{"id":74385,"date":"2012-02-01T15:53:49","date_gmt":"2012-02-01T14:53:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=74385"},"modified":"2012-02-01T15:53:49","modified_gmt":"2012-02-01T14:53:49","slug":"regule-koce-promet-na-crnogorskoj-berzi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/02\/01\/regule-koce-promet-na-crnogorskoj-berzi\/","title":{"rendered":"Regule ko\u010de promet na crnogorskoj berzi"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Januar mjesec prestupne 2012 godine, iako radno kra\u0107i zbog novogodi\u0161njih i bo\u017ei\u0107nih praznika, zasigurno je jedan od najgorih i najnelikvidnijih perioda crnogorske berze.<\/p>\n

Za 17 radnih dana ostvaren je ukupan promet u iznosu od 677 hiljada eura, dok su berzanski indeksi godinu po\u010deli razli\u010ditim smjerovima: kompanijski indeks MONEX20 je ostvario rast od 0,18% u odnosu na posljednji radni dan pro\u0161le godine, dok je indeks koji prati vrlo nelikvidno kretanje crnogorskih 6 fondova zajedni\u010dkog ulaganja MONEXPIF, u godini Zmaja potonuo 2%.<\/p>\n

Razloga za ovako lo\u0161 start ima mnogo, te\u0161ko (lako) ih je pobrojati, a jo\u0161 te\u017ee (lak\u0161e) prona\u0107i krivca za sada ve\u0107 vi\u0161egodi\u0161nju osjeku na crnogorskom tr\u017ei\u0161tu kapitala. Svjetska, tj eurokriza, potpuno usporavanje procesa privatizacije u Crnoj Gori, vi\u0161egodi\u0161nje ka\u0161njenje sa ure\u0111enjem segmenta poslovanja fondova, nepostojanje kaznenih metoda za neobjavljivanje finansijskih izvje\u0161taja, standardno nerazvijena i neefikasna privreda sa brojnim korupciona\u0161kim aferama \u2013 su samo neki od \u010dinilaca koji tjeraju potencijalne strane investitore i ozbiljno doprinose pove\u0107anju nepovjeranja doma\u0107ih ulaga\u010da.<\/p>\n

Najnovija meta za odapinjanje kriti\u010dkih strjelica su najnovije odluke Montenegroberze.<\/p>\n

Iako proklamovana kao osnov za pove\u0107anje transparentosti i likvidnosti, nova pravila trgovanja koja su se po\u010dela primjenjivati na Montenegroberzi od po\u010detka 2012 godine, za sada ipak beru vi\u0161e kritika nego pohvala. Kao i uvijek, u tome su najglasniji sami klijenti kao i internet komentatori. Pravilima se spo\u010ditava da su previ\u0161e rigorozna, da \u0107e uticati na smanjenje obima trgovanja, da ostavljaju prostor za manipulacije fiktivnim nalozima, dok je ve\u0107ini te\u0161ko da prihvati da \u0107e se akcijama velikog broja kompanija koje su odabrale da se njihove dionice nalaze na podsegmentu slobodnog tr\u017ei\u0161ta, tzv aukcionom, mo\u0107i trgovati samo \u010detvrtkom i to samo u roku od dva minuta. Pojedini \u0161aljivi komentari predla\u017eu \u010dak da, s obzirom na ukupan berzanski promet, ne bi bilo lo\u0161e da cjelokupna berza radi samo \u010detvrtkom, ta dva minuta.<\/p>\n

Ipak, namjeri berze da svojim odlukama preuzme ulogu sna\u017enijeg organizatora tr\u017ei\u0161ta svakako se mora odati priznanje sa nekoliko aspekata. Stro\u017eiji uslovi o kotaciji kompanija, kao i izmjena cjenovnika kreirani su sa ciljem da motivi\u0161u kompanije \u010dijim se akcijama trguje na berzi da svoje poslovanje u\u010dine transparentnijim. Tako\u0111e, uvo\u0111enje novih vrsta naloga je ne\u0161to na \u0161ta se odavno \u010dekalo i \u0161to bi trebalo da pove\u0107a interesovanje klijenata. Uvo\u0111enje dinami\u010dkog ograni\u010denja na kretanje berzanskih cijena akcija koje se kotiraju na A i B listi \u0107e svakako pove\u0107ati transparentnost, ali isto tako postoji bojazan od usporavanja trgovine, jer ostavlja mogu\u0107nost klijentima da se predomisle.<\/p>\n

Sandra Nik\u010devi\u0107, rukovodilac Odjeljenja brokersko dilerskih poslova u Hypo Alpe-Adria-Banci za portal Bankar ka\u017ee, da iako ove izmjene nisu novost i da se sli\u010dna pravila koriste u razvijenim tr\u017ei\u0161tima kapitala, izgleda da su kod nas usvojena u nevrijeme.<\/p>\n

\u201eNaime, uz svu averziju prema tr\u017eistu kapitala koja je nastala uslijed svjetske ekonomske krize, zabilje\u017eenih gubitaka na ulo\u017eenu aktivu, pada vrijednosti, manjka likvidnosti i svega ostalog \u0161to nas prati posljednje dvije godine, novi na\u010dini trgovine i nove vrste naloga su se u\u010dinili prili\u010dno nejasnim i nepoznatim ve\u0107ini u\u010desnika. Takav utisak je odaljio i onako mali broj investitora, makar na neko vrijeme.\u201c, kazala je Nik\u010devi\u0107.<\/p>\n

