{"id":76348,"date":"2012-02-20T00:02:05","date_gmt":"2012-02-19T23:02:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=76348"},"modified":"2012-04-14T23:05:34","modified_gmt":"2012-04-14T21:05:34","slug":"nacionalni-identitet-je-tek-pocetni-sloj-%e2%80%98drustvenosti%e2%80%99","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/02\/20\/nacionalni-identitet-je-tek-pocetni-sloj-%e2%80%98drustvenosti%e2%80%99\/","title":{"rendered":"Nacionalni identitet je tek po\u010detni sloj \u2018dru\u0161tvenosti\u2019"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Bo\u017eena JELU\u0160I\u0106<\/strong>, profesorica, teoreti\u010darka knji\u017eevnosti i knji\u017eevna kriti\u010darka; objavljuje knjige, studije, eseje, kolumne; anga\u017eovana u NVO sektoru<\/p>\n

Du\u0161ko VUKOVI\u0106: \u0160ta za tebe zna\u010di nacionalni identitet i koliko ti je bitan?<\/em><\/p>\n

Bo\u017eena JELU\u0160I\u0106:<\/strong> Kad god \u010dujete ostra\u0161\u0107ene zagovornike krajnje razli\u010ditosti, pa i superiornosti crnogorske nacije (ili bilo koje druge nacije), nije zgoreg zapitati se \u00a0koja je to osobina Crnogoraca\/Crnogorki po kojoj su oni izuzetni. Koja je to differentia specifica<\/em> u odnosu na sve ostale nacije? Dakako, mnogi \u0107e odmah pomenuti \u010dojstvo i juna\u0161tvo, ali pore\u0111enje sa drugima ne\u0107e dati \u017eeljeni odgovor. Marko Miljanov se slobodno mogao opismeniti i u pedesetoj godini i sti\u0107i da zapi\u0161e, kao drago kamenje rijetke, primjere \u010dojstva i juna\u0161tva u svome narodu. Sli\u010dno bi se pro\u0161lo i sa visinom: smjesta \u0107ete na\u0107i nekoliko nacija sa stasitijim pripadnicima.<\/p>\n

Ne znam po \u010demu je crnogorstvo izuzetno, ali je nacionalni identitet za mene izuzetno zna\u010dajan. Najradije bih rekla da je jezik moja domovina i moj nacionalni identitet. Samo jezik, ta savr\u0161ena \u201dNojeva barka\u201c, \u010duva sve specimene \u017eivota: od onoga \u0161to sam bila do onoga \u0161to \u0107u biti, od ljubavi do vrijednosti, od umjetnosti do istorije, od tradicije do njene ironijske dekonstrukcije, najzad i do humora svojstvenog upravo malenom prostoru sa istim \u201dkontekstom\u201c. Kao i patriotizam, i nacionalni identitet do\u017eivljavam kao sentiment: kao spremnost da se aktivira samo u trenucima koji ga tra\u017ee, a ne da se unov\u010dava ili da njime ranjavamo druge ljude (\u0161to se kod nas i odve\u0107 \u010desto \u010dini).<\/p>\n

Nacionalni identitet je tek po\u010detni sloj \u201ddru\u0161tvenosti\u201c, a mo\u017eda bih ga najbolje odredila na metafori\u010dan na\u010din. Ukoliko zamislimo odje\u0107u \u010dovjeka na \u201degzistencijalnoj hladno\u0107i\u201c, nacionalni identitet je onaj sloj odje\u0107e najbli\u017ei ko\u017ei (a ko\u017ea je onaj univerzalno ljudski i u isto vrijeme li\u010dni identitet iz kojeg ne smijemo \u201disko\u010diti\u201c). Crnogorstvo (ili neki drugi nacionalni identitet) uvija ko\u017eu onim po\u010detnim slojem topline, poput meke pamu\u010dne majice, koja daje osje\u0107aj udobnosti i \u010dini da naredni slojevi postignu najbolji efekat. Onda se re\u0111aju: ko\u0161ulja jugoslovenstva, u prvom redu onih naroda sa kojima se bez te\u0161ko\u0107a razumijem. Potom slijede Mediteran i Balkan, pa evropejstvo i na kraju \u201d\u0161e\u0161ir\u201c kosmopolitizma. Hladno je i neudobno i u samoj majici ili u samom kaputu, o \u0161e\u0161iru da i ne govorimo. Opasno je i pervertirano kada slojevima odje\u0107e zamijenimo mjesta. Jer, samo svi slojevi zajedno brane krhko ljudsko bi\u0107e osu\u0111eno na \u201dstrah i drhtanje\u201c.<\/p>\n

