{"id":77198,"date":"2012-02-27T10:32:38","date_gmt":"2012-02-27T09:32:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=77198"},"modified":"2012-02-27T10:33:16","modified_gmt":"2012-02-27T09:33:16","slug":"pronadeni-do-sada-neotkriveni-djelovi-kineskog-zida","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/02\/27\/pronadeni-do-sada-neotkriveni-djelovi-kineskog-zida\/","title":{"rendered":"Prona\u0111eni do sada neotkriveni djelovi Kineskog zida"},"content":{"rendered":"<p>Britanski istra\u017eiva\u010d otkrio je djelove velikog Kineskog zida, za koje se smatralo da vi\u0161e ne postoje, u pustinji u Mongoliji. To je prvi deo zida koji je otkriven izvan teritorije Kine.<\/p>\n<p>Vilijam Lindsej poveo je ekspediciju u pustinju Gobi u Mongoliji u potragu za dijelom zida za koji se vjerovalo da je uni\u0161ten prije vi\u0161e stotina godina.<\/p>\n<p>Ono \u0161to je on otkrio jeste da dio Kineskog zida, \u010dije je postojanje poslednji put zabilje\u017eeno na mapi iz 12. vijeka u atlasu bitaka \u010duvenog D\u017eingis kana, jo\u0161 uvijek stoji.<\/p>\n<p>\u201cStigli smo do njega sredinom drugog dana ekspedicije. Prona\u0161li smo zid visok do koljena. Ali, dok smo ga pratili desetak minuta, nai\u0161li smo na uzvi\u0161enja i na sekciju zida vi\u0161u od mojih ramena koja se prote\u017ee stotinama metara\u201d, rekao je Lindsej.<\/p>\n<p>Dio zida koji je on otkrio prote\u017ee se skoro du\u017einom od skoro 100 kilometara i napravljen je od mje\u0161avine zemlje i drveta.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/kineski-zid.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-77199\" title=\"kineski zid\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/kineski-zid-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Ovo otkri\u0107e bi moglo da izazove pravu senzaciju u Kini, a detalji \u0107e biti objavljeni u kineskom izdanju \u201cNacionalne geografije\u201d slede\u0107eg mjeseca.<\/p>\n<p>Vilijam Lindsej bavi se prou\u010davanjem i o\u010duvanjem Kineskog zida od 1986. godine.<\/p>\n<p>\u201cPosmatrao sam ovaj region od 1997. godine, kada mi je prijatelj dao kopiju atlasa gdje se vide crvene linije napada i protivnapada D\u017eingis kanove armije i ispod njih djelovi zida\u201d, izjavio je Lindsej.<\/p>\n<p>Kada je po\u010deo sa istragom, svi su ga ubje\u0111ivali da djelovi zida u Mongoliji vi\u0161e ne postoje.<\/p>\n<p>Me\u0111utim kada je upoznao mongolskog geografa, profesora Basana Tudevina, saznao je da za razne ru\u0161evine u pustinji i mongolska vlada je dala dozvolu za istra\u017eivanje regiona.<\/p>\n<p>Lindsej smatra da su ovi originalni djelovi zida izgra\u0111eni oko 120. godine prije nove ere, tokom vladavine dinastije Han.<\/p>\n<p>Ispitivanjem starosti uzoraka zida utvr\u0111eno je da poti\u010du iz 11. ili 12. vijeka, a Lindsej smatra da je zid tada nadogra\u0111en.<\/p>\n<p>\u201cPlaniramo novo putovanje. Definitivno treba jo\u0161 da istra\u017eujemo\u201d, zaklju\u010dio je Lindsej.<\/p>\n<p><strong>Kineski zid<\/strong><\/p>\n<p>Njegova gradnja je po\u010dela u sedmom vijeku prije nove ere<\/p>\n<p>Najve\u0107a je gra\u0111evina na svijetu, ali nije vidljiv sa Mjeseca, kao \u0161to se dugo vjerovalo<\/p>\n<p>Zvani\u010dno je duga\u010dak 8.851,8 km<\/p>\n<p>Gra\u0111en je od zemlje, kamena, cigle i drugih materijala<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Britanski istra\u017eiva\u010d otkrio je djelove velikog Kineskog zida, za koje se smatralo da vi\u0161e ne postoje, u pustinji u Mongoliji. To je prvi deo zida koji je otkriven izvan teritorije Kine. Vilijam Lindsej poveo je ekspediciju u pustinju Gobi u Mongoliji u potragu za dijelom zida za koji se vjerovalo da je uni\u0161ten prije vi\u0161e [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-77198","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/77198","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=77198"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/77198\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=77198"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=77198"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=77198"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}