{"id":79282,"date":"2012-03-20T22:36:30","date_gmt":"2012-03-20T21:36:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=79282"},"modified":"2012-03-20T22:36:30","modified_gmt":"2012-03-20T21:36:30","slug":"topljenje-na-grenlandu-i-antartiku-donosi-potop","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/03\/20\/topljenje-na-grenlandu-i-antartiku-donosi-potop\/","title":{"rendered":"Topljenje na Grenlandu i Antartiku donosi potop"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/poplava.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-79283\" title=\"poplava\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/03\/poplava-300x194.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"194\" \/><\/a>Nivo svjetskog okeana \u0107e se podi\u0107i 10 do 20 metara ukoliko se otopi sav led na planeti, a taj proces je neizbje\u017ean \u010dak i ako globalno zagrijavanje ne pre\u0111e granicu od dva stepena Celzijusa, koju je Me\u0111udr\u017eavna grupa eksperata za klimatske promjene (IP\u010c) ozna\u010dila kao &#8220;stabilnu&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;Prirodno stanje planete uz takvu koli\u010dinu ugljendioksida u atmosferi i s takvim temperaturama podrazumijeva oko 20 metara vi\u0161i nivo Svjetskog okeana od sada\u0161njeg&#8221;, izjavio je Ri\u010dard Lejn iz Nacionalnog nau\u010dnog fonda SAD (NSF), rukovodilac istra\u017eivanja objavljenog u \u010dasopisu <em>Geolod\u017ei, <\/em>prenosi Tanjug.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici iz SAD i Novog Zelanda su uporedili savremene klimatske procese sa stanjem iz epohe Plejstocena (prije 2,7-3,2 miliona godina) kada su koli\u010dine gasova sa efektom staklene ba\u0161te i temperature na povri\u0161ini Zemlje bili sli\u010dni sada\u0161njim.<\/p>\n<p>Na osnovu rezultata istra\u017eivanja, nau\u010dnici su zaklju\u010dili da bi u na\u0161oj epohi trebalo o\u010dekivati neizbje\u017eni porast nivoa okeana, \u0161to \u0107e se desiti zbog velike koli\u010dine vode oslobo\u0111ene u potpunom topljenju lednika na Grenlandu i Antarktiku. Zajedno sa tim, smatraju autori istra\u017eivanja, ovaj proces bi mogao da traje stotinama ili \u010dak hiljadama godina.<\/p>\n<p>&#8220;Kada se voda, koja je sada &#8216;uskladi\u0161tena&#8217; u ledu na teritoriji Grenlanda i Antarktika sru\u010di u okean, svijet \u0107e sasvim druga\u010dije izgledati. Vi\u0161e od 70 odsto stanovni\u0161tva bi\u0107e primorano na iseljavanje, ili \u0107e biti potopljeno&#8221;, ka\u017ee Lejn.<\/p>\n<p>Me\u0111udr\u017eavna grupa eksperata za klimatske promjene (IP\u010c) formirana je 1988. godine pod pokroviteljstvom programa Ujedinjenih nacija za za\u0161titu \u017eivotne sredine (UNEP) i svjetske meteorolo\u0161ke organizacije (WMO) za procjenu rizika od globalnih klimatskih promjena izazvanim antropolo\u0161kim uticajima.<\/p>\n<p>IP\u010c procjenjuje da bi zbog porasta prosje\u010dne temerature na zemlji ve\u0107em od dva stepena Celzijusa brojni prirodni sistemi na zemlji dospjeli u kriti\u010dnu fazu. Od tada se ovaj rast temperature smatra za &#8220;klimatsku&#8221; granicu, prenosi ruska agencija RIA Novosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8220;Kada se voda, koja je sada &#8216;uskladi\u0161tena&#8217; u ledu na teritoriji Grenlanda i Antarktika sru\u010di u okean, svijet \u0107e sasvim druga\u010dije izgledati. Vi\u0161e od 70 odsto stanovni\u0161tva bi\u0107e primorano na iseljavanje, ili \u0107e biti potopljeno&#8221;, ka\u017ee Lejn.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-79282","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/79282","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=79282"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/79282\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=79282"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=79282"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=79282"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}