{"id":77480,"date":"2012-02-29T20:25:24","date_gmt":"2012-02-29T19:25:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=77480"},"modified":"2012-02-29T20:25:24","modified_gmt":"2012-02-29T19:25:24","slug":"religija-nije-sudbina-vec-izbor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/02\/29\/religija-nije-sudbina-vec-izbor\/","title":{"rendered":"Religija nije sudbina ve\u0107 izbor"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Du\u0161ko Trnini\u0107<\/strong> je jedan od rijetkih sociologa koji se na na\u0161em prostoru bave prou\u010davanjem religije. Objavio je knjigu “Religija pred izazovima globalizacije” u kojoj, kako sam naslov govori, prikazuje polo\u017eaj religije u savremenom dru\u0161tvu. U intervjuu za BUKU, Trnini\u0107 govori o uticaju religije na politiku i dru\u0161tvo u Bosni i Hercegovini, eti\u010dkom aspektu religije i mogu\u0107nosti uspostave interreligijskog dijaloga.<\/p>\n

Religija i religijski poglavari u Bosni i Hercegovini imaju veliki uticaj na politiku i dru\u0161tvo uop\u0161te. Kako se taj uticaj odra\u017eava na (normalno) funkcionisanje dru\u0161tva? Da li u sekularnom dru\u0161tvu religija treba imati toliko velik uticaj?<\/p>\n

Bosna i Hercegovina nije sekularna dr\u017eava. U sekularno ure\u0111enom dru\u0161tvu religija je privatna stvar, dok je ona kod nas i te kako prisutna u javnosti, jer vjerske simbole imamo u \u0161kolama, dru\u0161tvenim i politi\u010dkim institucijama. Politi\u010dari su iskoristili religiju kao va\u017ean resurs za funkcionisanje dru\u0161tva, dok, sa druge strane, religijske zajednice koriste politiku zarad svoje vlastite afirmacije. Treba dodati, da je, u sekularno ure\u0111enom dru\u0161tvu, sasvim normalno i prihvatljivo da religijske zajednice zauzimaju stav o odre\u0111enim dru\u0161tvenim pitanjima, ali isto tako treba naglasiti da religijske zajednice ne smiju govoriti o politici jezikom politike.<\/p>\n

Kako raditi na uspostavljanju me\u0111ureligijskog dijaloga kad smo svjedoci razmirica,\u00a0 nerazumijevanja i odsustva dijaloga me\u0111u vjerskim konfesijama? Pri tome mislim na obi\u010dne gra\u0111ane, ali i na najvi\u0161e strukture vlasti.<\/em><\/p>\n

Mislim da je nemogu\u0107e voditi dijalog izme\u0111u religija, jer se on onda svodi samo na protokol i “slikanje” vjerskih zvani\u010dnika. Zato je bolje govoriti o interreligijskom dijalogu koji se vodi izme\u0111u vjernika, to jest izme\u0111u pripadnika razli\u010ditih religija ili sa onima koji nisu religiozni. Pretpostavke za jedan takav dijalog su, kao prvo – me\u0111uljudski odnosi, to jest povezivanje. Gra\u0111enje takvih odnosa dovodi do me\u0111usobnog uva\u017eavanja i razumijevanja. Kao drugo, svijest u\u010desnika takvog dijaloga o vlastitim i tu\u0111im religijskim i vjerskim slobodama. Ukoliko insistiramo samo na dijalogu koji se vodi “odozgo” izme\u0111u institucija, onda smo osu\u0111eni na \u017eivot jednih pored drugih, a ne jednih sa drugima.<\/p>\n

Iako nas priti\u0161\u0107u niske plate i velika stopa nezaposlenosti politi\u010dari su, a i gra\u0111ani, u istom trenutku spremni da ta pitanja \u201c\u017ertvuju\u201d u ime etno-nacionalnih i religijskih pitanja koja stavljaju na prvo mjesto. Kako to tuma\u010dite?<\/em><\/p>\n

Ljudima se, uvijek, najlak\u0161e manipulisalo kad su u pitanju vjerski ili nacionalni simboli. Politi\u010dkim elitama nije u cilju da se suo\u010dimo sa stvarnim problemima u dru\u0161tvu, kao \u0161to su nezaposlenost, siroma\u0161tvo, bijeda ili izgradnja demokratskih institucija. Na\u017ealost, jo\u0161 uvijek nam prodaju pri\u010du o nacionalnoj ugro\u017eenosti i rje\u0161avanju “fiktivnih” pitanja u vezi sa nacionalnim i vjerskim identitetom.<\/p>\n

