{"id":74620,"date":"2012-02-03T20:41:53","date_gmt":"2012-02-03T19:41:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=74620"},"modified":"2012-02-03T20:41:53","modified_gmt":"2012-02-03T19:41:53","slug":"gdje-je-nestao-covjek","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/02\/03\/gdje-je-nestao-covjek\/","title":{"rendered":"Gdje je nestao \u010dovjek?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Petar HAJDI\u0106<\/strong><\/p>\n

(Ljudima ugro\u017eenog dostojanstva)<\/p>\n

Amerikanac George Lakey, profesor Swathmore Collegea i dugogodi\u0161nji aktivist na nacionalnoj i me\u0111unarodnoj razini, autor je mnogih knjiga i novinskih \u010dlanaka u kojima se bori za pravedniji humaniji ustroj dru\u0161tvenih zajednica. Evo \u0161to on pi\u0161e o primjeru nordijskih zemalja:<\/p>\n

Ve\u0107 postignuto u \u0160vedskoj i Norve\u0161koj me je doslovno zaprepastilo. Kad sam se 1959.godine, kao ameri\u010dki student i aktivist, prvi put susreo sa Norve\u0161kom, sje\u0107am se, na primjer, kako sam satima vozio bicikl kroz mali industrijski grad, uzaludno tra\u017ee\u0107i primjere sirotinjskih naselja. Uspore\u0111uju\u0107i vi\u0111eno sa situacijom u SAD-u shvatio sam da je uzrok tome solidarnost u dru\u0161tvu koju su Norve\u017eani kroz povijest izborili.<\/p>\n

I \u0160vedska i Norve\u0161ka su iskusile povijest u\u017easavaju\u0107e gladi, pa su u vrijeme vladavine gornjih 1%, stotine tisu\u0107a ljudi emigrirale da bi izbjegle gladovanje do smrti. Ali nakon \u0161to su izborili vladavinu radni\u0161tva, obje su zemlje izgradile stabilne i uspje\u0161ne ekonomije koje su skoro u potpunosti eliminirale siroma\u0161tvo, pro\u0161irile besplatno univerzitetsko obrazovanje, ukinule gradska sirotinjska naselja, osigurale univerzalnu besplatnu zdravstvenu za\u0161titu, te uvele sistem pune zaposlenosti. I \u0160ve\u0111ani I Norve\u017eani izgradili su \u017eivot u svojim zajednicama koji je CIA u svojoj Knjizi CIA World Factbook nazvala “zavidnim \u017eivotnim standardom”. I jedni i drugi su platili cijenu u toj svojoj nenasilnoj borbi za bolji \u017eivotni standard. Shvativ\u0161i da je\u00a0 sa 1% vladaju\u0107ih , demokracija oblikovana protiv radni\u010dkih interesa, krenuli su u nenasilnu direktnu akcija koja \u0107e uzrokovati promjene. U obje su zemlje vojne trupe pozvane u obranu vladaju\u0107ih 1%. Ljudi su ginuli. Godine 1931. u mjestu Adalen izginuli su \u0161trajka\u0161i na koje je pucala vojska poku\u0161avaju\u0107i sprije\u010diti generalni \u0161trajk.<\/p>\n

Norve\u0161ka radni\u010dka partija pridru\u017eila se Lenjinovoj Komunisti\u010dkoj internacionali, ali ne zadugo. Jedna od nesuglasica izme\u0111u Norve\u017eana i strategije lenjinista bila je uloga nasilja:\u00a0 Norve\u017eani su htjeli pobjdu svoje revolucije kroz kolektivnu nenasilnu borbu, kroz osnivanje kooperacija, te kroz borbu na izborima.<\/p>\n

Intenzitet se \u0161trajkova poja\u010dao tokom dvadesetih godina. Grad je Hammerfest 1921. osnovao komunu pod vodstvom radni\u010dkog vije\u0107a, pa je armija intervenirala sa ciljem njenog slamanja, \u0161to je zauzvrat izazvalo op\u0107i nacionalni \u0161trajk. Poslodavci su uz pomo\u0107 dr\u017eave taj \u0161trajk ugu\u0161ili, ali je radni\u010dka pobuna ponovo eruptirala u \u0161trajku metalaca 1923-1924. Kad su poslodavci u Velikoj depresiji 1931.god. tvorni\u010dke radnike prisilno dr\u017eali izvan tvorni\u010dkog kruga, ne bi li snizili cijenu rada, radnici su odgovorili masovnim demonstracijama.<\/p>\n

