{"id":79155,"date":"2012-03-19T18:54:25","date_gmt":"2012-03-19T17:54:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=79155"},"modified":"2012-03-19T20:11:27","modified_gmt":"2012-03-19T19:11:27","slug":"mars-za-mir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/03\/19\/mars-za-mir\/","title":{"rendered":"Mar\u0161 za mir"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Biljana VANKOVSKA<\/strong><\/p>\n

Dok je trajalo organizovanje i sam Mar\u0161 mira u Skopju (u subotu, 17 marta), kod pripadnika moje generacija probudile su se uspomene na jedan drugi mirovni skup. U julu 1991. godine, otkako su \u0161avovi tada\u0161nje dr\u017eave po\u010deli da se kidaju u sjevernim republikama, u najve\u0107oj sarajevskoj sali (Zetra) odr\u017ean je koncert za mir, na kome su se skupili ljudi sa izuzetnom umjetni\u010dkom i drugom pozitivnom energijom, koji su htjeli pjesmom i performansom da rastjeraju oblake koji su se bili nadvili nad onim \u0161to je ostalo od Jugoslavije. Jo\u0161 uvijek mi je \u017eiva slika toga koncerta, koga sam pratila na TV, i jo\u0161 uvijek me preplavljuju emocije zbog toga. Zetra bija\u0161e srce pacijenta koji ve\u0107 bija\u0161e klini\u010dki mrtav, ali ono ne prestaja\u0161e da kuca i \u010dije pulsiranje je emitovalo vibracije koje su nadilazile etni\u010dke, nacionalne, jezi\u010dke i vjerske barijere.<\/p>\n

Poznati bend Ekaterina Velika<\/em> je pjevao, pra\u0107en hiljadama grla: \u201cOvo je zemlja za nas, ovo je zemlja za sve na\u0161e ljude, ovo je ku\u0107a za svu na\u0161u djecu, pogledaj me, pogledaj me o\u010dima djeteta.\u201c U Sarajevu su se bile skupile mirovne grupe, organizacije i pojedinci iz svih krajeva tada\u0161nje dr\u017eave. Jedna prijateljica, aktivistica koja je prisustvovala doga\u0111aju, podsje\u0107a me na jedna od njihovih \u010dinova: uhva\u0107eni za ruke, ovi dobri ljudi su napravili krug kojim su obuhvatili tri objekta razli\u010ditih vjerskih zajednica.<\/p>\n

Simbolika je takva da se ne treba obja\u0161njavati, a kraj te Bosne, koja je pretstavljala najljep\u0161e i najrazli\u010ditije u toj zemlji, je podjednako poznat.<\/p>\n

Ovih dana mnogi u Makedoniji povla\u010de ovu pomalo \u010dudnu paralelu, i postavljaju pitanje o mo\u0107i gra\u0111anskog pokreta da sprije\u010di nasilje, ali istovremeno i (ne)svjesno podgrijavaju i osje\u0107aj da se Makedonija mo\u017eda nalazi na rubu ambisa. Za razliku od prije samo desetak dana, kada se postavljalo pitanje o eventualnoj reprizi konflikta iz 2001., sada dramatur\u0161ki zaplet vodi jo\u0161 dalje, do 1991. Akumulirani osje\u0107aj nemo\u0107i ispred duboko etnizirane stvarnosti u sada na\u0161oj staroj\/novoj ku\u0107i, zajedno sa potrebom da se vikne glasno da bi se \u010duo glas \u201csvih na\u0161ih ljudi\u201c kulminira, i, evo, izra\u017eava se u simboli\u010dki pokret nazvan \u201cZajedno za mir\u201c.<\/p>\n

Ovo je, donekle, razumljiv odgovor na talas me\u0111uetni\u010dkih incidenata, koji su uspjeli da probude strahove. Pao je i dogovor o tome da se \u010ditava pro\u0161la nedjelja posveti pisanjem kolumni i drugih poruka za mir i nenasilje. Dogovor je uglavnom bio ispo\u0161tovan, mada se neki nijesu uzdr\u017eali da ne poka\u017eu prstom na one iz suprotnog (politi\u010dkog iili etni\u010dkog) tabora.<\/p>\n

