{"id":76364,"date":"2012-02-20T00:02:54","date_gmt":"2012-02-19T23:02:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=76364"},"modified":"2012-03-12T21:47:14","modified_gmt":"2012-03-12T20:47:14","slug":"nacionalni-identitet-kao-subjektivni-dozivljaj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/02\/20\/nacionalni-identitet-kao-subjektivni-dozivljaj\/","title":{"rendered":"Nacionalni identitet kao subjektivni do\u017eivljaj"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Natasa-Nelevic-1.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-76365\" title=\"Natasa Nelevic 1\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Natasa-Nelevic-1.jpg\" alt=\"\" width=\"350\" height=\"458\" \/><\/a>Nata\u0161a NELEVI\u0106<\/strong>, teatrolo\u0161kinja i urednica \u010dasopisa za izvedbene umjetnosti i kulturu \u201cGest\u201d, dramska spisateljica, \u010dlanica NVO NOVA Centra za feministi\u010dku kulturu<\/p>\n<p><em>Du\u0161ko VUKOVI\u0106: \u0160ta za tebe zna\u010di nacionalni identitet i koliko ti je bitan?<\/em><\/p>\n<p><strong>Nata\u0161a NELEVI\u0106:<\/strong> Nacionalni identitet \u2026imam, ako to zna\u010di da sam u razli\u010ditim trenucima svoga \u017eivota imala isto uvjerenje da pripadam istom narodu i da je ta \u201cistost\u201d uvjerenja o nacionalnoj pripadnosti u stvari to o \u010demu ovdje govorimo \u2013 nacionalni identitet.<\/p>\n<p>Pitanje koje se ovdje postavlja poku\u0161avala sam sama sebi da postavim vi\u0161e puta. Poku\u0161avala sam, naime, da zatvorim o\u010di i u\u0161i i da \u2013 nezavisno od znanja o identitetima i, naravno, jo\u0161 nezavisnije od javnih reprezentacija i manifestacija nacionalnog \u2013 postavim sebi ovo isto pitanja \u2013 \u0161ta meni zna\u010di nacionalni identitet? Dakle, da bez pridikovanja samoj sebi, bez autocenzure, nekako prokr\u010dim put do tog svog istinskog\u00a0 do\u017eivljaja nacionalnog.<\/p>\n<p>Na\u0161la sam da mi nacionalni identitet ne\u0161to zna\u010di. Te\u0161ko mi je da objasnim \u0161ta ta\u010dno. Ne daje mi ni osje\u0107aj svemo\u0107i, ni za\u0161ti\u0107enosti ni besmrtnosti. Daje mi mo\u017eda upravo to \u2013\u00a0 jednu od potpora za sopstveni identitet. Nau\u010dili su me da volim svoju naciju kao \u0161to su me nau\u010dili da volim neke druge stvari, da budem vjerna tome i ja se dr\u017eim toga jer \u2013 to sam ja. Daje mi i osje\u0107aj razli\u010ditosti.<\/p>\n<p>O svom nacionalnom identitetu mogu da mislim samo kao o subjektivnom do\u017eivljaju. Znam da je takvo stanovi\u0161te problemati\u010dno.\u00a0 Da ne postoji neka nacija sa odre\u0111enim objektivnim zajedni\u010dkim svojstvima, ja ne bih imala ovaj nacionalni identitet. A opet je to konstrukt, subjektivan do\u017eivljaj na koji je te\u0161ko uticati objektivnim argumentima. Dokaziva\u0107e nam da nacija koju smatramo svojom ne postoji, \u0161to vjerovatno zna\u010di da nema svoj istorijski i kulturni\u00a0 identitet i \u2013 nama \u0107e biti svejedno. Objektivno samo djelimi\u010dno utemeljuju nacionalni identitet. Ostalo je subjektivni rad\u2026 Ja o svom nacionalnim identitetu, me\u0111utim, uvijek mislim kao o li\u010dnom do\u017eivljaju (mo\u017eda je to reakcija na silne napore da se nacionalno objektivikuje).