{"id":78577,"date":"2012-03-12T21:26:19","date_gmt":"2012-03-12T20:26:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=78577"},"modified":"2012-03-12T21:30:57","modified_gmt":"2012-03-12T20:30:57","slug":"crna-hronika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/03\/12\/crna-hronika\/","title":{"rendered":"Crna hronika"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Biljana VANKOVSKA<\/strong><\/p>\n

Slu\u0161anje najnovijih vijesti u Makedoniji ovih dana budi dvije asocijacije. Prvo, Makedonija je pos\u00adtala zemlja u kojoj ve\u0107ina informacija spada u rubriku crne hronike, odnosno crna se hronika prelila u ostali dio informativnog programa. Tako, danima se prebrojavaju incidenti, tu\u010dnjave, kamenovanja, povrije\u0111eni, \u0161tete, i sl. Druga neumitna asocijacija je ona na 2001-vu godinu, koju zajedni\u010dki name\u0107u i politi\u010dari i mediji. Odgovor je evidentan, bar \u0161to se ti\u010de pitanja da li su ova de\u0161avanja dio nekakve reprize ili, mo\u017eda, uvod u \u201edrugo poluvrijeme\u201c nezavr\u0161enog konflikta. Interesantno, ali ovaj talas nasilja slijedi samo dva-tri mjeseca od zavr\u0161etka godine velikog 10-godi\u0161njeg jubileja, za \u010dije obilje\u017eavanje je bilo potro\u0161eno mnogu novca kako bi se dokazalo da je Ohridska Makedonija uspje\u0161na pri\u010da me\u0111unarodnog konfliktnog menad\u017ementa. Ve\u0107 sam ulazak u drugu deceniju je podsjetio sve da samo djeca vjeruju u bajke.<\/p>\n

Ipak, teza o reprizi je pogre\u0161na iz vi\u0161e razloga. Prvo, kao \u0161to \u010dovjek ne mo\u017ee dva puta u\u0107i u istu rijeku (panta rhei), tako i Makedoniji se ne mo\u017ee ponoviti 2001-va. \u010cak i eventualno drugo poluvrijeme ne bi imalo veliku vezu s onim \u0161to se de\u0161avalo prije 10 godina, jer ova Makedonija nije ona ista. Naravno, narativ iz 2001-ve ima sna\u017enu mobilizatorsku snagu, ali su dru\u0161tvene, pa i regionalne okolnosti promjenjene. Dio tada\u0161njih vode\u0107ih aktera nije vi\u0161e na sceni, dok su od ostalih neki skinuli vu\u010dja krzna, a drugi opet – ov\u010dja (ili bar poku\u0161avaju da ih razmjenjuju kao kada se u ameri\u010dkom filmu pojave dobar i lo\u0161 policajac). Neki (politi\u010dki) likovi su ne samo tu, nego su i na vlasti, a neki kao zombiji \u010dekaju u zasjedi da bi se domogli vlasti. Ali eventualna regrutacija bi obuhvatila mladu populaciju koja je odrasla tokom pro\u0161le decenije, a koja u \u0161koli nije nikada u\u010dila o konfliktu, njegovim uzrocima i posljedicama, a kod ku\u0107e je slu\u0161ala verziju koja je zavisila od etni\u010dkog porijekla.<\/p>\n

Cini\u010dno se mo\u017ee re\u0107i da je do\u0161lo do odre\u0111enog progresa po tome \u0161to je do\u0161lo do \u201epodru\u0161tvljavanja\u201c etni\u010dkog konflikta, koji se tokom 2001-ve godine vodio u planinama i me\u0111u oru\u017eanim formacijama. Tada je sre\u0107na okolnost, koja nije stvorila bosnizaciju, bila u tome da se nasilje nije desilo unutar zajednica, izme\u0111u susjeda. Na po\u010detku 2012-te sve dobija moderniju i \u201eurbaniji\u201c oblik; nasilje se plasira kao ne\u0161to \u0161to \u017eivi me\u0111u nama i sa nama, po ulicama, autobusima, parkovina. Za samo nekoliko dana nastradalo je vi\u0161e od 40-tak gra\u0111ana u talasu nasilja kakvog gradovi ne pamte. O\u010dito, 10 godina je nepovratno izgubljeno u smislu ranog prepoznavanja izvora sukoba, a kultura neka\u017enjavanja je ostala da caruje tamo gdje su se oni de\u0161avali. Privid spontaniteta ima za cilj da pro\u0161iri strah i stvori utisak o ekstremnoj etni\u010dkoj netrpeljivosti, koja zajedni\u010dki \u017eivot \u010dini nemogu\u0107im. Da, Makedonija se modernizira, pa je od sukoba izme\u0111u uniformisanih struktura sada pre\u0161la na druge anti-heroje sa kapulja\u010dama, no\u017eevima i bejzbol palicama. Od vru\u0107eg rata stigla je do hladnog oru\u017eja.<\/p>\n

