{"id":76369,"date":"2012-02-20T00:02:38","date_gmt":"2012-02-19T23:02:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=76369"},"modified":"2012-05-13T23:04:24","modified_gmt":"2012-05-13T21:04:24","slug":"vise-sam-upucen-na-odnos-nego-na-pripadnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/02\/20\/vise-sam-upucen-na-odnos-nego-na-pripadnost\/","title":{"rendered":"Vi\u0161e sam upu\u0107en na odnos, nego na pripadnost"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Sa\u0161a POPOVI\u0106<\/strong>, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore<\/p>\n

Du\u0161ko VUKOVI\u0106: \u0160ta tebi zna\u010di nacionalni identitet i koliko ti je bitan?<\/em><\/p>\n

Sa\u0161a POPOVI\u0106:<\/strong> <\/strong>Kad god razmi\u0161ljam o nacionalnom identitetu, o njegovim konstituentima kao \u0161to su domovina, jezik, kultura, neminovno se sudaram sa Marinom Cvetajevom koja ka\u017ee da je \u201cdomovina neprekidnost sje\u0107anja i krvi\u201c. Poetskim senzibilitetom ona dovodi u kontekst dvije rije\u010di – sje\u0107anje i krv – koje mo\u017eda vi\u0161e od svih drugih govore o nacionalnom identitetu: sje\u0107anje, kao nepouzdani svjedok i krv, kao najskuplja mogu\u0107a cijena.<\/p>\n

Razmi\u0161ljam o osmozi izme\u0111u pojmova \u201cnacionalno\u201c i \u201cidentitet\u201c, o razmjeni zna\u010denja izme\u0111u ova dva pojma \u2013 kako i u kojoj mjeri nacionalna pripadnost odre\u0111uje idenititet neke osobe, a kako njen identitet odre\u0111uje njeno nacionalno osje\u0107anje.<\/p>\n

Ukoliko nacionalni identitet optereti ne\u010dija osje\u0107anja, postoji opasnost da ga taj neko jednog momenta po\u010dne nositi za pojasom, s metkom u cijevi, dok patrolira granicama svoje nacionalne pripadnosti. \u201cMoje je \u0161to moja vrata zatvaraju\u201c \u010duo sam jednom od nekoga ko nije bio svjestan privida sigurnosti iza svojih krhkih vrata, niti da na taj na\u010din postaje talac toga \u201csvojeg\u201c, a vani je, koliko se sje\u0107am, mirisalo na rano prolje\u0107e…<\/p>\n

S druge strane, kada razmi\u0161ljam o uticaju nekih li\u010dnosti na nacionalno osje\u0107anje drugih, imam utisak da je nacionalni identitet, rasut i neome\u0111en, u slojevima vremena, u koje se zabadaju zna\u010dajne li\u010dnosti, da u njima na\u0111u humus za djelo, doga\u0111aj ili postignu\u0107e, koji \u0107e proslaviti \u010ditavu naciju. Tako neki ljudi bivaju karijatide svojih nacija.<\/p>\n

Meni nacionalni identitet nije na frontu samoposmatranja. Vi\u0161e sam upu\u0107en na odnos, nego na pripadnost. U svojim bilje\u0161kama nalazim potvrdu: \u201cSvaki \u010dovjek izvan granica svoje zemlje jeste njen neformalni ambasador\u201c. Ovo svoje zapa\u017eanje zapisao sam o\u010digledno potaknut trenutkom koji me je\u00a0 podsjetio na to da ja nisam samo ja ve\u0107 i svi drugi <\/em>koje sam sa\u00a0 Crnom Gorom dobio u nasle\u0111e, te da sam i njima i sebi jednako odgovoran.<\/p>\n

Moj nacionalni identitet je slobodarskog porijekla i zbog toga tu\u0111i umijem da cijenim. On je tih, nenametljiv i, kao \u0161to se najintimnijim osje\u0107anjima ljudi nikada ne razme\u0107u, vidim ga tek kao nit u gra\u0111anskom tkanju Grne Gore i \u010dujem ga kao jo\u0161 jedan ton u ansamblu nacija koji pjeva odu ljudskom postojanju.<\/p>\n

DV:<\/strong> \u0160ta se de\u0161ava sa \u2019patrolama\u2019 i \u2019patroliranjem\u2019 u slu\u010dajevima kada granice nacionalnog identiteta nijesu sasvim jasne?<\/em><\/p>\n