<\/p>\n<p>Ali, da se vratim pitanju\u2026Da, nacionalni identitet ima zna\u010denje za mene naprosto\u00a0 zato \u0161to je identitet. Ali, opet je druga\u010diji od drugih mojih identiteta. Nema veliku prakti\u010dnu primjenu. Rekla bih da malo uti\u010de na moje odluke, da mi je manje va\u017ean od drugih identiteta, a ipak &#8211;\u00a0 ponekad znam da se naljutim kada mi se osporava da sam to \u0161to mislim da jesam. Bolje re\u010deno \u2013 stra\u0161no naljutim. Opasan je to identitet, ipak\u2026<\/p>\n<p><em><strong>DV:<\/strong> Ako je nacionalni identitet tek subjektivni do\u017eivljaj, zna\u010di li to da promjena okolnosti ili konteksta mo\u017ee dovesti do promjene toga do\u017eivljaja?<\/em><\/p>\n<p><strong>NN:<\/strong> Nisam rekla da je nacionalni identitet subjektivni do\u017eivljaj (rekla sam samo da ja biram trenutno da ga tako shvatam), ve\u0107 da je kombinacija subjektivnog do\u017eivljaja i objektivnih \u010dinjenica koje ukazuju na postojanje odre\u0111ene nacionalne grupe to (zajedni\u010dki jezik, kultura, istorija). Mislim da polazi od ne\u010dega \u0161to jeste objektivno, ali se dalje razvija kao li\u010dni do\u017eivljaj u koji se integri\u0161u emocije, razli\u010diti psiholo\u0161ki elementi itd. (Ju\u010de sam pro\u010ditala da je Nikita Mihalkov izjavio da je nacionalizam pitanje ljubavi prema ocu i majci i da on to tako shvata.) Zato mislim da je te\u0161ko odgovoriti na pitanje da li se on mijenja onda kada se promijene okolnosti (na primjer, kada saznamo da je ono objektivno na \u010demu smo gradili identitet nepouzdano ili neistinito, iako je to sve, dodu\u0161e, uvijek, nepouzdano).<\/p>\n<p>Mo\u017eda to zavisi upravo od toga koliko smo psiholo\u0161ki investirali u taj do\u017eivljaj. Nekome ko je manje investirao svakako bi trebalo da bude lak\u0161e da uva\u017ei nove \u010dinjenice.<\/p>\n<p>Ne mogu da pretpostavim \u0161ta bi se desilo sa mojim nacionalnim identitetom ukliko bih saznala ne\u0161to \u0161to bi u potpunosti dovelo u pitanje te objektivne elemente na kojima se on, ipak, temelji. Svakako mislim da ovaj do\u017eivljaj nacionalnog identitet koji sad imam ni tada ne bi nestao.<\/p>\n<p><em><strong>DV:<\/strong> Kakvo crnogorstvo bi moglo biti prihvatljiv okvir za sve u Crnoj Gori, nezavisno od etni\u010dke pripadnosti?<\/em><\/p>\n<p><strong>NN:<\/strong> Poku\u0161a\u0107u da odgovorim na ovo pitanje tako \u0161to \u0107u ovdje prepri\u010dati neke rasprave o spomenicima koje su vo\u0111ene u mom prisustvu. Budu\u0107i da se spomenici mogu smatrati prvorazrednim identitetskim pitanjem, mislim da te rasprave veoma dobro ilustruju problem koji imamo sa uspostavljanjem zajedni\u010dkog crnogorskog identiteta.<\/p>\n<p>Dakle, u jednom dru\u0161tvu, u kojem sam bila i ja, nedavno se govorilo o tome kakav bi spomenik trebalo postaviti na Cetinju. Rekla sam da bi bilo dobro da se postavi spomenik prvim djevoj\u010dicama koje su ovdje 1875. godine krenule u \u0161kolu. I tada sam \u010dula da \u201cto nije za spomenik\u201d jer spomenik mora da predstavlja \u201cop\u0161tu vrijednost\u201d. Poku\u0161ala sam da doka\u017eem da prosve\u0107enost \u017eena predstavljaju \u201cop\u0161tu vrijednost\u201d, da je to veoma va\u017eno za istoriju Crne Gore, za na\u0161 identitet\u2026Jedan od prisutnih poku\u0161ao je da mi pripomogne: izvadio je telefon i pokazao nam fotografiju sa spomenikom koji prikazuje dvije djevoj\u010dice, koju je snimio u Belgiji (\u010dini mi se). Ali, nije bilo podr\u0161ke\u2026<\/p>\n<p>U jednom drugom dru\u0161tvu, jednom drugom prilikom, raspravljalo