Verzije o tome ko mo\u017ee profitirati zavise od izvora tuma\u010denja. Teze o stranim slu\u017ebama odbacujem, ne zato \u0161to u njima nema djeli\u0107 istine, nego zato \u0161to bi takvo tuma\u010denje zna\u010dilo osloba\u0111anje od vlastite krivice\/odgovornosti i \u0161to bi dovelo do obeshrabrivanja svakog poku\u0161aja da se stvari promijene kroz dru\u0161tvenu akciju. Zato, glavno se pitanje odnosi na to ko su unutra\u0161nji akteri, ali slika je ponovo sasvim mutna. Prvi je utisak da je nastupio (politi\u010dki) rat svakog protiv svakoga (ali, opet samo u svom etni\u010dkom taboru). Tako, SDSM i VMRO-DPMNE se \u201ega\u0111aju\u201c pres-konferencijama, \u010diji je broj u jednom danu interesantan i za Ginisa. Oni su o\u010dito ve\u0107 u drugom filmu, i ispred ovog vremena, jer su zaokupljeni lokalnim izborima koji \u0107e biti \u00a0odr\u017eani tek naredne godine. O\u010dito je i da imaju ozbiljan problem sami sa sobom, ako smatraju da tako animiraju javnost, osim ako ovo nije dio smi\u0161ljene strategije kako bi naveli gra\u0111ane da na njiuh ne obra\u0107aju pa\u017enju i da konsumiraju turske serije umjesto sedativa. S druge strane, DUI i DPA su se unijeli u unutra\u0161nji-albanski obra\u010dun oko toga ko \u0107e koalicirati u vlasti. Ni\u0161ta novo!<\/p>\n

A gdje su ovdje gra\u0111ani? Njih uop\u0161te i nema, jer je do\u0161lo vrijeme da ne mo\u017ee \u010dovjek biti ni pje\u0161ak ni putnik u gradskom autobusu ako, prije toga, ne napi\u0161e svoje porijeklo na \u010delu da bi to bilo jasno i napada\u010dima, i medijima i politi\u010darima, kada ih budu prebrojavali.<\/p>\n

Mediji, posebno elektronski, prenose informacije in live, iz \u010dasa u \u010das, pa se prebrojavaju incidenti i odmah se zna ta\u010dna proporcija \u201ena\u0161ih\u201c i \u201enjihovih\u201c (\u010dak je i zapaljeni drveni most dobio etni\u010dku dimenziju). I tako, slika je sasvim izokrenuta: politi\u010dari se obra\u010dunavaju, ali civilizirano, dok gra\u0111ani (posebno mla\u0111i) su postali glavni krivci za ono \u0161to se de\u0161ava izvan politi\u010dke sfere.<\/p>\n

Opozicija iznosi obja\u0161njenje koje zahtijeva misaoni napor da bi se sasvim shvatila njegova logika: navodno, partije na vlasti namjerno izazivaju tu\u010dnjave po ulicama da bi defokusirale javnost od klju\u010dnih problema ili da bi se tako kod Brisela izdejstvovala br\u017ea integracija zemlje u NATO (\u201eako nas ne primite, mi \u0107emo se potu\u0107i i raspasti). Ako su i u pravu, ostaje nejasno za\u0161to su upravo opozicioni mediji naja\u017eurniji u preno\u0161enju pani\u010dnih vijesti o novim incidentima (za razliku od provladinih koji odr\u017eavaju malo umereniju crnu hroniku)? Nije da ih branim (naprotiv, stra\u0161no se nerviram \u0161to ne mogu sebi dopustiti luksuz da ignori\u0161em ova de\u0161avanja, da bih se okrenula onom ludilu o izgradnji brodova-restoranta na Vardaru ili nebuloznom preimenovanju ulica i objekata), ali poenta je slede\u0107a: ako je zaklju\u010dak da se \u010ditav problem svodi na ovu vladaju\u0107u strukturu koju treba pod hitno svrgnuti s vlasti, nije li to prelak na\u010din da se prevazi\u0111u ova \u201espontana\u201c de\u0161avanja i nasilje po ulicama? Ne znam za sigurno da li bi Albanci ponovo glasali za DUI ili za neku od manjih partija (sa, za sada, jako niskim rejtingom), ali, evo, da pretpostavimo da je spas u smjeni vlasti samo u \u201emakedonskom\u201c dijelu, pa SDSM zamjeni VMRO-DPMNE. To samo izaziva deja vu osje\u0107aj na onu istu koaliciju (SDSM i DUI) iz 2004-te godine, koja je ocrtala op\u0161tinske granice isklju\u010divo po etni\u010dkom principu, da bi svako bio na svome. Sada, preimenovanje svega i sva\u010dega je samo logi\u010dna posljedica te plemenske podjele teritorija.<\/p>\n

