Ekstremni sportista Feliks Baumgartner se sigurno spustio na tlo nakon \u0161to je isko\u010dio iz kapsule na visini od oko 21.800 metara iznad Rosvela u saveznoj ameri\u010dkoj dr\u017eavi Novi Meksiko.<\/p>\n
Kapsula je bila pri\u010dvr\u0161\u0107ena za ne\u0161to vi\u0161e od 50 metara visok balon od helijuma.<\/p>\n
Od polijetanja kapsule do spu\u0161tanja Baumgartner na zemlju pro\u0161lo je sat i 40 minuta.<\/p>\n
Kapsula se popela iznad takozvane Armstrongove linije, gdje je atmosferski pritisak toliko nizak da voda vri na 37 stepeni, \u0161to je uobi\u010dajena temperatura ljudskog tijela.<\/p>\n
Temperatura izvan kapsule na ovoj visini je oko -60 stepeni Celzija, pa bez svemirskoga odijela \u010dovjek u ovim uslovima ne bi mogao pre\u017eivjeti.<\/p>\n
Baumgartner je, nakon skoka. pema Zemlji padao brzinom od oko 587 km\/h.<\/p>\n
On je rekao da je najte\u017ee podnio hladno\u0107u, jer zbog ekstremno niske temperature jedva je mogao pomicati ruke.<\/p>\n
Iako je ovo bio samo probni skok, Baumgartner je ve\u0107 u\u0161ao u istoriju kao tre\u0107a osoba koja je sko\u010dila s ove visine i pre\u017eivjela. Prije njega to su 1960-ih godina uspjeli Rus Eugene Andrejev i Felikosv mentor Josef Kitinger.<\/p>\n
Sljede\u0107i je korak jo\u0161 jedan probni skok s ve\u0107e visine, a zatim slijedi glavno – Baumgartner \u0107e se balonom popeti u stratosferu i isko\u010diti na visini od 36.576 metara i padati slobodnim padom, i prvi u istoriji vlastitim tijelom probiti zvu\u010dni zid.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ekstremni sportista Feliks Baumgartner se sigurno spustio na tlo nakon \u0161to je isko\u010dio iz kapsule na visini od oko 21.800 metara iznad Rosvela u saveznoj ameri\u010dkoj dr\u017eavi Novi Meksiko.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-78923","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-video"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/78923","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=78923"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/78923\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=78923"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=78923"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=78923"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}