{"id":76330,"date":"2012-02-20T00:02:11","date_gmt":"2012-02-19T23:02:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=76330"},"modified":"2012-03-09T19:11:39","modified_gmt":"2012-03-09T18:11:39","slug":"najgore-je-kada-je-nacionalni-identitet-jedino-na-sto-ste-ponosni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/02\/20\/najgore-je-kada-je-nacionalni-identitet-jedino-na-sto-ste-ponosni\/","title":{"rendered":"Najgore je kada je nacionalni identitet jedino na \u0161ta ste ponosni"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Dritan ABAZOVI\u0106<\/strong>, politikolog i NVO aktivista<\/strong><\/em><\/p>\n

Du\u0161ko VUKOVI\u0106: \u0160ta za tebe zna\u010di nacionalni identitet i koliko ti je bitan?<\/em><\/p>\n

Dritan ABAZOVI\u0106:<\/strong> Nacionalni identitet, iako jako kontorvezan pojam koji se razli\u010dito tuma\u010di kroz razli\u010dite teorije, u mom li\u010dnom shvatanju pretstavlja pripadnost odre\u0111enoj grupi ljudi, sa kojima djelite istu tradiciju, obi\u010daje, jezik, kulturu i vrijednosti koje su karakteristi\u010dne i koje se odnose samo na tu grupu. Iako je te\u0161ko povu\u0107i liniju razgrani\u010denja me\u0111u nacionalnim identitetima, on je ostaje zna\u010dajan u formiranju svake osobe, naro\u010dito prilikom razvoja osje\u0107aja solidarnosti prema zajednici. Me\u0111utim, mnogo puta dolazi do zloupotrebe istog, i \u010desto je on prenagla\u0161en, gu\u0161e\u0107i druge identitete \u010dovjeka i usporavaju\u0107i njegov prirodni razvoj u odnosu sa drugim osobama razli\u010ditog nacionalnog identiteta. Njegova va\u017enost, u mojoj percepciji, je zna\u010dajna i njemu treba posvetiti pa\u017enju do one mjere dok ne po\u010dne ugo\u017eavati druge identitete i specifi\u010dnosti va\u0161e li\u010dnosti. Najgore je kada je nacionalni identitet jedino \u0161to predstavlja va\u0161u osobenost, i jedino na \u0161to ste ponosni. Takva percepcija je opasna i \u010desto ima negativne implikacije i na cjelokupno djelovanje osobe. Stoga nacionalni identitet treba afirmisati samo u sinergiji sa drugim \u201cidentitetima\u201d \u0161ireg i u\u017eeg shvatanja pripadnosti i odgovornosti.<\/p>\n

DV:<\/strong> Koliko \u010desto u Crnoj Gori sre\u0107e\u0161 tip ljudi koji su jedino ponosni na svoj nacionalni identitet i \u0161ta je tvoj najve\u0107i problem u komunikaciji sa takvim osobama?<\/em><\/p>\n

DA:<\/strong> Susret sa ljudima koji su ponosni samo na svoj nacionalni identitet je svakodnevan, on je naprosto nei\u017ebje\u017ean. Sve \u0161to nam se de\u0161avalo posljednjih 20 godina ostavilo je posljedice koje je sada te\u0161ko prevazi\u0107i. \u010cak i u najbanalnijim komunikacijama po\u010dinje da domira pitanje nacionalnog identiteta, \u0161to govori prije svega o \u201enei\u017eivljenosti\u201c na\u0161eg naroda istim.<\/p>\n

Li\u010dno nemam problema u komunikaciji sa bilo kojom osobom koja potencira svoj nacionalni identitet, vjerovatno zbog toga \u0161to razumijem potrebu ljudi da se time di\u010de, kao logi\u010dne posljednice onoga \u0161to sam ranije pomenuo. Problem nastaje kada \u017eelite da odete korak naprijed, da budet konstruktivni da iznalazite rije\u0161enja, a oni se uporno vra\u0107aju na teren nacionalnog identiteta. Misle\u0107i da poma\u017eu svom narodu, koji god on bio, oni, prije svega, \u010dine \u0161tetu prvo samom sebi pa onda svima drugima, ra\u010dunaju\u0107i i njihove sunarodnike.<\/p>\n

Crna Gora kao gra\u0111ansko dru\u0161tvo mora prevazilaziti ove anomalije, ali to \u0107e obi\u010dnim gra\u0111anima biti te\u0161ko da shavte sve dok im se svakodnevno kroz medije serviraju pri\u010de koje hrane njihove nacionalne sujete. Problem u komunikaciji sa takvim osobama je samo jedan, kako nadi\u0107i tu pri\u010du, a da sve strane u razgovoru shvate toliko jednostavnu \u010dinjenicu, da im time niko ne\u0107e umanjiti to \u0161to zapravo jesu u nacionalnom smislu, niti ugoziti njihov ponos.<\/p>\n

DV:<\/strong> Kakvo crnogorstvo bi moglo biti prihvatljiv okvir za sve u Crnoj Gori, nezavisno od etni\u010dke pripadnosti?<\/em><\/p>\n

DA:<\/strong> U Crnoj Gori je samo potrebno da profunkcioni\u0161u institucije sistema, nakon toga sve \u0107e i\u0107i dobrim tokom, \u010dak i kada je etni\u010dka distance u pitanju. Konstatni osje\u0107aj ugra\u017enosti, kao i osje\u0107aj da je etni\u010dki problem fakti\u010dki predmet manipulacije, bilo sa jedne ili sa druge strane, govori o slabom povjerenju me\u0111u gra\u0111anima razli\u010dith etni\u010dkih pripadnosti, pa samim tim i nemogu\u0107nosti stvranja zajedni\u010dkog \u201cdr\u017eavnog\u201d identiteta.<\/p>\n

Mi\u0161ljenja sam da ukoliko bi sistem funkcionisao na pravedan na\u010din, taj osje\u0107aj da neko ho\u0107e da manipuli\u0161e vama, jednostavno bi gubio na zna\u010daju. Etni\u010dka pripadnost bi bila manje nagla\u0161ena, a gra\u0111ani bi se osje\u0107ali za\u0161ti\u0107enim, bez obzira na svoje partikularne identitete. Tada bi gra\u0111ani Crne Gore mogli da konstatuju da postoji povjerenje u dr\u017eavu i samim tim bi se \u201ccrnogorstvo\u201d izgradilo na realnim osnovama zakona. Sve suprotno tome je samo daljnji vjetar u le\u0111ima podjelama i etni\u010dkoj distance, bez realnih mogu\u0107nosti stvaranja bilo kakvog funkcionalnog zajedni\u0161tva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

DRITAN ABAZOVI\u0106: Mi\u0161ljenja sam da ukoliko bi sistem funkcionisao na pravedan na\u010din, taj osje\u0107aj da neko ho\u0107e da manipuli\u0161e vama, jednostavno bi gubio na zna\u010daju. Etni\u010dka pripadnost bi bila manje nagla\u0161ena, a gra\u0111ani bi se osje\u0107ali za\u0161ti\u0107enim, bez obzira na svoje partikularne identitete. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":76331,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-76330","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/76330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=76330"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/76330\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/76331"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=76330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=76330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=76330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}