Za moj ukus, bilo je prevelike doze hipokrizije u paradi mirovnjaka, me\u0111u kojima su bili \u010dak i politi\u010dari sa velikim grijehovima (pa \u010dak i sa idejama o izgradnji zidova za razgrani\u010denje) ili novinari poznati od ranije kada su pozivali na neke ne ba\u0161 mirne proteste. Odjednom u Makedoniji je do\u0161lo prolje\u0107e i s njim procvjetali mirovnjaci, a rije\u010d \u201cmir\u201c je postala prisutna u svakom javnom razgovoru. Svako se kleo \u201cmoj narod ne zna da mrzi, on je primjer za ljubav, toleranciju i nenasilje\u201c. I, naravno, ponovo kolektivisti\u010dka matrica razmi\u0161ljanja, u kojoj se cijeloj naciji\/etnosu pridaju sposobnosti za ljubljenje ili mr\u017enju! Prijatelj me tje\u0161i: kao \u0161to je simboili\u010dko nasilje bolje od onog istinskog (od koga umiru ljudi), tako i ovo pomalo licemjerno mirovnja\u0161tvo je bolje od otvorenog govora mr\u017enje. Jer, i hipokrizija je oblik civiliziranja ljudskih\/dru\u0161tvenih odnosa.<\/p>\n

Upore\u0111ivanje Skopja sa Sarajevom je neukusno, ali s obzirom na to da je na\u0161 mali rat iz 2001. (sa daleko manjem broju \u017ertava) ve\u0107 gurnut ispot tepiha, a njegove \u017ertve pale u zaborav, ova asocijacija mo\u017ee poslu\u017eiti ne, mo\u017eda, da bi se nau\u010dilo kako se brani mir, nego \u0161ta zaista zna\u010di smrt i etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje. Da bi dobar dio mla\u0111e populacije u Makedoniji shvatio za\u0161to je mir va\u017ean, sve \u010de\u0161\u010de pomi\u0161ljam da ona prvo treba da vidi svojim o\u010dima \u0161ta zna\u010di etni\u010dko nasilje i do kakvih posljedica ono vodi.<\/p>\n

Mi u Makeoniji \u017eivimo sa svojom pri\u010dom, ne obaziru\u0107i se na ostale iz regiona, \u0161to je u osnovi dobro, ali kad neko po\u010dne pokazivati mi\u0161i\u0107e, treba ga sjesti i silom ga natjerati da pogleda dokumentarne filmove o ratu u Hrvatskoj ili Bosni. Mo\u017eda \u0107e ta \u0161ok-terapija ohladiti neke zapaljene glave. Iz vlastitog iskustva znam da, nakon filma o masovnim grobnicama, dolazi fizi\u010dki nagon mu\u010dnine, a najvi\u0161e sam suza prolila gledaju\u0107i dokumentarac u kome nije prikazana ni jedna kap krvi (\u201cSvi smo mi susjedi\u201c), ali iz koga vri\u0161ti sva tragika rastrgnutog dru\u0161tvenog organizma. Ako se na globalnom planu obilje\u017eava Holokaust s porukom: \u201cNe ponovilo se\u201c, za\u0161to se ne\u0161to sli\u010dno ne bi napravilo i ovdje?<\/p>\n

