{"id":77406,"date":"2012-02-29T08:58:54","date_gmt":"2012-02-29T07:58:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=77406"},"modified":"2012-02-29T08:58:54","modified_gmt":"2012-02-29T07:58:54","slug":"naucnici-o-bogu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/02\/29\/naucnici-o-bogu\/","title":{"rendered":"Nau\u010dnici o Bogu"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/nebo.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-77407\" title=\"nebo\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/nebo-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Do\u017eivljaj Boga u svet nauke je raznolik. \u0160ta se de\u0161ava kada se nau\u010dnici, posmatra\u010di sveta zasnovanog na \u010dinjenicama suo\u010de sa duhovno\u0161\u0107u zasnovanoj na veri i misti\u010dnom svetu.<\/p>\n<p>Tokom vekova, mi\u0161ljenja nau\u010dnika su bila razli\u010dita, od pomiruju\u0107ih do potpunog odbacivanja jednog ili drugog. Danas, mnogi nau\u010dnici biraju sredinu \u2013 prihvataju\u0107i mogu\u0107nost postojanja svemo\u0107ne sile, uz odbijanje da potvrde njeno postojanje uz: &#8220;Mi to jednostavno ne znamo.&#8221;<\/p>\n<p>U nastavku teksta su nau\u010dni i religijski citati nekih izuzetnih nau\u010dnika, od osniva\u010da nauke do savremenih istra\u017eiva\u010da koji su odlu\u010dili da progovore o svojim verskim uverenjima.<\/p>\n<p><strong>\u010carls Darvin (1809-1882), biolog<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Nemogu\u0107nost shvatanja da je ovaj veliki i \u010dudesni univerzum, sa nam kao svesnim bi\u0107ima, nastao slu\u010dajem, \u010dini mi se glavni argument za postojanje Boga.&#8221;<\/p>\n<p><strong>Nil de Gras Tajson (1958 &#8211; ), astrofizi\u010dar i popularizator nauke<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Dobro nastali ste od ostataka (eksplodirane zvezda). Prebolite to. Ili jo\u0161 bolje, slavite to&#8230; Uostalom, koju plemenitiju misao neko mo\u017ee negovati od toga da svemir \u017eivi u svima nama?&#8221;<\/p>\n<p><strong>Stiven Hoking (1942 -), kosmolog i astrofizi\u010dar<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Ono \u0161to sam uradio je da poka\u017eem da je mogu\u0107e da zbog na\u010dina na koji je univerzum nastao on bude determinisan zakonima nauke U tom slu\u010daju, nije potrebno da se obra\u0107amo Bogu za obja\u0161njenje kako je Univerzum nastao&#8230; Ovo ne dokazuje da Bog ne postoji, nego samo da on nije neophodan &#8221;<\/p>\n<p><strong>Karl Sagan (1934-1996), astrofizi\u010dar i promoter nauke<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Nauka je ne samo kompatibilna sa duhovno\u0161\u0107u, ona je dubok izvor duhovnosti. Kada prepoznajemo svoje mesto u beskraju svetlosnih godina, i prolaznosti vremena, kada shvatimo zamr\u0161enost zamr\u0161enost, lepotu i suptilnost \u017eivota, tada je ogromno ose\u0107anje, da se odu\u0161evljenje i poniznost kombinuju, sigurno duhovno &#8230; Shvatanje da se nauka i duhovnost me\u0111usobno isklju\u010duju nije dobro ni jednom ni drugom &#8221;<\/p>\n<p><strong>Frensis Kolins (1950 -), lekar i geneti\u010dar<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Nauka je &#8230; zaista mo\u0107an na\u010din &#8211; da se prou\u010dava svet prirode. Nauka nije posebno efikasna u &#8230; komentarisanju natprirodnog sveta. Oba sveta, su za mene, sasvim realna i prili\u010dno va\u017ena. Oni se istra\u017euju na razli\u010dite nau\u010dine&#8230; Oni koegzistiraju.. Osvetljavaju jedan drugi.&#8221;<\/p>\n<p><strong>Isak Asimov (1920-1992), biohemi\u010dar, pisac nau\u010dne fantastike<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Emotivno, ja sam ateista. Ja nemam dokaza da Bog ne postoji. Ali ja tako najsumnjiv verujem u to da ne \u017eelim da gubim svoje vreme.