{"id":76652,"date":"2012-02-21T21:37:22","date_gmt":"2012-02-21T20:37:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=76652"},"modified":"2012-02-21T21:53:00","modified_gmt":"2012-02-21T20:53:00","slug":"rusi-ozivjeli-cvijet-iz-ledenog-doba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/02\/21\/rusi-ozivjeli-cvijet-iz-ledenog-doba\/","title":{"rendered":"Rusi o\u017eivjeli cvijet iz ledenog doba"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/biljka-iz-ldeenog-doba.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-76655\" title=\"biljka iz ldeenog doba\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/biljka-iz-ldeenog-doba-300x157.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"157\" \/><\/a>Ruski nau\u010dnici su saop\u0161tili da su uspjeli da o\u017eive cijelu biljku \u2013 cvijet iz ledenog doba \u2013 u pionirskom eksperimentu koji bi mogao da poslu\u017ei o\u017eivljavanju raznih drugih biljnih, ali i \u017eivotinjskih vrsta.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici tvrde da je Silene stenophylla najstarija biljka koja je ikada \u201do\u017eivljena&#8221; i da ve\u0107 sad proizvodi bijele cvjetove i sjemenke.<\/p>\n<p>Za eksperiment je kori\u0161\u0107eno tkivo biljke prona\u0111eno u sibirskom ledu i staro vi\u0161e od 30.000 godina.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci tvrde da eksperiment dokazuje, da led slu\u017ei kao prirodno spremi\u0161te drevnih oblika \u017eivota. Svoje nalaze nau\u010dnici su objavili u ameri\u010dkom stru\u010dnom \u010dasopisu Proceedings of National Academy of Sciences.<\/p>\n<p>Kanadski nau\u010dnici su ranije ve\u0107 regenerisali neke znatno mla\u0111e biljke iz sjemena prona\u0111enog u \u017eivotinjskim jazbinama.<\/p>\n<p>Svetlana Ja\u0161ina sa Instituta za biofiziku Ruske akademije nauka je rekla da o\u017eivljena biljka li\u010di na biljku koja jo\u0161 uvijek raste u istom podru\u010dju sjeveroisto\u010dnog Sibira.<\/p>\n<p>\u201dTo je izdr\u017eljiva i prilagodljiva biljka&#8221;, rekla je Ja\u0161ina agenciji AP. Ona je dodala da se nada, da \u0107e tim nastaviti svoj rad i regenerisati jo\u0161 biljaka.<\/p>\n<p>Ruski tim prona\u0161ao je odgovaraju\u0107i plod poslije ispitivanja desetina fosilnih ostataka prona\u0111enih u ledu na desnoj obali rijeke Kolime, na sjeveroistoku Sibira.<\/p>\n<p>Fosilni ostaci stari izme\u0111u 30.000 i 32.000 godina bili su potpuno zale\u0111eni, zbog \u010dega je infiltracija vode bila nemogu\u0107a i tako je stvorena ledena komora, koja je plod izolovala u potpunosti od spolja\u0161njih uticaja.<\/p>\n<p>Fosili su prona\u0111eni u jazbinama vjeverica, koje su svoje brloge kopale u zemlji i punile ih najprije sijenom, a potom i dlakom. Jazbine se nalaze 38 metara ispod trenutne povr\u0161ine leda.<\/p>\n<p>Jedan od autora studije, Stanislav Gubin smatra da bi ovaj poduhvat mogao da pomogne i u \u201do\u017eivljavanju&#8221; i sisara iz ledenog doba, poput mamuta ili krznenih nosoroga.<\/p>\n<p>Japanski nau\u010dnici ve\u0107 rade u istoj oblasti u potrazi za ostacima mamuta, ali se Gubin nada da \u0107e Rusi biti prvi koji \u0107e prona\u0107i smrznuto \u017eivotinjsko tkivo koje bi iskoristili za regeneraciju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ruski nau\u010dnici su saop\u0161tili da su uspjeli da o\u017eive cijelu biljku \u2013 cvijet iz ledenog doba \u2013 u pionirskom eksperimentu koji bi mogao da poslu\u017ei o\u017eivljavanju raznih drugih biljnih, ali i \u017eivotinjskih vrsta.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-76652","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/76652","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=76652"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/76652\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=76652"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=76652"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=76652"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}