{"id":75978,"date":"2012-02-16T10:07:27","date_gmt":"2012-02-16T09:07:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=75978"},"modified":"2012-02-16T10:07:27","modified_gmt":"2012-02-16T09:07:27","slug":"glavni-rapporteur-o-krhkom-ekvilibriju-beskorisnoj%e2%80%a6-prijetecoj-acta-i","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/02\/16\/glavni-rapporteur-o-krhkom-ekvilibriju-beskorisnoj%e2%80%a6-prijetecoj-acta-i\/","title":{"rendered":"Glavni rapporteur o krhkom ekvilibriju, beskorisnoj\u2026 prijete\u0107oj ACTA-i"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Kader Arif bio je glavni rapporteur Europskog parlamenta o kontroverznom sporazumu ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement), i to sve do dana kada je isti donesen, zbog \u010dega je i dao ostavku. U razgovoru za Wall Street Journal Europe, gospodin Arif je kao jedan od protagonista iznio svoja mi\u0161ljenja koja su svakako na\u0161iroko zanimljiva.<\/p>\n

– Digitalna okolina pod rastu\u0107im je pritiskom gospodarskih aktera, u kontekstu u kojem je me\u0111unarodna trgova\u010dka konkurencija postavila borbu protiv krivotvorenja najvi\u0161im prioritetom. Poglavlja o pravima intelektualnog vlasni\u0161tva sada su jedna od najva\u017enijih u slobodnoj trgovini u okviru pregovora, i to s pravom, budu\u0107i da je za\u0161tita na\u0161ih patenata i za\u0161titnih znakova od presudne va\u017enosti za na\u0161e industrije i milijune poslova koji ovise o tome. Problem s ACTA-om je da, unato\u010d samom imenu, to nije samo sporazum povezan sa borbom protiv krivotvorenja, ve\u0107 puno \u0161iri sporazum s ciljem da se bori protiv svih oblika kr\u0161enja prava intelektualnog vlasni\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i i internet. Jako sam zabrinut jer, skupa s puno ostalih me\u0111unarodnih stru\u010dnjaka, smatram da tekst sporazuma razbija vrlo krhku ravnote\u017eu izme\u0111u interesa nositelja prava i za\u0161tite gra\u0111anskih sloboda. \u017delim dati dva primjera da ilustriram ovu zabrinutost.<\/p>\n

Prvi je \u010dlanak 11 sporazuma u kojem se navodi kako nositelj prava ima pravo tra\u017eiti informaciju o ‘bilo kojoj osobi uklju\u010denoj u bilo koji aspekt povrede, ili navodne povrede’. Ovaj \u010dlanak formuliran je takvim \u0161irokim i nejasnim pojmovima da ostavlja previ\u0161e prostora za razli\u010dita tuma\u010denja. U praksi, pod tako nejasnom definicijom, gotovo svatko mo\u017ee biti povezan s povredom intelektualnog vlasni\u0161tva i suo\u010diti se s kriminalnim sankcijama i kaznama. Na\u0161a je odgovornost kao zakonodavca i predstavnika ljudi da ne ostavljamo pravosudnim tijelima da u sklopu sporazuma odlu\u010duju i utje\u010du na gra\u0111ansku slobodu ljudi.<\/p>\n

Drugi je pitanje pregledavanja osobne prtljage putnika na granicama. ACTA predvi\u0111a da upotreba krivotvorenih dobara na komercijalnoj razini mo\u017ee dovesti do kaznenih sankcija, ali ovdje opet nije dana nikakva definicija ‘komercijalne razine’. \u010clanak 14 sporazuma jasno ka\u017ee da je, ukoliko jedna od stranaka nije poduzela suprotne akcije, mogu\u0107e pretra\u017eivati osobnu prtljagu, uklju\u010duju\u0107i i male po\u0161iljke. Dakle, treba li se putnik, ako na svom prijenosnom ra\u010dunalu ili mp3 playeru ima ilegalno skinutu pjesmu ili film, suo\u010diti s kaznenim sankcijama? Koliko pjesama ili filmova bi trebalo postaviti za komercijalno ilegalnu aktivnost? U teoriji bi jedna trebala biti dovoljna… Problem je ponovno u tome da ACTA opet ne daje nikakve jasne indikacije. Osim \u010dinjenice da se radi o izuzetno osjetljivom pitanju autoriziranja pretrage prtljage, a ja sam osobno u potpunosti protiv toga, ovdje vidim i veliki rizik za zloporabu i neopravdane sankcije – rekao je Arif dodav\u0161i da je ACTA pravno obvezuju\u0107i ugovor, a budu\u0107i da se radi o me\u0111unarodnom sporazumu, to zna\u010di da nadvisuje nacionalno i europsko pravo.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj 52-godi\u0161nji francuski politi\u010dar rodom iz Al\u017eira \u010dlan je socijalisti\u010dke partije i sjedi na nekoliko va\u017enih europskih funkcija, a zanimljivo je i da je u mladosti igrao kao ‘hooker’ u francuskom rugby klubu ‘Castres Olympique’.<\/p>\n