Da se ne bih uplela u neozbiljne politikantske kombinatorike, bolje je fokusirati se na bitnije stvari. Nasuprot ve\u0107inskom i politi\u010dki korektnom mi\u0161ljenju, koje se recituje kao \u201eo\u010de na\u0161\u201c posljednjih deset godina, ponovi\u0107u da je u logici sistema uspostavljenog 2001-ve klackalica mira i demokratije. Drugim rije\u010dima, mir i demokratija se nikako ne mogu na\u0107i zajedno na istom mjestu, i to se pokazalo bezbroj puta. Kada se napravi poku\u0161aj da se neke stvari rije\u0161e po \u010distom demokratskom principu ili, \u010dak, po zakonu, to izaziva etni\u010dke nesuglasice. Ako slu\u010dajno zastupate gra\u0111anski princip, rizikujete da postanete dr\u017eavni neprijatelj broj 1, jer naru\u0161avate ionako fragilni me\u0111uetni\u010dki balans, t.j. sistem power-sharinga po etni\u010dkom principu. Uzalud se neki trude da \u010ditaju Okvirni sporazum iz 2001-ve kao demokratski povelju gra\u0111anskog dru\u0161tva (mada u njemu, zaista, stoji jedna fraza o promovisanju mirnog i harmoni\u010dnog razvoja gra\u0111anskog dru\u0161tva, uz istovremeno po\u0161tovanje etni\u010dkog identiteta i interesa svih makedonskih gra\u0111ana). Okvirni sporazum nije mogu\u0107 u demokratskom okru\u017eenju. A kada bi postojao demos, i istinski razvijeno gra\u0111ansko dru\u0161tvo, aktivni i informisani gra\u0111ani i ustavni nacionalizam, ovi bi etni\u010dki spasioci zajedno sa svojim modelom zavr\u0161ili u muzej istorije. No, ovako, otkako su nas uveli u etni\u010dke torove, iz kojih se ne mo\u017ee iza\u0107i \u010dak i u vo\u017enji autobusom (jer i autobuske linije prate etni\u010dki determinisane rute gdje \u017eive jedni ili drugi), njihova je mesijanska uloga zagarantovana.<\/p>\n

A da bi postojao mir, makar i prividan, pravna dr\u017eava i institucionalni na\u010dini za rje\u0161avanje konflikata se moraju baciti u stranu, da ne bi smetali etni\u010dkim pregovorima. Da li je normalno da u jednoj dr\u017eavi koja se suo\u010dava s nasiljem na ulicama zasijeda parlamentarni Komitetet za odnose me\u0111u zajednicama, koji apeluje, ukazuje, osu\u0111uje i preklinje? Ko je to utvrdio da nasilnici pretstavljaju zajednice? Zar se u demokratskoj dr\u017eavi javlja biv\u0161i ameri\u010dki ambasador sa svoje nove pozicije da bi smiriovao strasti? Ne, u demokratskim dr\u017eavama bi najprije svoj posao obavile institucije zadu\u017eene za rano upozoravanje i prevenciju, pa ako to ne da rezultate, onda bi stvar preuzele institucije za spovo\u0111enje zakona i, na kraju, pravosu\u0111e. Upotreba zakonske sile i sudskog progona ne bi zaobi\u0161la nikoga, uklju\u010duju\u0107i dr\u017eavne zvani\u010dnike ili, bolje re\u010deno – krenula bih od njih.<\/p>\n

Ovaj \u201eokvirni sistem\u201c nije izrastao na demokratskom tlu, a bogami nema ni namjeru da ga stvori, jer bi tada trebao da raspusti samog sebe. Svakako, porodica i dru\u0161tvo kao takvo se ne mogu amnestirati od onoga \u0161to se de\u0161ava. Ali, sve dok se smatra da su ovi sa bejzbol palicama djeca koja su se zaigrala, pa i potukla, to ne vodi nikuda i govori o dominantnoj kulturi nasilja i ma\u010doizma. U konkretnim slu\u010dajevima sumnjam da se radi o djeci, ali ako se i prihvati logika jednog kolumniste da djeca odrastaju preku tu\u010dnjave i da se tako postaje mu\u0161karac, tako se bori za presti\u017e i mu\u017eevnost (o\u010dito, djevoj\u010dica ga nisu zanimale), onda nije daleko dan kada \u0107e djeca od starijih nau\u010diti uistinu da se nasilje isplati. Ako ni\u0161ta drugo, onda im pomogne da postanu poslanici ili strana\u010dki ma\u010do-lideri.<\/p>\n

Dok sam pisala ovu kolumnu, Skopje je bilo uzdrmano (istinskim) zemljotresom. Svi su odahnuli, jer ovaj se potres mogao lako i kredibilno izmjeriti. Onaj drugi, dru\u0161tveni, jo\u0161 je uvijek predmet prepirki, i oko intenziteta i oko \u0161tete koje je nanio.<\/p>\n

Nova Makedonija<\/a><\/p>\n

Prevod je autorkin<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

A gdje su ovdje gra\u0111ani? Njih uop\u0161te i nema, jer je do\u0161lo vrijeme da ne mo\u017ee \u010dovjek biti ni pje\u0161ak ni putnik u gradskom autobusu ako, prije toga, ne napi\u0161e svoje porijeklo na \u010delu…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-78577","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/78577","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=78577"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/78577\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=78577"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=78577"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=78577"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}