SP:<\/strong> Granice nacionalnog identiteta \u010desto nisu sasvim jasne. U tako maglovitoj situaciji obi\u010dno se pose\u017ee za opti\u010dkim pomagalima u namjeri da se bolje vidi \u0161ta se u \u201cgrani\u010dnom pojasu\u201d de\u0161ava. I upravo tu nastaje opasnost od pogre\u0161ne upotrebe durbina. Svako ko kroz durbin nacionalog identiteta \u017eeli da sagleda drugu naciju rizikuje da ga pogre\u0161no upotrijebi, da ga okrene na pogre\u0161nu stranu i tako umjesto uveli\u010dane slike druge nacije dobije njenu umanjenu sliku. Na taj na\u010din druge nacije se posmatra\u010du \u010dine udaljenijimm nego \u0161to stvarno jesu, umjesto da ono \u0161to je naizgled daleko postane blisko. Po\u0161to je, po meni, nacionalizam ozbiljan opti\u010dki problem, potrebno je na vrijeme u\u010diti ljude da pravilno koriste durbin nacionalnog identiteta.<\/p>\n

DV:<\/em><\/strong> Kakvo crnogorstvo bi moglo biti prihvatljiv okvir za sve u Crnoj Gori, nezavisno od etni\u010dke pripadnosti?<\/em><\/p>\n

SP:<\/strong> U par slika nave\u0161\u0107u svoje prve asocijacije na crnogorstvo \u2013 na ono \u0161to je bilo, \u0161to jeste i\u00a0 \u0161to bi moglo da bude:<\/p>\n

Slika 1.<\/strong> Razvod na crnogorski na\u010din<\/strong><\/p>\n

Na Cetinju se razvode Crnogorac i Crnogorka. Poslije uzaludnog poku\u0161aja da spasi brak, sudija moli prisutne da ustanu jer mora da pro\u010dita odluku o raskidu braka. Svi ustaju. Supru\u017enici stoje jedno pored drugog, naspram sudije. S druge strane \u017eene stoje njena bra\u0107a. Iznenada, mu\u017e primje\u0107uje da je njegovoj \u201cjo\u0161 malo pa biv\u0161oj\u201d \u017eeni otkop\u010dano dugme na dekolteu, gurka je laktom i pogledom pokazuje na grudi. \u017dena zaprepa\u0161\u0107ena naglo staje iza \u201cjo\u0161 malo pa biv\u0161eg mu\u017ea\u201d i posti\u0111ena zakop\u010dava dugme. S druge strane \u017eene stoje njena bra\u0107a.<\/p>\n

Slika 2. Salutiranje<\/strong><\/p>\n

U toku II svjetskog rata, italijanski vojnici pretra\u017euju ku\u0107e i odvode mu\u0161karce u logor. Ulaze u ku\u0107u jednog revolucionara. Na zidu vide orden Legije \u010dasti. Salutiraju ordenu i izlaze.<\/p>\n

Slika 3.<\/strong> Gostoprimstvo<\/strong><\/p>\n

Bijahu do\u0161li gosti u ku\u0107u mog \u0111eda Bogdana. Tek \u0161to sjedo\u0161e ispod loze i tek \u0161to ih poslu\u017ei\u0161e rakijom, \u0111ed u sred razgovora dozva moju babu: \u201cMa\u0161e, o\u0107e li ta koko\u0161ka!?\u201d. Nedugo zatim, djeca se rastr\u010da\u0161e po ba\u0161ti za koko\u0161kama, da spasavaju obraz doma\u0107ici.<\/p>\n

Slika 4. Znanje<\/strong><\/p>\n

Moj kolega u \u0161ali ka\u017ee: \u201cKod nas student ne mo\u017ee da padne zbog neznanja \u2013 ili zna, ili ga mi znamo.\u201d<\/p>\n

Slika 5. Lanac<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Uz dozvolu direktora muzeja s pravnicom odlazim u Muzej Marka Miljanova na Medunu i pravim nekoliko fotografija jednog neobi\u010dnog lanca.U vitirini, na albanskoj \u017eenskoj no\u0161nji stoji srebrni lanac, ra\u0111en filigranski. Na njemu su po vertikali spojeni krst, polumjesec i Davidova zvijezda. Iznad te neobi\u010dne niske prikovan je srebrni pijetao. Dok radim, refleksija mog lica u staklu vitrine lebdi iznad lanca i nekako kroz sebe posmatram ovu nisku simbola… Vra\u0107am se sa par fotografija i novim osje\u0107ajem pro\u0161log vremena, konzerviranog u jednoj vitrini:\u00a0 ovakav lanac trebalo da se stoji na ulazu u crnogorski parlament.<\/p>\n

Slika 6. Jezici<\/strong><\/p>\n

Piter Lin\u010d pi\u0161e o o Marku Mobijusu, globalnom investitoru: \u201cKada Mark Mobijus putuje svojim lir-d\u017eetom sa svojih dvanaest saradnika, oni ukupno govore \u010detrdeset svjetskih jezika.\u201d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

SA\u0160A POPOVI\u0106: Po\u0161to je, po meni, nacionalizam ozbiljan opti\u010dki problem, potrebno je na vrijeme u\u010diti ljude da pravilno koriste durbin nacionalnog identiteta.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":83636,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-76369","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/76369","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=76369"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/76369\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/83636"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=76369"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=76369"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=76369"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}