Iz VIP brokera za Bankar ipak upozoravaju da veliki pad prometa na Montenegroberzi, ne mora biti uzrokovan isklju\u010divo i dominantno promjenama pravila trgovanja i uvo\u0111enjem aukcijskog modela trgovanja. Dokaz za ovu tvrdnju brokeri iz VIP-a nalaze u \u010dinjenici da je zabilje\u017een pad prometa i u slu\u010daju hartija kod kojih novim pravilima nije promijenjen na\u010din trgovanja, kao \u0161to je to slu\u010daj sa kompanijama sa A i B liste.<\/p>\n

\u201eO\u010digledno je problem nelikidnosti crnogorske berze sistematske prirode, tj. uslovljen je nedostatkom tr\u017ei\u0161nog materijala, odnosno malim brojem kvalitetnih hartija od vrijednosti sa jedne, i gubitkom povjerenja investitora sa druge strane. To je ne\u0161to \u0161to krasi na\u0161u berzu du\u017ei period, ali se situacija od po\u010detka 2012.-te\u00a0 godine znatno pogor\u0161ala.\u201c, ka\u017eu u VIP-u.<\/p>\n

Za najvi\u0161e kritikovani model tzv. aukcijskog trgovanja, brokeri, kao i sami klijenti su saglasni da de facto sa sobom nosi dnevnu nelikvidnost.<\/p>\n

\u201eTo automatski zna\u010di nemogu\u0107nost da se te akcije prodaju u bilo kom trenutku kada se to \u017eeli, i istovremeno podrazumijeva cjenovnu neizvjesnost jer je te\u0161ko predvidjeti po kojoj cijeni \u0107e se sklopiti transakcije.\u201c, komentar je VIP brokera.<\/p>\n

Tako\u0111e, oni nagla\u0161avaju da veliku za smanjenu likvidnost odgovornost snose i same kompanije, kojima je bio ponu\u0111en izbor segmenta na kom \u017eele da se trguje njihovim akcijama.<\/p>\n

\u201eSve kompanije kojima se trguje na Montenegroberzi su imale mogu\u0107nost izbora izme\u0111u ove dvije metode trgovanja: kontinuiranog i aukcijskog, tako da malo iznena\u0111uje neprepoznavanje interesa od strane menad\u017ementa nekih preduze\u0107a da se njihove kompanije na\u0111u na segmentu tr\u017ei\u0161ta gdje se transakcije sklapaju kontinuiranom metodom trgovanja.\u201c<\/p>\n

Iako tajming za uvo\u0111enje ovih, za na\u0161e prilike mo\u017eda previ\u0161e rigoroznih pravila nije najbolji, brokeri se nadaju da mo\u017eda postoji \u0161ansa da se svi na njih blagovremeno priviknemo i iskoristimo njihov potencijal na pravi na\u010din.<\/p>\n

\u201eMo\u017eda se uz adekvatnu javnu promociju mo\u017ee uticati na prevazila\u017eenje ove barijere i na bli\u017ee upoznavanje svih u\u010desnika, a posebno investitora, o svim novinama koje su nastupile. Smatram da \u0107e se oni koji su stvarno zainteresovani za berzanske aktivnosti, ubrzo i vratiti na berzu.\u201c, poru\u010dila je Sandra Nik\u010devi\u0107 iz Hypo Alpe-Adria-Banke.<\/p>\n

Manje optimisti\u010dni su bili u VIP-u gdje upozoravaju da s obzirom na sada\u0161nji nivo prometa \u201ea ukoliko se ne\u0161to ne promijeni, opstanak brokersko-dilerskih dru\u0161tava \u0107e biti nemogu\u0107\u201c, zaklju\u010dili su.<\/p>\n

KAO \u0161to je i iz samog uvoda bilo lako izra\u010dunati, na ukupan ovomjese\u010dni promet od 667 hiljada eura, i uz prosje\u010dnu brokersku proviziju od 0,5% lako dolazimo do cifre od jedva 6,7 hiljada eura ukupne brokerske zarade, uklju\u010duju\u0107i obje strane (kupca i prodavca). Kada bi kojim slu\u010dajem ovu sumu morali podijeliti na 17 brokerskih dru\u0161tava koliko ih je trenutno aktivnih u Crnoj Gori, vidjeli bi da je zarada za mjesec dana po jednom u\u010desniku manja od 400 eura. Sama mjese\u010dna \u010dlanarina Montenegroberzi iznosi 250 eura, te je bez osvrtanja na tro\u0161kove plata, poslovnog prostora, naknada Komisiji za hartije od vrijednosti, Centralnoj depozitarnoj agenciji, Crnogorskom telekomu, Elektroprivredi, Vodovodu\u2026vrlo jednostavno zaklju\u010diti da je posao brokera u Crnoj Gori danas pao na najni\u017ee grane od uvo\u0111enja tr\u017ei\u0161ta kapitala.<\/p>\n

Bankar.me<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Januar prestupne 2012 godine je jedan od najgorih i najnelikvidnijih perioda crnogorske berze.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-74385","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/74385","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=74385"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/74385\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=74385"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=74385"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=74385"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}