se o tome da li treba postaviti spomenik Kseniji Cicvari\u0107. Re\u010deno je da je njen glas ne\u0161to \u0161to nas identifikuje svuda u Regionu. Ne mogu da se sjetim ta\u010dno koji su argumenti iznijeti protiv ove ideje, ali sigurno znam da u tom dru\u0161tvu nije bilo gotovo nikoga ko je iskreno vjerovao da Ksenija Cicvari\u0107 \u201czaslu\u017euje\u201d spomenik\u2026<\/p>\n<p>Prije mo\u017eda godinu dana neki \u010dovjek mi se javio telefonom i izrazio \u017eelju da se vidimo. Rekao je da je on u nekom odboru koji je inicirao podizanje spomenika \u017eeni (ili bi trebalo ovdje napisati \u017deni?) na Cetinju i da bi volio o tome da popri\u010da sa mnom. Kada smo se sreli, predo\u010dio mi je ideju, za koju je rekao da u\u017eiva podr\u0161ku \u201cnajvi\u0161ih instanci\u201d, uklju\u010duju\u0107i politi\u010dke elite i predstavnike CANU. Objasnio mi je da to treba da bude spomenik Njego\u0161evoj majci, s tim \u0161to bi trebalo da ima \u201ci ne\u0161to od Bogorodice Filermske i kraljice Jelene\u201d. Pitala sam ga za\u0161to ne bi podigli spomenik \u017eenama koje su tokom 19, pa i tokom 1. polovine 20. vijeka prakti\u010dno jedine obavljale promet roba trguju\u0107i na Rije\u010dkom pazaru, da o tome ima sijaset dokumenata, da je to jedna divna pri\u010da o tome kako se tokom 19. vijeka crnogorska porodica emancipovala upravo zahvaljuju\u0107i \u010dinjenici da su mu\u0161karci trgovinu prepu\u0161tali \u017eenama. Bio je veoma razo\u010daran mojim pristupom. Nije mi se vi\u0161e javljao\u2026<\/p>\n<p>To su te pri\u010de\u2026<\/p>\n<p>Mogla bih, mo\u017eda bi i trebalo, da sada analiziram ove doga\u0111aje\u2026Ali, mislim da je sve veoma jasno. Kada budemo vjerovali da ta djeca koja su prva oti\u0161la u \u0161kolu, Ksenija Cicvari\u0107, \u017eene koje su trgovale po pazarima itd. zaslu\u017euju spomenike \u2013 tada \u0107emo imati crnogorski identitet koji \u0107e nam svima biti po mjeri. I kada prestanemo da Sv. Petra, u\u010desnike Trinaestojulskog ustanka itd. pretvaramo u mu\u010denike stopostotnog crnogorstva\u2026Kada budemo spremni da ih sagledamo humano, kontekstualno, kompleksno i bez nacionalne panike\u2026Kada prestanemo da svoju istoriju koristimo za proizvodnju jednog osiroma\u0161enog, nasilnog etni\u010dkog identiteta koji je danas neupotrebljiv\u2026Kada nau\u010dimo da \u010ditamo svoju istoriju, da otrkivamo u njoj nove ta\u010dke ljudskosti i zajedni\u0161tva, i da volimo svoju istoriju, svoje pretke i pretkinje (a ta je ljubav, valjda, dio identiteta) umjesto da od njih pravimo nacionalisti\u010dka stra\u0161ila\u2026<\/p>\n<p>Nedavno sam pro\u010ditala jedan intervju u kojem jedan filozof ka\u017ee da Deridino shvatanje suvereniteta najvi\u0161e odgovara pojmu \u201c\u010dojstva\u201d kako ga je definisao Marko Miljanov, to jest da taj pojam uklju\u010duje odgovornost prema drugome na sli\u010dan na\u010din. Pomislila sam \u2013 eto, mogao se na toj ideji mo\u017eda graditi politi\u010dki projekat osamosteljenja Crne Gore jer i to \u010dojstvo je valjda dio na\u0161eg identiteta. Ali, nije gra\u0111en na toj ideji. Naprotiv. Projekat je gra\u0111en na besmislenoj ideji etni\u010dke homogenizacije, na nekakvim smije\u0161nim patrijarhalnim apsolutima koje dobar dio \u010dlanova zajednice s pravom prepoznaje kao \u010distu agresiju.