Na \u017ealost, jugoslovenski narodi istoga jezika su odavno pomije\u0161ali slojeve odje\u0107e. Kao, u kakvoj burleski, da parafraziram \u0160ekspira, njihovi identitetski korifeji jo\u0161 uvijek se razme\u0107u na pozornici i pri\u010daju bajku punu buke i bijesa, koja ne zna\u010di ni\u0161ta.\u00a0 A studen bije odasvud.<\/p>\n

DV:<\/strong> Ka\u017ee\u0161 da je nacionalni identitet po\u010detni sloj dru\u0161tvenosti. \u0160ta se de\u0161ava kada ga se \u017eeli nametnuti kao krajnji oblik dru\u0161tvenosti?<\/em><\/p>\n

BJ: <\/strong>Kada se to dogodi – vrijeme je za uzbunu, jer je nacionalni identitet tek jedan od identiteta koji \u010dine cjelovito ljudsko bi\u0107e. Kada se nacionalni identitet, osobito sa pozicije mo\u0107i\/vlasti, nastoji nametnuti kao krajnji oblik dru\u0161tvenosti, na pomolu su ki\u010d, banalnost, neznanje, nasilje i totalitarizam. Tada, razumljivo, nije rije\u010d ni o kakvom kvalitativnom razvoju pojedinca, ve\u0107 o njegovom sistematskom svo\u0111enju na \u201estado koje bu\u010di\u201c.<\/p>\n

U epohi romantizma i nacionalnih preporoda, Geteu nije smetalo da napi\u0161e nacionalnu dramu \u201eGec od Berlingena\u201c i \u201eZapadno-isto\u010dni divan\u201c, u kome se zala\u017ee za jedinstvo dva velika kulturna modela svijeta. Vlastodr\u0161ci, na\u017ealost, nikad nisu Gete, zato je dobro biti na oprezu.<\/p>\n

DV:<\/strong> Kakvo crnogorstvo bi moglo biti prihvatljiv okvir za sve u Crnoj Gori, nezavisno od etni\u010dke pripadnosti?<\/em><\/p>\n

BJ:<\/strong> \u010cini mi se da bi crnogorstvo moglo biti prihvatljivo za sve u Crnoj Gori kada bi imalo dva nivoa: li\u010dni i neobavezuju\u0107i i op\u0161ti i obavezuju\u0107i. Kada bi, dakle, postojalo crnogorstvo sa li\u010dnim \u201epredznakom\u201c, poput onog u Jugoslaviji, u kojoj smo bili Crnogorci Jugosloveni, i svi ostali Jugosloveni sa svojim nacionalnim predznacima Jugosloveni. Da smo imali sre\u0107u da to ostvarimo, na\u0161i sportski navija\u010di ne bi tako strasno navijali za reprezentacije drugih dr\u017eava (bili bi Crnogorci Crnogorci, Crnogorci Srbi, Crnogorci Bosanci, Crnogorci Hrvati, i svi ostali Crnogorci sa li\u010dnim \u201epredznakom\u201c).<\/p>\n