Osnovanoj Radni\u010dka partiji su se pridru\u017eili marksisti iz srednjeg stale\u017ea i neki reformisti, pored mnogih radnika na farmama, pa \u010dak i neki od vlasnika malih farmi. Radni\u010dko je rukovodstvo shvatilo da se u dugotrajnoj borbi otpor mora neprekidno i temeljito organizirati, uz istovremeno promoviranje nenasilne borbe. Usred ove rastu\u0107e polarizacije dru\u0161tva, radnici su Norve\u0161ke 1928. pokrenuli jo\u0161 jedan val \u0161trajkova i bojkota. Manifestacije nezadovoljstva se \u0161ire.<\/p>\n

Radnici nisu imali ni za hranu, a kamoli za pla\u0107anje stambenih kredita. Ni farmeri vi\u0161e nisu mogli otpla\u0107ivati svoje kredite, pa su u ruralnom podru\u010dju rasli nemiri, narod se okupljao da sprije\u010di izbacivanje obitelji sa njihovih farmi. Agrarna partija, koja je okupljala krupnije zemljoposjednike i do tada sura\u0111ivala sa vladaju\u0107om Konzervativnom partijom, po\u010dela se udaljavati od vladaju\u0107eg sloja od 1%, jer su njeni \u010dlanovi posumnjali u sposobnost uske manjine da vlada ve\u0107inom.<\/p>\n

Do 1935, Norve\u0161ka je bila na rubu raspada. Vlada je pod vodstvom konzervativaca svakim danom gubila svoj legitimitet, a gornjih je 1% postajalo sve beznade\u017enijim kako je rasla militantnost radnika i farmera. Radnici su vjerovali da je kona\u010dno svrgavanje vladaju\u0107ih pitanje od samo par godina, ali da bi to ubrzali odlu\u010dili su se za kompromis i podjelu vlasti sa najbogatijima.<\/p>\n

U kompromisu koji je vlasnicima omogu\u0107io da zadr\u017ee pravo vlasni\u0161tva i upravljanja njihovim firmama, Radni\u010dka partija u koaliciji sa Agrarnom partijom preuzima dr\u017eavnu vlast. Nova je Vlada pro\u0161irila ekonomiju, zapo\u010dela projekte javnih radova za ostvarenje pune zaposlenosti, \u0161to je postalo temeljem ekonomske politike Norve\u0161ke. Uspjeh radni\u0161tva i njegova produ\u017eena militantnost, otvorili su put smanjenju privilegija 1% bogatih, do to\u010dke na kojoj su sve velike firme postale javnim vlasni\u0161tvom.<\/p>\n

Vladaju\u0107ih je 1% tako izgubilo svoju povijesnu mo\u0107 za dominiranjem ekonomijom i dru\u0161tvom. Konzervativci su prihvatili nova\u00a0 pravila igre, uklju\u010duju\u0107i i visok stupanj javnog vlasni\u0161tva nad sredstvima za proizvodnju, sistem progresivnih poreznih stopa, stroge poslovne regulative na op\u0107u korist, te kona\u010dni nestanak siroma\u0161tva.<\/p>\n

Na nedavni poku\u0161aj konzervativaca da neoliberalnim konceptom oja\u010daju svoj utjecaj, odmah je reagirala Radni\u010dka partija. Preuzela je tri najve\u0107e banke, otpustila njihovo najvi\u0161e rukovodstvo, vlasnike dionica ostavila bez prebijene pare i odbila spa\u0161avati bilo koju od manjih banaka. Zahvaljuju\u0107i takvim rje\u0161enjima Norve\u0161ka nije bila me\u0111u ugro\u017eenim zemljama u krizi iz 2008.godine.<\/p>\n

Sli\u010dan koncept borbe za javni interes i za dobro kompletnog stanovni\u0161tva postoji i u \u0160vedskoj osiguravaju\u0107i joj naziv zemlje ” visokog \u017eivotnog standarda” kojoj i pripadnici stanovni\u0161tva bogatog SAD-a izmu\u010deni neoliberalnim kapitalizmom mogu samo zavidjeti.<\/p>\n

Toliko od na\u0161eg prijatelja George Lakeya.<\/p>\n

Godina je 2012.\u00a0 U Europi i u SAD u 21. stolje\u0107u, zbog hladne zime umiru od smrzavanja besku\u0107nici na ulicama i oni koji nemaju za grijanje po ku\u0107ama. Samo u Europi do 02.02.2012. umrlo je u zadnjih deset dana po slu\u017ebenim izvje\u0161tajima preko 160 ljudi. Sto\u0161estdeset(!) ljudi izgladnjelih, osiroma\u0161enih i ostavljenih od svojih bli\u017enjih prete\u017eito kr\u0161\u0107anske provenijencije da poput \u017eivotinja, skon\u010daju u\u017easnom smr\u0107u smrzavanja. O gladnima i zbog gladi oboljelima ne treba ni govoriti.<\/p>\n

