{"id":76129,"date":"2012-02-17T16:12:51","date_gmt":"2012-02-17T15:12:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=76129"},"modified":"2012-02-17T16:26:23","modified_gmt":"2012-02-17T15:26:23","slug":"zvucni-efekti-razlog-podizanja-stonhendza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/02\/17\/zvucni-efekti-razlog-podizanja-stonhendza\/","title":{"rendered":"Zvu\u010dni efekti razlog podizanja Stonhed\u017ea?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Drevne legende o bogovima grmljavine danas se mogu objasniti modernom naukom zvu\u010dnih talasa i upravo oni su poslu\u017eili kao inspiracija za Stonhed\u017e, tvrdi jedan ameri\u010dki nau\u010dnik, prenosi Tanjug.<\/p>\n

\u010cuveni, 5.000 godina star kameni krug u Britaniji jedan je od najpoznatijih u svijetu i njegova svrha je nepoznata – od praistorijske observatorije do hrama Sunca i drevnog lje\u010dili\u0161ta.<\/p>\n

Me\u0111utim, Stiven Valer, koji ve\u0107 20 godina prou\u010dava pe\u0107insku umjetnost i naro\u010dito se interesuje za zvuk na drevnim mjestima, smatra da su efekti zvu\u010dnih talasa prije 5.000 godina bili toliko misteriozni da su podstakli izgradnju Stonhend\u017ea.<\/p>\n

Fenomen poznat kao aktusti\u010dne smetnje se de\u0161ava kada dva izbora zvuka – na primjer gajde – sviraju istu notu u isto vrijeme sa razli\u010ditih ta\u010daka. Dok slu\u0161alac prolazi, zvu\u010dni talasi umjesto da se ujedinjuju kako bi zvuk \u010dinili ja\u010dim, u stvari se “odbijaju” jedan od drugog i stvaraju zaglu\u0161uju\u0107i efekat.<\/p>\n

“\u010cujete zvuk koji varira izme\u0111u glasnog i tihog”, rekao je Valer na konferenciji Ameri\u010dkog udru\u017eenja za napredak nauke u Vankuveru.<\/p>\n

“To bi bilo veoma misteriozan fenomen, potpuno neobja\u0161njiv. Pomislili bi ste da bi dvojica gajda\u0161a koji sviraju u\u010dinili zvuk ja\u010dim od jednog, ali dok \u0161etate zvuk modulira i na nekim mjestima se uop\u0161te ne \u010duje”, objasnio je on.<\/p>\n

“To djeluje kao da masivni, nevidljivi predmeti blokiraju zvuk, a to me je podsjetilo na strukturu Stonhed\u017ea”, dodao je Valer.<\/p>\n

Ovu ideju podr\u017eavaju i legende, poput pri\u010de o dvojici gajda\u0161a-\u010darobnjaka koji su natjerali djevice da igraju u krugu i potom ih pretvorili u kamen, kazao je Valer.<\/p>\n

Kako prenosi AFP, budu\u0107i da je nau\u010dnik, legenda nije bila dovoljna da zadovolji njegovu znati\u017eelju, pa je Valer smislio eksperiment kojim bi testirao svoju teoriju. On je vezao o\u010di ljudima kako bi iskusili istu zvu\u010dnu iluziju kao gajda\u0161i u njegovom scenariju.<\/p>\n

“Pitao sam ih \u0161ta je izme\u0111u njih i zvuka. Oni su naslikali sliku koja je prili\u010dno sli\u010dna Stonhed\u017eu. Mislili su da masivni predmeti blokiraju zvuk, a u stvari je samo do\u0161lo do nestanka zvuka”, kazao je on.<\/p>\n

Valer je tako\u0111e otkrio, kada je testirao Stonhed\u017e, da se kada se izvor zvuka stavi u sam centar kruga i potom \u0161eta oko njega \u010duje ista modulacija zvuka.<\/p>\n

On je ubije\u0111en da je iluzija bila inspiracija za kameni krug. “Rezultat zvu\u010dne iluzije i ideja da kamenje koje ne vide, ali \u010duju blokira zvuk razlog je izgradnje Stonhed\u017ea. Time je ono \u0161to su vjerovali da postoji konkretizovano”.<\/p>\n

Valer je pozvao savremeno dru\u0161tvo da sa\u010duva akusti\u010dnu pro\u0161lost na\u0161ih predaka i prekine \u0161irenje drevnih pe\u0107ina zarad lak\u0161eg pristupa turista.<\/p>\n

“Niko vi\u0161e ne obra\u0107a pa\u017enju na zvuk. Mi uni\u0161tavamo zvuke”, rekao je on.<\/p>\n

“Drevni narodi nijesu znali za postojanje zvu\u010dnih talasa. Za njih je to bila magija. Zbog toga moramo da sa\u010duvamo i izu\u010dimo zvu\u010dne prostore arheolo\u0161kih mjesta”, smatra Valer.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Drevne legende o bogovima grmljavine danas se mogu objasniti modernom naukom zvu\u010dnih talasa i upravo oni su poslu\u017eili kao inspiracija za Stonhend\u017e, tvrdi jedan ameri\u010dki nau\u010dnik<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":76130,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-76129","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/76129","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=76129"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/76129\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/76130"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=76129"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=76129"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=76129"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}