{"id":74491,"date":"2012-02-02T17:09:42","date_gmt":"2012-02-02T16:09:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=74491"},"modified":"2012-02-02T17:09:43","modified_gmt":"2012-02-02T16:09:43","slug":"drago-hedl-tihi-covjek-iz-osijeka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/02\/02\/drago-hedl-tihi-covjek-iz-osijeka\/","title":{"rendered":"Drago Hedl &#8211; Tihi \u010dovjek iz Osijeka"},"content":{"rendered":"<p><em><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Drago-Hedl.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-74492\" title=\"Drago Hedl\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Drago-Hedl.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"180\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Drago-Hedl.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Drago-Hedl-235x141.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Drago-Hedl-75x45.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/Drago-Hedl-220x132.jpg 220w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Govor Bore Konti\u0107a povodom dodjele nagrade \u00abJug Grizelj\u00bb za dostignu\u0107a u istra\u017eiva\u010dkom novinarstvu Dragi Hedlu, novinaru Jutarnjeg lista i dugogodi\u0161njem saradniku portala MC Online. Nagrada je dodijeljena 26.januara u beogradskom Medija Centru. Konti\u0107 je pro\u0161logodi\u0161nji laureat ove nagrade. Zaklada \u201cJug Grizelj\u201d osnovana je 1991. godine na inicijativu petorice beogradskih novinara, u znak sje\u0107anja na ovog jugoslovenskog novinara i s ciljem podr\u0161ke razvoju istra\u017eiva\u010dkog novinarstva, te \u201cu slu\u017ebi razvijanja prijateljstva me\u0111u ljudima i uklanjanja granica me\u0111u narodima&#8221;.<\/em><\/p>\n<p>Danas nagra\u0111ujemo Dragu Hedla. Razloga ima mnogo a povod je njegova knjiga \u201eGlava\u0161, Kronika jedne destrukcije\u201c. Jezgroviti sa\u017eetak mogu\u0107e slavonske hronike od 1990.\u00a0 do dana\u0161njih dana, zapravo je neka vrsta biografije Branimira Glava\u0161a, ratnog gospodara Osijeka. Negdje na prvim stranicama gotovo filmska scena u kojoj \u0161kolska sekretarica pred Glava\u0161ev prvi partijski skup za\u0161iva postavu njegovog sakoa jer rezervnog nema&#8230; Nista manje vizuelno se ne doimaju ni poslednje stranice gdje junak knjige dio dana provodi kao poslanik u Saboru a dio u sudnici kao optu\u017eenik za ratne zlo\u010dine.<\/p>\n<p>Izme\u0111u vremena zakrpanog sakoa i zavr\u0161nice su\u0111enja, pratimo ovog junaka na\u0161eg doba u desetine upe\u010datljivih kadrova: Po\u010detkom devedesetih gleda troeta\u017enu ku\u0107u pored mora te njenog vlasnika, svog prijatelja za\u010du\u0111en pita \u201c \u0160ta je tebi trebalo da ulazi\u0161 u HDZ\u201c? Vidimo ga potom\u00a0 na prvom susretu strana\u010dkih \u010delnika Osijeka kako samouvjereno zauzima prvi red i vrije\u0111a sve oko sebe. Ovaj \u201esiroma\u0161ni ro\u0111ak Hannibala Lectera\u201c kako ga je po monstruoznom junaku filma \u201eKad jaganjci utihnu\u201c nazvao jedan strani dopisnik ve\u0107 tada je definisan \u017eivopisnom preporukom: Ako \u017eelite sru\u0161iti bilo \u0161ta &#8211; od kante za sme\u0107e do dr\u017eave &#8211; zovite Branimira Glava\u0161a. Vidimo ga. kako je, prije rata, u selu pored Osijeka zapo\u010deo ku\u0107u, iskopao temelje, na podrum stavio betonsku deku i stao sa poslom. Vidimo ga desetak godina kasnije kao\u00a0 mnogostrukog vlasnika\u00a0 stanova u centru Osijeka &#8211; majstora bagatelnog kupovanja i basnoslovnog prodavanja. Vidimo Glava\u0161a kako odmahuje rukom na svaki pomen zlo\u010dina, za koje je znao ili naj\u010de\u0161\u0107e njima rukovodio. Kako na svaku pojavu \u017eivih svjedoka koji ga optu\u017euju za najgnusnija ubistva najavljuje da ima neoborive argumente koje nikad ne\u0107e iznijeti. Vidimo ga kako za zvani\u010dne doga\u0111aje bira svoje omiljene odore &#8211; generalsku ili folklornu. Vidimo ga kako dijeli uredni\u010dke funkcije svojim omiljenim novinarkama uz obavezni buket \u017eutih cvjetova. O sebi govori\u00a0 koriste\u0107i tre\u0107e lice. \u017divi sam u u stanu od 200 kvadrata i u kojem se no\u0107u svjetla nikad ne gase. Sve ovo do utiska li\u010dnog vi\u0111enja saznajemo zahvaljuju\u0107i &#8211; \u201eNajboljem hrvatskom istra\u017eiva\u010dkom novinaru\u201c. Tako, naime, Dragu Hedla opisuje Viktor Ivan\u010di\u0107 dodaju\u0107i: \u201eObi\u010dno se ne upu\u0161ta u istra\u017eivanje ne\u010dega \u0161to je svima nepoznato ve\u0107, paradoksalno, onoga \u0161to je mnogima u velikoj mjeri poznato i o \u010demu se \u2013 upravo zato \u2013 najintenzivnije \u0161uti, slo\u017eno i bespogovorno\u201c.