Oko nas (dovoljno je obratiti pa\u017enju i osvrnuti se) skapavaju penzioneri kao najve\u0107e \u017ertve tranzicije u neoliberalni kapitalizam, zajedno sa svim onim o\u010dajnim nezaposlenima i njihovim familijama. Ista je situacija na ovim prostorima i u Hrvatskoj i Srbiji i u Makedoniji…Iz nekad solidarnog dru\u0161tva pre\u0161li smo u dru\u0161tva koja su prihvatila neoliberalni koncept i koja se nemilosrdno i\u017eivljavaju nad radnim stanovni\u0161tvom. Divlja\u010dka plja\u010dka stanovni\u0161tva kojoj svjedo\u010dimo je univerzalna nenacionalna kategorija. \u0160to tu zna\u010di Srpstvo ili Hrvatstvo ako radnik i tamo i kod nas isto ne mo\u017ee prehraniti svoju familiju? Ako ne mo\u017ee \u0161kolovati svoju djecu? Ako ne mo\u017ee omogu\u0107iti primjereno lije\u010denje svojoj oboljeloj majci? Zbog \u010dega? Da bi “na\u0161i” tajkuni mogli \u017eivjeti u preure\u0111enim feudima i voziti superluksuzne jahte i privatne avione? \u0160to to nama , narodu zna\u010di da te ne plja\u010dka Kurta nego te plja\u010dka Murta? E ali ovi su na\u0161i! Ma nisu to na\u0161i! Nego smo mi njihovi! Robovi koji cijeli \u017eivot trebaju provesti rade\u0107i samo za tu\u0111i interes. Jer to je neoliberalni koncept. Teror najokrutnijih i najgramzivijih!<\/p>\n

U Hrvatskoj mirovine ubrzano padaju te je udjel prosje\u010dne penzije(2.151 kuna) u prosje\u010dnoj neto pla\u0107i do\u0161ao na 37,9%.Time je Hrvatska pala na dno europske ljestvice. Siroma\u0161tvo hrvatskih umirovljenika postaje zabrinjavaju\u0107e i u okvirima EU jer je preko 60% penzionera \u017eivotno ugro\u017eeno siroma\u0161tvom. Dobar dio umirovljenika se srami situacije u kojoj su se na\u0161li nakon \u0161to su po\u0161teno odradili cijeli radni vijek upla\u0107uju\u0107i sve doprinose pa , zbog srama nikome se ne \u017eale\u0107i, manje jedu da bi mogli platiti re\u017eije. U dilemi re\u017eije ili hrana odlu\u010duju se za re\u017eije jer ne \u017eele da im isklju\u010de struju…<\/p>\n

Je li se itko\u00a0 u vlasti sjetio da hitno treba ozakoniti minimalne mirovine koje ne bi smjele biti manje od granice ljudskog DOSTOJANSTVA? Je li se itko iz vlasti (koja je u neoliberalizmu uvijek u sprezi sa kapitalom) sjetio da se u\u017easan polo\u017eaj masovno nezaposlenih i osiroma\u0161enog radnog stanovni\u0161tva poku\u0161a rije\u0161iti proku\u0161anim receptima Roosveltovog dr\u017eavnog socijalizma uvedenog u Ameriku od 1932. i koji je do 1938. godine izvukao Ameriku iz krize pove\u0107avaju\u0107i, a ne smanjuju\u0107i radni\u010dke nadnice na ra\u010dun najbogatijih? Je li se itko u nastupu iznenadnog napada humanizma sjetio da bi mogli u ove prostore preslikati i na\u010din organiziranja nordijskih dru\u0161tava? Ili su onima na vlasti probitci kao posljedica neoliberalne plja\u010dke naroda toliki, da zaboravljaju na svaku ljudskost i prave se da ne znaju prepoznati rje\u0161enje? Legitimnost neke vlasti i dru\u0161tva se mjeri koli\u010dinom brige za najnemo\u0107nije! To u neoliberalnom sistemu koji nam name\u0107e na\u0161a vladaju\u0107a elita jednostavno ne mo\u017ee pro\u0107i.<\/p>\n

I zato ovaj narod ne treba birati izme\u0111u pripadnika na\u0161e politi\u010dke elite koji ne mijenjaju osnovni uzrok problema (bez obzira iz koje stranke politi\u010dari dolaze).Ve\u0107 treba birati novi ustroj dru\u0161tva po uzoru na nordijske zemlje. A onda se radno stanovni\u0161tvo (sindikati gdje ste?) treba organizirati i krenuti kao i \u0160ve\u0111ani i Norve\u017eani koji su jedino tako mogli izgraditi \u017eivot koji ima svrhu i jedino tako sa\u010duvali ljudsko DOSTOJANSTVO. Pitanje svih pitanja je: A imamo li ga mi?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ovaj narod ne treba birati novi ustroj dru\u0161tva po uzoru na nordijske zemlje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-74620","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/74620","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=74620"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/74620\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=74620"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=74620"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=74620"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}