijalne i ekolo\u0161ke efekte odlaganja otpada; pristojbe na uvoz iz tre\u0107ih zemalja koje ne udovoljavaju EU standardima za\u0161tite okoli\u0161a;<\/p>\n<p><strong>8)<\/strong> Ve\u0107a podr\u0161ka susjedima i bavljenje neprihvatljivim i neodr\u017eivim nejednakostima izme\u0111u EU i njenih ju\u017enih i isto\u010dnih susjeda, prvenstveno kroz stvarne privilegije u trgovini i pokretljivosti, kao i kroz nagra\u0111ivanje onih koji se hrabro bore za demokratsku slobodu u arapskom svijetu. Europu se ne smije vi\u0161e nikad vidjeti kao onu koja pre\u0161utno podr\u017eava autoritarne vlasti, nepotizam, gerijatrijske diktatore, a sve u ime neke proma\u0161ene realpolitike;<\/p>\n<p><strong>9)<\/strong> \u010cvr\u0161\u0107a i jedinstvena nazo\u010dnost na me\u0111unarodnoj pozornici, kori\u0161tenje zajedni\u010dke politi\u010dke i ekonomske snage da se promi\u010du na\u0161e vrijednosti i izvan na\u0161ih granica, posebno igranjem aktivne uloge u okon\u010danju sukoba na Bliskom istoku;<\/p>\n<p><strong>10) <\/strong>Oja\u010davanje europske demokracije; Kakva god da se uvode pravila ekonomskog vladanja, za njih je uvijek bitan parlamentarni nadzor; \u010dlanice moraju u potpunosti po\u0161tovati Povelju glede nominiranja Predsjednika Komisije prema rezultatima izbora za EU Parlament; o pojedinim Komesarima treba glasovati parlament, a isto tako i o eventualnom opozivu; socijalisti\u010dke stranke moraju \u010dlanove i simpatizere uklju\u010diti u sve aspekte politi\u010dkih odluka EU, u izradu stavova i imenovanje kandidata za vrhunske polo\u017eaje u EU; mora se provesti sveeuropska akcija da se oja\u010da sloboda medija i to prvenstveno razbijanjem monopola u medijima i ograni\u010davanjem vlasni\u0161tva nad medijima osobama i tvrtkama izvan Europe.<\/p>\n<p>Sada se radi o dugoro\u010dnoj odr\u017eivosti europske integracije. To zna\u010di mnogo vi\u0161e od kori\u0161tenja jedne valute. Samo sasvim novi pristup demokratskih socijalista, sna\u017eno potvr\u0111ivanje na\u0161ih vrijednosti i hrabrost da se predlo\u017ee europske rje\u0161enja, samo to mo\u017ee oja\u010dati europski projekt i dati mu energije da odr\u017ei vrijednosti koje su njegov za\u0161titni znak \u2013 solidarnost, gospodarska u\u010dinkovitost i demokratska vitalnost.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pollitika.com\/manifest-za-europsku-socijalisticku-alternativu-ili-quotlijevoquot-pranje-ruku\">Pollitika<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da bi bila vjerodostojna, ljevica treba jasnu pri\u010du za sada\u0161nju krizu, sklop jednostavnih zajedni\u010dkih na\u010dela za budu\u0107e djelovanje i program koji ide do su\u0161tine same krize.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-79357","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/79357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=79357"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/79357\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=79357"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=79357"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=79357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}