&#8221;<\/p>\n<p><strong>Albert Ajn\u0161tajn (1879-1955), fizi\u010dar<\/strong><\/p>\n<p>Dok je Njujork Tajms zabele\u017eio da &#8220;Ajn\u0161tajn dosledno karakteri\u0161e ideju o li\u010dnom Bogu koji odgovara na molitve, kao naivnu, a \u017eivot posle smrti, kao \u017eeljama&#8221;, Albert Ajn\u0161tajn tako\u0111e &#8220;sebe opis\u0443\u0458\u0435 kao &#8216;agnostika&#8217; i &#8216;ne ateistu`&#8221;. Jedan dvosmislen citat iz odgovora Ajn\u0161tajna na pismo jednog \u0161estaka glasi: \u201eSvako ko ozbiljno u\u010destvuje u nau\u010dnim istra\u017eivanjima postaje uveren da se duh manifestuje u zakonima univerzuma &#8211; duh mnogo superiornije od \u010doveka&#8230; Na ovaj na\u010din na\u0443\u010dne te\u017enje dovode do religioznog ose\u0107anja posebne vrste, \u0161to je zaista sasvim druga\u010diji od naivne religioznosti.&#8221;<\/p>\n<p><strong>Maks Plank (1858-1947), fizi\u010dar<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Nije slu\u010dajno da su najve\u0107i mislioci svih vremena bili duboko religiozni.&#8221;<\/p>\n<p><strong>Ervin \u0160redinger (1887-1961), fizi\u010dar<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Veoma sam iznena\u0111en da je nau\u010dna slika stvarnog sveta oko mene manjkava. Daje mnogo \u010dinjeni\u010dnih informacija, stavlja sva na\u0161a iskustva u veli\u010danstveno dosledan poredak, ali sablasno \u0107uti o svemu \u0161to je zaista blizu na\u0161em srcu, \u0161to nam je zaista va\u017eno. Ne mo\u017ee da nam ka\u017ee ne\u0161to o crvenom i plavom, gorkom i slatkom, fizi\u010dkom bolu i fizi\u010dkom zadovoljstvu; ne zna ni\u0161ta o lepom i ru\u017enom, dobrom ili lo\u0161em, Bogu i ve\u010dnosti&#8230;&#8221;<\/p>\n<p><strong>Rozalind Frenklin (1920-1958), biofiz\u010dar<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Po mom mi\u0161ljenju, sve \u0161to je potrebno za veru je verovanje da se najboljim radom mo\u017eemo do\u0107i ka uspehu i da je uspeh u na\u0161im planovima (unapre\u0111enje \u010dove\u010danstva, sada i u budu\u0107nosti) vredan poku\u0161avanja &#8230; Mislim da je verovanje u ovaj svet mogu\u0107a bez vere u neki drugi svet.&#8221;<\/p>\n<p><strong>Verner fon Braun (1912-1977), raketni nau\u010dnik, kreator astronautike<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Mislim da je tako te\u0161ko razumeti nau\u010dnike koji ne priznaje prisustvo superiornog bi\u0107a iza racionalnog postojanja univerzuma, kao \u0161to je te\u0161ko shvatiti teolog koji bi porekao napredak nauke.&#8221;<\/p>\n<p><strong>Ri\u010dard Dokins (1941 -), evolucioni biolog<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;\u0160to vi\u0161e razumete zna\u010daj evolucije, vi\u0161e se udaljavate od pozicije agnostika ka ateitmu. Kompleksne, statisti\u010dki neverovatnije stvari su po svojoj prirodi te\u017ee obja\u0161njive nego jednostavne, statisti\u010dki verovatne stvari&#8230;&#8221;<\/p>\n<p><strong>Ser Artur Klark (1917-2008), pisac nau\u010dne fantastike<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Nauka mo\u017ee uni\u0161titi religiju ignori\u0161u\u0107i je isto kao i pokazivanjem svog neslaganjea sa njenim principima. Niko nikada nije demonstrirao, koliko sam ja upoznat, nepostojanje Zevsa ili Tora &#8211; ipak oni danas imaju svega nekoliko sledbenika.&#8221;<\/p>\n<p>B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Do\u017eivljaj Boga u svet nauke je raznolik. \u0160ta se de\u0161ava kada se nau\u010dnici, posmatra\u010di sveta zasnovanog na \u010dinjenicama suo\u010de sa duhovno\u0161\u0107u zasnovanoj na veri i misti\u010dnom svetu. Tokom vekova, mi\u0161ljenja nau\u010dnika su bila razli\u010dita, od pomiruju\u0107ih do potpunog odbacivanja jednog ili drugog. Danas, mnogi nau\u010dnici biraju sredinu \u2013 prihvataju\u0107i mogu\u0107nost postojanja svemo\u0107ne sile, uz odbijanje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-77406","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/77406","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=77406"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/77406\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=77406"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=77406"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=77406"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}