Svjesna sam da ovakvo usitnjavanje modela Jugoslavije mo\u017eda djeluje pomalo komi\u010dno. Osobito ako pomislimo na \u010duvenu sarajevsku grupu \u201eZabranjeno pu\u0161enje\u201c i \u201eTop listu nadrealista\u201c, koja je anticipirala \u201ebosanski lonac\u201c. \u201eUmirali\u201c smo im od smijeha, gledaju\u0107i kako se stambene zgrade dijele po nacionalnim granicama i entitetima, a onda su ljudi i stvarno po\u010deli da umiru i ginu. Valjda jedino umjetnost ima snagu da \u201evidi\u201c svijet prije nego \u0161to se on zaista i dogodi.<\/p>\n

Kada bi postojala neka sli\u010dna grupa u Crnoj Gori, ne bi joj nedostajalo apsurda za nadahnu\u0107e. Na primjer, podjela jezika po svim mogu\u0107im granicama, pa u nekom odjeljenju prvaci govore \u010detiri jezika, a podu\u010davaju ih \u010detvoroglave ale. Konkretno u ovom slu\u010daju (zanemaruju\u0107i ozbiljne nau\u010dne i lingvisti\u010dke kratkovidosti najnovije identitetske jezi\u010dke politike), Crna Gora je izgubila priliku da pomo\u0107u najstarijeg medija koji povezuje ljude, dakle pomo\u0107u jezika, pove\u017ee sve svoje gra\u0111ane. Ovako je ve\u0107inu rastjerala i su\u0161tinski ograni\u010dila razvojne potencijale crnogorske varijante zajedni\u010dkog jezika.<\/p>\n

Jednom sam, govore\u0107i o Stefanu Mitrovu Ljubi\u0161i, pomenula da je on imao mno\u0161tvo identiteta, uostalom kao i svi mi. Bio je Pa\u0161trovi\u0107 i Buvdanin, Srbin, Dalmatinac i Crnogorac, Ju\u017enosloven i austrougarski gra\u0111anin; nazivao je svoj jezik srpskim i ilirskim, i srpskohrvatskim, a to je ipak bio njego\u0161evski crnogorski jezik; govorio je jo\u0161 italijanski i njema\u010dki. Svi ti identiteti nisu mu smetali da \u017eivi kao jedinstveno ljudsko bi\u0107e. Mi smo, me\u0111utim, skloni da identitete cjepkamo do u najsitnije pore, tako da sve koji nisu na najprimitivniji na\u010din \u201eortodoksni\u201c, do posljednje kapi krvi ili do posljednje kapi udvori\u0161tva, tjeramo u \u201edrugost\u201c.<\/p>\n

DV:<\/em><\/strong> Koliko je, dugoro\u010dno, po crnogorsko dru\u0161tvo opasno cjepkanje identiteta o kome govori\u0161 i \u0161ta je mogu\u0107a krajnja konsekvenca? <\/em><\/p>\n

BJ:<\/strong> Cjepkanje zna\u010di daleko ve\u0107e tro\u0161kove, potom obi\u010dno slijede kulturolo\u0161ko zaostajanje, uklju\u010divost gra\u0111ana u ukupni \u017eivot zajednice i \u201dvidljivost\u201c zemlje u svijetu.<\/p>\n

Radi slikovitosti odgovora, poslu\u017ei\u0107u se jednim primjerom, odnosno Ki\u0161ovim stavom o tragediji malih jezika. Naime, Ki\u0161 je tek \u017eive\u0107i u inostranstvu shvatio koliko se malo zna o na\u0161oj knji\u017eevnosti, i da su na\u0161i autori, iako \u010desto estetski nadmo\u0107ni, u kontekstu svjetske knji\u017eevnosti gotovo potpuno nevidljivi. Sjeti\u0107emo se: \u201dna\u0161 jezik\u201c je tada zna\u010dio dvadeset miliona govornika. Na tom jeziku je postojala blistava jezi\u010dko-umjetni\u010dka \u201dinfrastruktura\u201c i na\u0161a knji\u017eevnost je, najobjektivnije govore\u0107i, prestala da zaostaje za bilo kojom literaturom u svijetu. Onda se dogodio \u201dpovratak u budu\u0107nost\u201c, a mi Crnogorci smo se, na kraju tog procesa, obreli u jeziku kojim govori nekoliko stotina hiljada govornika. Nastavkom cjepkanja, vjerovatno \u0107emo dobiti cetinjsku, vasojevi\u0107ku, pa\u0161trovsku, grbaljsku, sand\u017ea\u010dku i druge \u201didentitetske\u201c samobitnosti. Sasvim je izvjesno da \u0107emo trpjeti i ekonomski i kulturolo\u0161ki.<\/p>\n