<\/p>\n<p>Dakle, mogu\u0107 je crnogorski identitet u koji bismo unijeli sve svoje druge identitete, uklju\u010duju\u0107 i etni\u010dke. Mislim da je malo ljudi u Crnoj Gori koji bi imali ne\u0161to protiv toga identiteta jer ga oni zapravo \u2013 ve\u0107 imaju.<\/p>\n<p><strong><em>DV:<\/em><\/strong><em> <\/em><em>U e-mail komunikaciji nakon tvog prethodnog odgovora rekla si mi da te je\u00a0taj odgovor rastu\u017eio. \u0160ta te je to rastu\u017eilo i za\u0161to?<\/em><\/p>\n<p><strong>NN:<\/strong> Da, razmi\u0161ljanje o tome da li bi mogao da postoji crnogorski identitet koji bi integrisao i mo\u017eda pacifikovao i emancipovao sve na\u0161e isklju\u010dive etni\u010dke identitete mo\u017ee da bude deprimiraju\u0107e.\u00a0 Barem je na mene tako \u2013 deprimiraju\u0107e uticalo razmi\u0161ljanje o tome. Deprimiraju\u0107e zato \u0161to mi se u\u010dinilo da je takav identitet zaista mogu\u0107, ma koliko nam se \u010dinilo da to nije ne\u0161to \u0161to bilo ko ozbiljno uzima u razmatranje. I zato \u0161to sam pomislila koliko su veliki i nenadoknadivi na\u0161i gubici, individualni i kolektivni, zato \u0161to o toj mogu\u0107nosti ozbiljno ne mislimo.<\/p>\n<p>Svi smo se ve\u0107 pomalo navikli na pomisao da \u017eivimo u dr\u017eavi u kojoj su na jednoj strani oni koji je obo\u017eavaju bezuslovno, kao vje\u010dnu ideju u apsolutnom umu, a na drugoj strani &#8211; oni drugi, naizgled pragmati\u010dni, koji ka\u017eu da \u0107e \u201cvoljeti dr\u017eavu kad ona bude voljela njih\u201d, i koji je poistovje\u0107uju sa dr\u017eavnim aparatom i politi\u010dkim elitama.<\/p>\n<p>I sve to, to shvatanje dr\u017eave kao ne\u010dega \u0161to nam je spolja\u0161nje, \u0161to postoji izvan nas, na bilo koji na\u010din, \u0161to je hipostazirano ili nam pretpostavljeno &#8211; sve to mi se \u010dini u\u017easno pogre\u0161no. Razmi\u0161ljam o tome da bismo dr\u017eavu mogli shvatiti kao zajedni\u010dki politi\u010dki projekat. I o tome da smo svi mi politi\u010dka bi\u0107a kojima je dr\u017eava data kao prostor na kojem mo\u017eemo da projektujemo tu svoju politi\u010dnost i koliko gubimo ako ne koristimo tu mogu\u0107nost. I o tome, naravno, kako sve to uop\u0161te nije mogu\u0107e sve dok ne bude oja\u010dan taj novi identitet koji bi nam omogu\u0107io da Crnu Goru prepoznamo kao svoj zajedni\u010dki politi\u010dki projekat uprkos svim na\u0161im etni\u010dkim razlikama.<\/p>\n<p>To je ono \u0161to mo\u017ee da bude deprimiraju\u0107e kada mislimo o tome da li je mogu\u0107 identitet koji bismo svi prepoznali kao svoj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>NATA\u0160A NELEVI\u0106: Razmi\u0161ljam o tome da bismo dr\u017eavu mogli shvatiti kao zajedni\u010dki politi\u010dki projekat. I o tome da smo svi mi politi\u010dka bi\u0107a kojima je dr\u017eava data kao prostor na kojem mo\u017eemo da projektujemo tu svoju politi\u010dnost i koliko gubimo ako ne koristimo tu mogu\u0107nost.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-76364","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-intervjui"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/76364","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=76364"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/76364\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=76364"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=76364"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=76364"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}