{"id":76358,"date":"2012-02-20T00:02:28","date_gmt":"2012-02-19T23:02:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=76358"},"modified":"2012-03-29T12:24:44","modified_gmt":"2012-03-29T10:24:44","slug":"ako-se-povezemo-po-naciji-na-pola-smo-puta-do-zavjere","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/02\/20\/ako-se-povezemo-po-naciji-na-pola-smo-puta-do-zavjere\/","title":{"rendered":"Ako se pove\u017eemo po naciji, na pola smo puta do zavjere"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Brano MANDI<\/strong>\u0106, <\/strong>novinar, urednik portala Vijesti<\/p>\n

Du\u0161ko VUKOVI\u0106: \u0160ta za tebe zna\u010di nacionalni identitet i koliko ti je bitan?<\/em><\/p>\n

Brano\u00a0 MANDI\u0106:<\/strong> Dakle, govorimo o politi\u010dkom fenomenu, odnosno te\u017enji da se jedno dru\u0161tvo kotroli\u0161e kroz rituale. Dresura po\u010dinje u porodici i \u0161koli, u godinama kada se emotivno formiramo. Vla\u017eni san svake Dr\u017eave je da se privatna emocija, kada zatreba, \u0161to lak\u0161e preto\u010di u kolektivni zanos. Tako se organizuju radne akcije, ratovi, vau\u010derizacije, barem smo se toga nagledali…<\/p>\n

Uvijek su me uznosili nadnacionalni projekti, mo\u017eda zato \u0161to nemam obraza da svoju naciju stavim iznad neke druge. To \u0161to sam nacionalno, do\u017eivljavam kao pikanteriju. Niko nema pravo da me zbog nacionalnog imena do\u017eivljava sabratom i osje\u0107am ga\u0111enje prema takvoj vrsti zajedni\u0161tva. Ako se pove\u017eemo po naciji, na pola smo puta do zavjere, a ja u tome ne\u0107u da u\u010destvujem. Na ljubav prema domovini jo\u0161 mogu da se upecam jer se vezujem za prostor, ali nacionalnost mi je suvi\u0161e apstraktan koncept prepoznavanja.<\/p>\n

Priznajem, kada zavr\u0161i ameri\u010dki film, bacim pogled na odjavnu \u0161picu da vidim ima li kakav ton majstor ili kaskader da se preziva na -i\u0107. Ako je film dobar, milo mi je zbog njega. Ako film ne valja, zalud mu trud, da mi ga je majka rodila.<\/p>\n

DV:<\/strong> Ako smo, kako ka\u017ee\u0161, na pola puta do zavjere kada se nacionalno povezujemo, protiv koga je, prvenstveno, ta zavjera usmjerena?<\/em><\/p>\n

BM:<\/strong> To je stvar politi\u010dke odluke. Svaka nacionalna zajednica ima svoju upravlja\u010dku elitu koja odre\u0111uje protivnika. Obi\u010dno se opasni faktor na\u0111e u kom\u0161iluku. Zato valjda sve pograni\u010dne oblasti na svijetu imaju svoje nacionalizme. Granica je, na\u017ealost, svetinja koja povezuje dr\u017eavu i naciju. Odbrana prostora i kolektivne memorije je su\u0161tinska svrha nacionalnog grupisanja, a protivnik se stvara po potrebi, u skladu sa interesima upravlja\u010dke manjine.<\/p>\n

DV:<\/em><\/strong> Kakvo crnogorstvo bi moglo biti prihvatljiv okvir za sve u Crnoj Gori, nezavisno od etni\u010dke pripadnosti?<\/em><\/p>\n

BM:<\/strong> Ako rije\u0161imo ostale probleme, crnogorstvo \u0107e se samo po sebi rije\u0161iti. Koga briga za crnogorstvo, ako je okru\u017een kulturnim i umnim ljudima koji usmjeravaju dru\u0161tvo ka znanju i humanosti?\u00a0 Kada dru\u0161tvo do\u0111e u fazu da takvi dobijaju \u0161ansu, crnogorstvo \u0107e biti ono \u0161to i treba da bude \u2013 ukras, \u0161areni mamac za turiste, prazni\u010dna zakletva. Pri\u010da\u0107emo viceve da smo lijeni i raditi po\u0161teno za dobru platu. Eto crnogorstva po mjeri svih. Da bi do\u0161li do njega, treba da pro\u0111e 100 godina bez ratova i ve\u0107ih zemljotresa. Dakle utopija, vazda \u0107emo muku mu\u010diti sa nacionalistima, tako mi se makar \u010dini, diza\u0107e se iz zemlje kao zombiji sa svojim otrcanim zastavama i slikama pra\u0111edova u uniformi. Bljak!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

BRANO MANDI\u0106: Granica je, na\u017ealost, svetinja koja povezuje dr\u017eavu i naciju. Odbrana prostora i kolektivne memorije je su\u0161tinska svrha nacionalnog grupisanja, a protivnik se stvara po potrebi, u skladu sa interesima upravlja\u010dke manjine…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":76359,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-76358","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/76358","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=76358"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/76358\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/76359"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=76358"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=76358"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=76358"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}