{"id":79028,"date":"2012-03-18T11:06:39","date_gmt":"2012-03-18T10:06:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=79028"},"modified":"2012-03-18T11:06:39","modified_gmt":"2012-03-18T10:06:39","slug":"cinjenice-o-piletini-koje-radije-ne-bi-znali","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/03\/18\/cinjenice-o-piletini-koje-radije-ne-bi-znali\/","title":{"rendered":"\u010cinjenice o piletini koje radije ne bi znali"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Proizvo\u0111a\u010di nerijetko tokom prerade piletinu uma\u010du u otopinu klorida. Obra\u0111eno meso potom bacaju u spremnike s vodom u kojima se stvara sloj ostataka krvi i izmeta. Do potro\u0161a\u010da tako prera\u0111ivane piletine dolazi meso prepuno antibiotika, hormona, klorida i otpadnih tvari.<\/p>\n

Bakterija Enterococcus faecalis nalazi se u probavnom traktu zara\u017eene peradi i vrlo je \u010desta, a konzumacijom pile\u0107eg mesa ulazi u ljudski organizam. Ta bakterija uzrokuje infekcije urinarnog trakta, pa \u010dak i infekcije sr\u010danih zalistaka.<\/p>\n

Dr. Louise Ladefoged Poulsen, sa Univerziteta Kopenhagen, prou\u010davala je prenos bolesti s peradi na ljude u Vijetnamu. U sklopu me\u0111unarodnog istra\u017eivanja dr. Poulsen upozorila je na upotrebu antibiotika kod \u017eivotinja i ljudi. ‘Istra\u017eivanja pokazuju da trebamo biti krajnje oprezni pri kori\u0161tenju antibiotika na \u017eivotinjama. Ako se kod \u017eivotinja razvije otpornost na antibiotike, bakterije se mogu prenijeti na ljude i izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Sna\u017eni antibiotici koji se koriste u lije\u010denju ljudi stoga se uop\u0107e ne bi smjeli koristiti u lije\u010denju \u017eivotinja. Bakterije bi mogle postati otporne na antibiotike koji bi se trebali \u010duvati kao lijek za ljude’, rekla je dr. Poulsen.<\/p>\n

Mo\u017ee biti opasno i za srce<\/strong><\/p>\n

Istra\u017eivanje provedeno u Vijetnamu pokazalo je da vi\u0161e od polovine \u017eena oboljelih od infekcije urinarnog trakta kod ku\u0107e ima koko\u0161i. U velikom broju slu\u010dajeva bakterija koja je izazvala infekciju bila je klon bakterije prona\u0111ene kod peradi.<\/p>\n

‘Perad ide unaokolo i ostavlja izmet, a ljudi \u010desto s njim dolaze u kontakt. Logi\u010dno je zaklju\u010diti da put infekcije ide od \u017eivotinja u ljudski organizam’, rekla je dodaju\u0107i da se ljudi naj\u010de\u0161\u0107e zaraze kontaminiranom hranom i lo\u0161om higijenom. Bakterija zatim putuje kroz na\u0161a crijeva i dolazi do mjehura.<\/p>\n

U 30% slu\u010dajeva bakterije su bile otporne na gentamicin, a rije\u010d je o va\u017enom antibiotiku za lije\u010denje infekcije sr\u010danih zalistaka. Do infekcije sr\u010danih zalistaka mo\u017ee do\u0107i ukoliko se ne lije\u010di infekcija urinarnog trakta bakterijom Enterococcus faecalis. Ukoliko je bakterija otporna na gentamicin, mo\u017ee biti fatalna.<\/p>\n

A u razvijenim zemljama?<\/strong><\/p>\n

Iako u razvijenim zemljama malo ljudi dr\u017ei koko\u0161i, i tu treba biti oprezan. Joel Salatin, poljoprivrednik iz SAD-a i autor niza knjiga, uklju\u010duju\u0107i i Folks, This Ain't Normal, You Can Farm te Salad Bar Beef, u knjizi Pastured Poultry Profit$ opisao je na\u010din klasi\u010dne obrade piletine. Rije\u010d je o pili\u0107ima koji cijeli \u017eivot provedu u sku\u010denim kavezima, a hranjeni su koncentratom u kojem je obilje antibiotika, \u010desto i hormona rasta, jer tako pili\u0107i br\u017ee dobivaju na te\u017eini. Pri strojnoj obradi pili\u0107ima se \u010desto zare\u017ee probavni trakt, te se sav sadr\u017eaj razlijeva po mesu. Ba\u0161 zato se tokom prerade piletina dezinficira tako \u0161to se nama\u010de u otopinama klorida. Obra\u0111eno meso potom se baca u spremnike s vodom, u kojima se s vremenom stvara sloj ostataka krvi i izmeta. Do potro\u0161a\u010da tako uzgojene i prera\u0111ene piletine dolazi meso prepuno antibiotika, hormona, klorida i otpadnih tvari, pi\u0161e Salatin.<\/p>\n

MOJEzdravlje<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Proizvo\u0111a\u010di nerijetko tokom prerade piletinu uma\u010du u otopinu klorida. Obra\u0111eno meso potom bacaju u spremnike s vodom u kojima se stvara sloj ostataka krvi i izmeta. Do potro\u0161a\u010da tako prera\u0111ivane piletine dolazi meso prepuno antibiotika, hormona, klorida i otpadnih tvari. Bakterija Enterococcus faecalis nalazi se u probavnom traktu zara\u017eene peradi i vrlo je \u010desta, a […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-79028","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/79028","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=79028"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/79028\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=79028"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=79028"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=79028"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}