Mar\u0161 mira je ne\u0161to na \u0161to treba gledati s nadom. Nasuprot vojskama sa\u010dinjenih od \u201cpartiskih vojnika\u201c, etni\u010dki zapaljenih glava ili kriminalnih tipova na koje smo ve\u0107 i navikli, i koji su okupirali \u010ditav javni prostor, za ostale je dobro da vide i druga\u010diju sliku. Tako \u010dovjek odr\u017eava mentalno zdravlje, vidi da ima i takvih koji razmi\u0161ljaju o zajedni\u0161tvu, a ne o podjelama. Doga\u0111aj je zavr\u0161io, ali tek sada dolazi vrijeme da se zaista razmisli kako do mira. Kao \u0161to u jednom stihu (ponovo posve\u0107enom Bosni) Bala\u0161evi\u0107 ka\u017ee: \u201eSvet ne mo\u017ee\u0161 pesmom spasti\u201c, tako i mar\u0161evima i hepeninzima se ne stvara mir. On\u00a0 mo\u017ee biti samo inspiracija, ali \u0107e ostati kratkog daha ako ga ne prate istinski koraci ka ozdravljenju bolesnog i podijeljenog makedonskog dru\u0161tva.<\/p>\n

Incidenti su po\u010deli i zavr\u0161ili – spontano (kako cini\u010dno zaklju\u010duje jedan kolumnist). Ipak, trajali su dovoljno dugo da bi se stvorio pokret za mir – spontano. Najgori ishod \u0107e biti ako ovaj doga\u0111aj bude iskori\u0161\u0107en za sarajevizaciju Skopja, t.j. ako on navede na zaklju\u010dak da \u201csamo \u0161to nije puklo\u201c ko u\u00a0 Bosni.<\/p>\n

Najverovatniji rezultat je da \u0107e se svi u\u010desnici vratiti natrag, svaki u svoje etni\u010dko stado, sve do neke naredne tu\u010dnjave ili mar\u0161a sa cvije\u0107em. Ono \u0161to je Makedoniji potrebno je ravno revoluciji, ali sumnjam da \u0107e se mirovnjaci usuditi ovo re\u0107i glasno. Naime, moja je teza da ohridska Makedonija, ona koja je institucionalizirana nakon 2001. proizvodi \u201cspontane\u201c krize, a etni\u010dka podjela je ugra\u0111ena u njemom \u010dipu. Ako zaista \u017eelimo mir, a ne primirje, i ako zaista ho\u0107emo da \u017eivimo zajedno, a ne jedni pored drugih, onda \u0107e biti potrebna radikalna (od korijena) transformacija dru\u0161tvenog \u017eivota i etniziranog politi\u010dkog i civilnog sektora.<\/p>\n

Mar\u0161 je zavr\u0161io, a najbolje je da se nikada ne ponovi! Ono \u0161to nam treba je pravna dr\u017eava, isntitucije ispred kojih \u0107e svi biti jednaki, koje \u0107e kazniti podjednako svakoga ko \u0161iri govor mr\u017enje ili tu\u010de. Potrebni su sportski klubovi u kojima \u0107e zajedno trenirati na\u0161a djeca, \u017eenske organizacije koje se ne\u0107e dijeliti u sekcije za \u017eene Makedonke, Albanke, Romkinje, itd. Trebaju nam gra\u0111anske, a ne etni\u010dke stranke, a kandidati na izbornim listama se moraju deklarisati isklju\u010divo po svojoj ideolo\u0161ko-politi\u010dkoj pripadnosti, a ne kao sada – i po etni\u010dkom porijeklu.<\/p>\n

Da skratim, ba\u010dena rukavica se odnosi na napu\u0161tanje takvog koncepta mira koji zavisi od me\u0111usebnih ucjena etni\u010dkih lidera oko implementacije Okvirnog sporazuma. Radikalno, zar ne? A mo\u017eda i (ne)mogu\u0107e!?<\/p>\n

Nova Makedonija<\/a><\/p>\n

Prevod je autorkin<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mar\u0161 je zavr\u0161io, a najbolje je da se nikada ne ponovi! Ono \u0161to nam treba je pravna dr\u017eava, isntitucije ispred kojih \u0107e svi biti jednaki, koje \u0107e kazniti podjednako svakoga ko \u0161iri govor mr\u017enje ili tu\u010de…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-79155","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/79155","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=79155"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/79155\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=79155"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=79155"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=79155"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}