– Postoje razli\u010dite interpretacije teksta sporazuma i naravno da Europska komisija, koja ga je ‘ispregovarala’, tvrdi da ni\u0161ta u njemu ne ometa gra\u0111anske slobode niti ide protiv europskog zakonodavstva, ali ACTA je me\u0111unarodni sporazum usmjeren na davanje konkretnih sredstava nositeljima prava, da se njihova prava po\u0161tuju u zemljama partnerima koje moraju omogu\u0107avati direktni utjecaj pravosudnih tijela u slu\u010daju povrede. Ako nacionalni zakon prevladava u svakom slu\u010daju, gdje je napredak u ovom sporazumu? \u010cak i bez ACTA-e, strana kompanija koja smatra da je njihov patent ili \u017eig povrije\u0111en u Europi mo\u017ee podnijeti tu\u017ebu pred Europskim sudom. Dakle, ako ACTA ne stvara nikakva nova prava za tu stranu kompaniju, koja je poanta toga sporazuma? Argument Komisije je da ACTA ne mijenja ni\u0161ta za europske gra\u0111ane, ali da ona predstavlja golemi napredak za doma\u0107e kompanije koje posluju u inozemstvu. To ne mo\u017ee biti ozbiljno. Mo\u017eda, da su Kina ili Indija bile dio sporazuma, moglo bi se smatrati da je ACTA zapravo na\u010din izvoza tog na\u0161eg zakonodavstva u te zemlje. To bi mogao biti stvarni napredak, ali to nije slu\u010daj jer su gotovo sve ACTA stranke iz razvijenih ekonomija \u010diji pravosudni sustava jako dobro funkcionira. Zaklju\u010dak je jednostavan: Ili je ACTA beskorisna, ili je prijetnja – odlu\u010dno je poru\u010dio Arif te za kraj poku\u0161ao objasniti razloge svoje ostavke nakon \u0161to je sporazum donesen.<\/p>\n

– Dva su glavna razloga za\u0161to sam podnio ostavku na kraju procesa. Prije svega, unato\u010d svemu \u0161to smo u\u010dinili u ovoj ku\u0107i ne bi li podigli pa\u017enju medija i javnosti o problemima ACTA-e, javna rasprava nikada zapravo nije ni po\u010dela. Sporazum je izrazito tehni\u010dke prirode i pregovaran je iza zatvorenih vrata, svi pravni savjetnici imali su i imaju razli\u010dite odgovore, a tu je i velika potpora u borbi krivotvorenja. Nije lako objasniti da je sporazum u isto vrijeme neu\u010dinkovit u ostvarenju tog cilja i opasan iz puno drugih razloga. Signal je morao biti jak ne bi li se podigla javna savjest.<\/p>\n

Drugo, bio sam gurnut prema takvoj odluci, i to unutarnjom odlukom Europskog parlamenta. Desnica te ku\u0107e iskoristila je zaboravljeno pravilo postupka kako bi meni kao rapporteuru nametnuli vrlo kratki kalendar da dono\u0161enje izvje\u0161\u0107a. To je konkretno zna\u010dilo da je cijeli proces ratifikacije morao biti prekinut do svibnja. Osim \u010dinjenice da je taj vremenski rok nestvaran za tako kontroverzan spis, on tako\u0111er isklju\u010duje svaku mogu\u0107nost kori\u0161tenja drugih parlamentarnih sredstava za istra\u017eivanje sadr\u017eaja spisa, poput izrade privremenog izvje\u0161\u0107a o na\u0161oj zabrinutosti, ili tra\u017eenja mi\u0161ljenja Europskog suda pravde da provjeri sukladnost sporazuma s Pravnom ste\u010devinom Europske unije. To je jednostavno bilo neprihvatljivo. Danas kada vidim demonstracije na ulicama, znam da sam donio pravu odluku. Javna rasprava zapravo po\u010dinje tek sada i stvari se kre\u0107u u pravom smjeru – zaklju\u010dio je Arif.<\/p>\n

Za kraj treba spomenuti da, budu\u0107i da sporazum sadr\u017ei poglavlje o kaznenim mjerama, \u0161to nije nadle\u017enost Europske unije ve\u0107 dr\u017eava \u010dlanica, ACTA-u \u0107e morati ratificirati i Europski parlament i svaka od 27 zemalja posebno. Ukoliko samo jedna od njih odbije sporazum, ACTA se ne\u0107e mo\u0107i primjenjivati u Europskoj uniji. Do sada su sporazum potpisale 22 \u010dlanice, a me\u0111u njima Poljska i \u010ce\u0161ka su zamrznule proces ratifikacije.<\/p>\n

Dnevno<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Treba li se putnik, ako na svom prijenosnom ra\u010dunalu ili mp3 playeru ima ilegalno skinutu pjesmu ili film, suo\u010diti s kaznenim sankcijama?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":75979,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-75978","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/75978","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=75978"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/75978\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/75979"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=75978"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=75978"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=75978"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}