<\/p>\n<p>Viktor Ivan\u010di\u0107 je jedan od osniva\u010da Feral Tribune, lista u kojem je osim prve, sve ostale godine Drago Hedl proveo kao novinar &#8211; reporter i u njemu objavio gotovo sve tekstove koji su osnova knjige koju danas nagra\u0111ujemo. Valja ovdje podsjetiti da je Feral\u00a0 perom knji\u017eevnika Mirka Kova\u010da po\u010da\u0161\u0107en i simboli\u010dno nagra\u0111en titulom &#8221;najzna\u010dajnijeg medijskog svjetla u tmini na\u0161eg vremena\u201d. Sve ovo, dakle, ide u prilog na\u0161em osje\u0107aju da nagra\u0111uju\u0107i Hedla nagradi Jug Grizelj \u010dinimo \u010dast.<\/p>\n<p>Knjiga Drage Hedla \u201cGlava\u0161, Kronika jedne destrukcije\u201d podsje\u0107a na rad samozatajnih istra\u017eitelja koji kre\u0107u od suo\u010davanja sa praznim zidom. Potom stavljaju jednu fotografiju\u2026te drugu\u2026.i strpljivo, savjesno sklapaju mozaik. Od fotografija, zvani\u010dnih ispisa, li\u010dnih dokumenata i porodi\u010dnih slika koje vam svojim beskrajno slo\u017eenim me\u0111uodnosom otkrivaju staru pri\u010du o ljudima i zlu. Ne zaobilazi nas ni poslovi\u010dna banalnost zla niti groteska. Trenutak je kada se junak knjige odlu\u010duje na \u0161trajk gla\u0111u. Herojski istrajava jer u d\u017eepovima pantalona korpulentnog politi\u010dara koji ga redovno posje\u0107uje ima mjesta za solidnu zalihu rum \u2013 \u0161tangica.<\/p>\n<p>Drago Hedl je ispisao golemu &#8211; ne samo po obimu a ona je preko impozantnih 300 stranica &#8211; pri\u010du o zlu za koje je ve\u0107ina znala ali i koje je ve\u0107ina odlu\u010dila da pre\u0161uti, od\u0161uti. Nakon ove knjige \u0161utnja nema opravdanja \u201eGdje smo mi bili kad su se de\u0161avali zlo\u010dini\u201c, imperativno je pitanje koje Hedlova knjiga postavlja.<\/p>\n<p>Drago Hedl pripada onim rijetkim novinarima sa ovih prostora koji ne pi\u0161u o onom \u0161to znaju nego samo o onom \u0161to mogu da doka\u017eu.<\/p>\n<p>vih dana Hrvatska slavi svoje prihvatanje Evrope i skori ulazak u tu zajednicu. Kako to obi\u010dno biva u danima slavlja svi su radosni i svi su zaslu\u017eni. Upu\u0107eniji \u0107e se prisjetiti da je upravo pitanje priznanja ratnih zlo\u010dina i ka\u017enjavanja krivaca bila jedna od najte\u017eih prepreka s kojom se\u00a0 hrvatsko dru\u0161tvo moralo suo\u010diti\u00a0 Uostalom, to je nesavladana zada\u0107a svih dru\u0161tava u ovoj regiji. Knjiga koju danas nagra\u0111ujemo i autor koji je potpuno sam pro\u0161ao taj cijeli put u\u010dinio je vi\u0161e za Hrvatsku i cijelu regiju nego ve\u0107ina ljudi koji nam se danas trijumfalno smije\u0161e sa ekrana. Neka nagrada koju danas dodjeljujemo izme\u0111u ostalog nadoknadi propu\u0161tenu priliku da se iska\u017ee zahvalnost i Dragi Hedlu, tihom \u010dovjeku iz Osijeka.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.media.ba\/mcsonline\/bs\/tekst\/drago-hedl-tihi-ovjek-iz-osijeka\">media.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Drago Hedl je ispisao golemu &#8211; ne samo po obimu a ona je preko impozantnih 300 stranica &#8211; pri\u010du o zlu za koje je ve\u0107ina znala ali i koje je ve\u0107ina odlu\u010dila da pre\u0161uti, od\u0161uti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":74492,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-74491","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/74491","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=74491"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/74491\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/74492"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=74491"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=74491"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=74491"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}