Ovo o \u010demu govorim ne zna\u010di da se treba odre\u0107i identitetskih posebnosti, naprotiv. Posebnosti treba \u010duvati, jer one u stvarala\u010dkoj radionici \u010desto zna\u010de put ka univerzalnoj estetskoj vrijednosti (primjer su filmovi \u017divka Nikoli\u0107a). Me\u0111utim, u isto vrijeme treba tra\u017eiti i ono \u0161to nas povezuje i uve\u0107ava kvalitet postignu\u0107a zahvaljuju\u0107i tome \u0161to sebi postavljamo vi\u0161e standarde.<\/p>\n

Rje\u0161enje u oblasti literature se mo\u017eda moglo potra\u017eiti u primjeru hispano-ameri\u010dke knji\u017eevnosti, koja, iako obuhvata brojne nacionalne knji\u017eevnosti, nastupa kao jedinstvena pojava. Naravno, nismo mi u Crnoj Gori krivi zbog sveop\u0161teg raspada jezi\u010dke politike, ali unutar na\u0161e zajednice, u kojoj idealno stopljeni traju svi na\u0161i jezici, mogao se nacionalni identitet i \u010duvati i unapre\u0111ivati bez apsurdnog cjepkanja i izolacije na koju sebe na neki na\u010din osu\u0111ujemo.<\/p>\n

\u010caslav Pejovi\u0107:<\/em><\/strong><\/a>Podijeljenost Crne Gore na etni\u010dkoj osnovi je jedan od ozbiljnih tereta koje Crna Gora nosi i koji ko\u010de njen demokratski razvoj. Jedan od stavova koji se kroz dosada\u0161nju diskusiju \u010desto pominjao jeste te da je ova podijeljenost Crne Gore u zna\u010dajnoj mjeri posledica manipulacije onih koji imaju odre\u0111ene koristi od te podijeljenosti. Uzimaju\u0107i u obzir obje postavke, prvu, da bi bilo dobro za Crnu Goru da na\u0111e na\u010din da se podijeljenost ubla\u017ei, i drugu, da postoje oni kojima to nije u interesu, a tome dodaju\u0107i tre\u0107u, da treba raditi na rje\u0161avanju problema, a ne \u010dekati da se sami od sebe rije\u0161e (ili da nam ih neko drugi rje\u0161ava), moje pitanje je zami\u0161ljeno kao poku\u0161aj tra\u017eenja rje\u0161enja za ublazavanje ove podijeljenosti u postoje\u0107im okolnostima, u smislu da u\u010desnici\/ce ovog razgovora daju svoje predloge ili vi\u0111enje na\u010dina na koji se ova podijeljenost mo\u017ee ublaziti.* Ovo pitanje se mo\u017ee postaviti na vi\u0161e nivoa, ali ne bih da komplikujem \u2013 neka svako odgovori iz ugla koji mu\/joj je najbli\u017ei.<\/em><\/p>\n

*Pretpotstavka je da da prevazilazenje podijeljenosti nije realno, barem ne u bliskoj buducnosti, te sam zato upotrijebio glagol \u201eublaziti\u201c.<\/em><\/p>\n