Da li, po Va\u0161em mi\u0161ljenju, vjeronauka treba da bude jedan od predmeta u osnovnim \u0161kolama, odnosno da li se na taj na\u010din vr\u0161i religijska indoktrinacija \u201cod malih nogu\u201d?<\/em><\/p>\n

Vjeronauci nije mjesto u \u0161koli, kao \u0161to ni sve\u0161tenicima nije mjesto u u\u010dionici. Religija je privatna stvar i kao takva treba da se podu\u010dava u religijskim zajednicama. Kod nas je vjerska nastava organizovana isklju\u010divo kao konfesionalni predmet, \u0161to dalje vodi segregaciji onih koji ne pripadaju ve\u0107inskoj religiji, i diskriminaciji djece \u010diji roditelji su nereligiozni ili su pripadnici malih vjerskih zajednica i novih religijskih pokreta.<\/p>\n

Religiozni ljudi kao jednu od prednosti religije isti\u010du njen eti\u010dki apekt. Me\u0111utim, etika postoji i izvan religije. Da li taj argument pozivanja na eti\u010dnost uvijek stoji?<\/em><\/p>\n

Religijske zajednice mogu, ukoliko to i \u017eele, odigrati vrlo va\u017enu ulogu u smirivanju napetih situacija i prevazila\u017eenju konflikta. Eti\u010dka pravila i moralne norme su veoma \u017eivi i djelatni u ve\u0107ini religija i, kao takvi, ljudima su bli\u017ei nego, recimo, teolo\u0161ki ili doktrinarni spisi. S druge strane, insistiranje na tome kako su jedino religiozni ljudi moralni i da sav moral proizilazi iz religije veoma je opasno, jer moral reguli\u0161e odnos izme\u0111u \u010dovjeka i \u010dovjeka, a religija izme\u0111u \u010dovjeka i Boga, zna\u010di ne\u010deg nad\u010dulnog. Treba dodati da trenutno u svijetu imamo 16 odsto nereligioznih (ateista, agnostika, sekularnih humanista, antiteista), da li to onda zna\u010di da su samo oni odgovorni za sve probleme savremenog svijeta?!<\/p>\n

Na neki na\u010din religija je kod nas tabu tema. Nema kritike religije i ljudi koji su skriveni pod okriljem crkve. Kao da postoji neki pre\u0107utni dogovor da se “ne dira” u religiju i religijske vo\u0111e. Kako to komentari\u0161ete?<\/em><\/p>\n

Kod nas je religioznost, prije svega, dru\u0161tveno prihvatljiva stvar koja se koristi vi\u0161e kao privezak, a ne kao obilje\u017eje ne\u010dijeg privatnog \u017eivota. Zbog toga su svi oni koji misle druga\u010dije ili mo\u017eda pripadaju nekim “drugim” vjerskim zajednicama stigmatizovani ili izop\u0161teni iz \u0161ire zajednice. Sre\u0107om, posljednjih par godina imamo, na nama srodnim jezicima, prevode nekih klju\u010dnih knjiga koje se bave tzv. neoprosvjetiteljskom kritikom religije, mislim na Richarda Dawkinsa, Christophera Hitchensa, Daniela Dennetta. A nedavno je i “Dru\u0161tvo ateista Srbije” pokrenulo on-line \u010dasopis Veliki prasak.<\/p>\n

Vi ste jedan od rijetkih sociologa koji se kod nas bave religijom. Da li nau\u010dni pogled na religiju mo\u017ee postati prihvatljiv u javnosti? Mo\u017eemo li uop\u0161te sagledavati religiju bez vrijednosnih primjesa?<\/em><\/p>\n

Bilo bi vrlo korisno da u obrazovnom sistemu imamo predmet koji \u0107e tretirati religiju iz nekonfesionalnog ugla. Treba nau\u010diti djecu da oko njih postoje razli\u010diti vjerski diskursi, kao i to da religija nije “sudbina” ve\u0107 “izbor”.<\/p>\n

Razgovarala : Maja Isovi\u0107<\/p>\n

Buka<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bosna i Hercegovina nije sekularna dr\u017eava, ka\u017ee sociolog Du\u0161ko Trnini\u0107.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-77480","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/77480","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=77480"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/77480\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=77480"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=77480"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=77480"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}