{"id":78778,"date":"2012-03-14T23:43:54","date_gmt":"2012-03-14T22:43:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=78778"},"modified":"2012-03-14T23:43:54","modified_gmt":"2012-03-14T22:43:54","slug":"proleteri-i-anticki-rim","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/03\/14\/proleteri-i-anticki-rim\/","title":{"rendered":"Proleteri i anti\u010dki Rim"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Jasna TKALEC<\/strong><\/p>\n

Na prvi pogled reklo bi se dva zastarjela pojma, jer prvi izraz proleteri, pripada marksisti\u010dkom pojmovnom aparatu, a drugi se odnosi na antiku.\u00a0 Koga danas, u vrijeme elektronike, mo\u017ee jo\u0161 zanimati anti\u010dki Rim? A ipak, naslje\u0111e antike je ogromno, poma\u017ee nam ili bi nam moglo pomo\u0107i u svakom trenutku, da shvatimo suvremenost, kad bismo ga primali na ispravan na\u010din.<\/p>\n

U anti\u010dkom Rimu rimski gra\u0111anin \u201ccivis romanus\u201d \u2013 kasnije vrlo presti\u017ena kategorija \u2013 imao je du\u017enost da obrazuje centurije, odrede od sto vojnika, za slu\u010daj rata (casus belli) i da nabavlja ratnu opremu, oklop, \u0161tit, kacigu, ma\u010d i koplje (te ne\u0161to od odje\u0107e i obu\u0107e od ko\u017ee) na vlastiti ra\u010dun. Jedino peta centurija, po Titu Liviju (iz djela Ab urbe condita \u2013 Od osnutka grada \u2013 historijskog spisa na latinskom jeziku, koji se nekad \u010ditao u svim srednjim \u0161kolama), nije morala da nabavlja ratnu spremu, jer su je obrazovali najsiroma\u0161niji gra\u0111ani, koji nisu posjedovali ba\u0161 ni\u0161ta osim vlastite djece (proles). To su eto ti proleteri, koji su bili toliko siroma\u0161ni, da ih se nije moglo slati ni u rat, budu\u0107i da nisu imali nikakvih sredstava. S godinama i klasnim raslojavanjem Rima problem pete centurije, odnosno proletarijata, koji nije imao ni\u0161ta, pa su ga za rat morali opremati drugi, toliko je narastao, da se u anti\u010dkom Rimu odustalo od starih obi\u010daja i pre\u0161lo na pla\u0107enike. Iz toga se vidi, kako je odnos proletera i (dr\u017eavnog) rata od samog po\u010detka bio bremenit problemima i konfliktima.<\/p>\n

Danas, kad je mjesto, smisao, pa \u010dak i samo postojanje proletarijata dovedeno u pitanje od novih i suvremenijih dru\u0161tvenih znanosti, dok se neki spremaju da cijeli marksizam i njegov pojmovni aparat pospreme na tavan kao zastario, treba se upitati, tko je i \u0161ta je ta tako zvana \u201csrednja klasa\u201d, \u010dije propadanje, odnosno proletarizaciju, niko ne mo\u017ee negirati? Bar ne za vrijeme trajanja ove financijske krize na Zapadu, a njoj se, kao ni moru (bijede) ne nazire kraj.<\/p>\n

A ipak, kroz cijelo XX stolje\u0107e, obilje\u017eeno koliko tragedijama toliko i intenzivnom industrijalizacijom i tehni\u010dkim napretkom, sinovi seljaka i sitnih gra\u0111ana zavr\u0161avali su, i to \u0161irom\u00a0 svijeta, uz \u017ertvovanje roditelja i prilje\u017eno u\u010denje mladih, vi\u0161e i visoke \u0161kole, i tako dolazili do \u201cmjesta pod suncem\u201d odnosno do dru\u0161tvene pozicije bolje od o\u010deva i djedova, koji su naj\u010de\u0161\u0107e bili seljaci ili u najboljem slu\u010daju sirotinja sa ruba grada. Danas to vi\u0161e u mnogome nije tako. Sela nestaju, a rubne su lokacije u gradu \u010desto postale kvartovi privilegiranih. (Trastevere, rimska \u010detvrt u kojoj je u anti\u010dkom Rimu ubijen Gaj Gracchus, jer se borio za prava rimskih proletera, a mnogo kasnije bio klasi\u010dna radni\u010dka \u010detvrt, pa kao takav u\u0161ao i u knji\u017eevnost XX stolje\u0107a, danas je \u010detvrt lokala i stanova\u00a0 intelektualnog \u201c\u0161ikeraja\u201d).<\/p>\n

No u dru\u0161tvu ne samo da je u posljednja dva desetlje\u0107a zaustavljevljena socijalna mobilnost te da se ve\u0107i dio srednje klase strmoglavio u \u017eivot ispunjen krajnjom oskudicom i bijedom, ve\u0107 ni zavr\u0161avanje \u0161kola i postizanje najvi\u0161ih obrazovnih titula, zbog hiperprodukcije znanja za koja suvremena tr\u017ei\u0161ta ne mare, vi\u0161e nikom ne garantiraju ne samo uspon na dru\u0161tvenoj skali nego ni goli opstanak. Vi\u0161e ne vredi ni stara definicija , jer \u201cproleteri vi\u0161e nemaju ni vlastitu djecu\u201d, budu\u0107i da ih ne mogu sebi dozvoliti, ukoliko imaju ikakvih ambicioznijih prohtjeva u odnosu na egzistenciju, koja bi bila na malo ve\u0107oj razini od golog odr\u017eavanja \u017eivota\u2026 Na\u00a0 bogatom Zapadu ra\u0111aju najvi\u0161e imigranti, ne samo zbog toga \u0161to su takve tradicije donijeli iz \u201cstare\u201d domovine, nego i zato \u0161to su im zahtjevi za konforom ili dru\u0161tvenom perspektivom daleko skromniji od onih doma\u0107eg stanovni\u0161tva. Njima je potomstvo zalog budu\u0107nosti, nada da \u0107e se bar njihova djeca uspjeti uklopiti u dru\u0161tvo blagostanja, \u010diji su oni parije. Kako izgleda to uklapanje vidljivo je iz slu\u010daja \u201cRubi\u201d Silvija Berlusconija.<\/p>\n

Rimska odnosno marksisti\u010dka defincija proletera, kao onog koji ne posjeduje ni\u0161ta osim vlastite djece, danas se i pro\u0161irila i suzila\u2026 Odlu\u010divanje na ra\u0111anje djece u zapadnim opuletnim dru\u0161tvima sve vi\u0161e postaje luksuz za mladu solidno obrazovanu generaciju, koja, pored sve ve\u0107eg napretka kapitalizma, postaje sve vi\u0161e i vi\u0161e roba, i to roba sa sve slabijom pro\u0111om, zbog sve manjeg interesa ili \u201ckupovne mo\u0107i\u201d vrlo izbirljivih tr\u017ei\u0161ta globaliziranog svijeta.<\/p>\n

Novi plamen.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rimska odnosno marksisti\u010dka defincija proletera, kao onog koji ne posjeduje ni\u0161ta osim vlastite djece, danas se i pro\u0161irila i suzila\u2026<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-78778","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/78778","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=78778"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/78778\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=78778"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=78778"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=78778"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}