BJ:<\/strong> Da bismo se borili protiv neprijatelja, moramo poznavati njegove tehnike i strategije, moramo znati koje oru\u017eje koristi, koji trenutak bira za napad i koje polje najvi\u0161e pogoduje njegovoj \u201evojsci\u201d. Me\u0111utim, pravljenje nereda na bojnom polju ni izdaleka nije tako svrsishodno kao pravljenja nereda u glavi, pa je pitanje manipulativnih tehnika u politici jedno od mo\u017eda najva\u017enijih pitanja na\u0161eg informati\u010dkog i mas-medijima definisanog svijeta.\u00a0 U takvom svijetu je i manipulacija storitelingom, kao tehnikom komunikacije i kontrole mo\u0107i, postao sveprisutna pojava, osobito zlo\u0107udna kada pogoduje podjelama i sukobima.<\/p>\n

Zbog toga dr\u017eim da je medijska pismenost temeljna vje\u0161tina kada je u pitanju obrazovanje za demokratsko gra\u0111anstvo i za prevazila\u017eenje podjela koje koriste odre\u0111enim centrima mo\u0107i. Iako medijska pismenost postoji i u Crnoj Gori, kao izborni predmet u drugom i tre\u0107em razredu gimnazije, trebalo bi je pro\u0161iriti na ukupnu u\u010deni\u010dku populaciju, a kroz informalne oblike u\u010denja na sve zainteresovane gra\u0111ane. Razumije se da manipulacija ne\u0107e samim tim nestati, ali \u0107e svakako biti smanjen uticaj \u201edo bola\u201c primitivnih i banalnih storitelinga kojima se Crna Gora \u201ekai\u0161a\u201c posljednjih dvadeset godina i u koje je nekim gra\u0111anima potrebno da vjeruju kao nekad anti\u010dkim Grcima u mitove.<\/p>\n

Jedan takav storiteling bila je nova kodifikacija jezika. Odjednom se stvorila pri\u010da o tome kako nismo smjeli govoriti svojim jezikom, kako su nas natjerali da ga se odreknemo, kako je sijaset lucidnih planera stajalo iza svakog napisanog retka, eda bi se kako zatro crnogorski jezik. Na tom je jeziku, me\u0111utim, sve vrijeme trajala i razvijala se nacionalno prepoznatljiva i estetski sublimna literarna tradicija. Kada sam u jeku ovih doga\u0111anja \u201ezapjenila\u201c zbog autizma u koji srljamo, zbog zatiranja \u010ditala\u010dkih i spisateljskih konvencija u eri koja vi\u0161e nije naklonjena knjizi, najednom sam se prisjetila da svojim pona\u0161anjem zapravo potpoma\u017eem da se \u201epri\u010da zavrti\u201c. \u0160to vi\u0161e \u201egoriva\u201c bacim u tu vatru, storiteling \u0107e biti uspje\u0161niji. Na\u0107i \u0107e plodno polje nacionalnih trauma, ponudi\u0107e kakav-takav odgovor za krizu smisla i ekonomskog nazadovanja, a publika \u0107e se pretvoriti u zamor\u010di\u0107e. Ukoliko bude dovoljno nas koji \u201epjenimo\u201c, pri\u010da \u0107e ba\u0161 da se vrti, uklju\u010duju\u0107i sve vi\u0161e i vi\u0161e \u201epravednog gnijeva\u201c neistomi\u0161ljenika.<\/p>\n

Da li u takvim trenucima govoriti ili \u0107utati,\u00a0 zapitala sam se, i jo\u0161 nisam na\u010disto sa odgovorom. Opredijelila sam se za esej koji iz ugla naratolo\u0161kih kategorija osvjetljava pogibeljan uticaj nove kodifikacije na pisanu knji\u017eevnost i za povremeni dijalog sa onima koji \u017eele da razgovaraju argumentima. Izme\u0111u ostalih i za PCNEN.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

BO\u017dENA JELU\u0160I\u0106: Crna Gora je izgubila priliku da pomo\u0107u najstarijeg medija koji povezuje ljude, dakle pomo\u0107u jezika, pove\u017ee sve svoje gra\u0111ane. Ovako je ve\u0107inu rastjerala i su\u0161tinski ograni\u010dila razvojne potencijale crnogorske varijante zajedni\u010dkog jezika. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-76348","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-intervjui"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/76348","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=76348"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/76348\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=76348"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=76348"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=76348"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}