{"id":74358,"date":"2012-02-01T10:38:36","date_gmt":"2012-02-01T09:38:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=74358"},"modified":"2012-02-01T10:38:36","modified_gmt":"2012-02-01T09:38:36","slug":"istorija-zemlje-u-jednom-satu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/02\/01\/istorija-zemlje-u-jednom-satu\/","title":{"rendered":"Istorija Zemlje u jednom satu"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/sat.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-74360\" title=\"sat\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/sat.jpg\" alt=\"\" width=\"278\" height=\"266\" \/><\/a>Planeta Zemlja je nastala pre oko 4550 miliona godina, \u0161to kao podatak mo\u017eete uzeti zdravo za gotovo, jednako kao da je stigao iz Biblije ili kakve druge svete knjige, a ne iz rastuma\u010denih geolo\u0161kih slojeva u Zemljinoj kori. No, ako ste tome skloni, u to promi\u0161ljanje uvek mo\u017eete uneti i malo strukture, odnosno, za vreme od nastanka planete do danas iskoristiti geohronolo\u0161ke jedinice kao \u0161to su supereoni, eoni, epohe i periodi.<\/p>\n<p>Mo\u017eete i\u0107i u svu slo\u017eenost te podele, biostratigrafsku i hronostratigrafsku, a mo\u017eete se zadovoljiti sa podelom na \u010detiri geolo\u0161ka doba od kojih je prekambrijum najdu\u017ee, prastaro vreme, odnosno vreme pre kambrijumske eksplozije, za kojim slede tri fanerozojske ere: paleozoik (staro doba), mezozoik (srednje doba) i kenozoik (novo doba). No, ako po\u010dnete da mislite o tome kako je to mnogo godina, pa jo\u0161 zamislite stene kao te\u010dne strukture koje se menjaju dok svet postaje sve stariji, a atmosferu pune gasovi, te\u0161ko \u0107ete uspeti sa sagledate celu skalu. No, mo\u017eete li da zamislite da je Zemlja stara samo jedan sat? U kom minutu je nastao \u017eivot, u kom su \u017eivotinje iza\u0161le iz mora, kada su \u017eiveli dinosaurusi, a kada je nastao \u010dovek?<\/p>\n<p><strong>0 minuta<\/strong><\/p>\n<p>Kao jedna od planeta Sun\u010devog sistema, formira se Zemlja, vrela, u\u017earena masa stenja koja kru\u017ei oko zvezde. Na njoj nema kiseonika, besne oluje i tektonski potresi.<\/p>\n<p><strong>0 minuta i 30 sekundi<\/strong><\/p>\n<p>Dok se nova planeta hladi, iz otvorenog svemira poga\u0111a je silno zalutalo kamenje. U jednom \u010dudnom astronomskom doga\u0111aju, sve se menja i Zemlji se pridru\u017euje jedan trajni kameniti pratilac \u2013 Mesec.<\/p>\n<p><strong>7 minuta<\/strong><\/p>\n<p>Pretnja iz svemira je sve manja. Prestaje te\u0161ko bombardovanje kosmi\u010dkog kamenja, a na Zemlji, planeti vode, doga\u0111a se jedno malo \u010dudo \u2013 negde u njenim okeanima, od organskih molekula nastaje prvi, primitivni \u017eivot.<\/p>\n<p><strong>13 minuta<\/strong><\/p>\n<p>Jedno\u0107elijski \u017eivot postoji ve\u0107 petsto miliona, odnosno pola milijarde godina, a sada, najednom po\u010dinje i prva fotosinteza. Primitivna bi\u0107a sada mogu da koriste Sun\u010devu toplotu koju pretvaraju u energiju. Uzgred, ona u atmosferu po\u010dinju da osloba\u0111aju ne\u0161to sasvim novo \u2013 kiseonik.<\/p>\n<p><strong>29 minuta<\/strong><\/p>\n<p>Uskoro \u0107e se pored dotada\u0161njih prokariota, pojaviti i nova familija stvorenja sa \u0107elijskom membranom \u2013 eukarioti. Nakon jo\u0161 jedne milijarde godina u toku kojih su svi ovi mikroorganizmi proizvodili kiseonik, atmosfera Zemlje je sada sasvim zasi\u0107ena ovim gasom. I klima se menja u skladu sa ciklusima kru\u017eenja oko Sunca, dolaze i prolaze ledena doba. U jednom trenutku zemlja postaje sasvim prekrivena ledom.<\/p>\n<p><strong>53 minuta<\/strong><\/p>\n<p>Sat se ve\u0107 pribli\u017eio kraju, a osim atmosfere bogate kiseonikom, nema dramati\u010dnih promena, sve do trenutka kad dolazi do takozvane kambrijske eksplozije. Pored jedno\u0107elijskih organizama, u morskim dubinama najednom nastaje prava \u0161uma beski\u010dmenjaka, porodice i porodice novih vi\u0161e\u0107elijskih stvorenja. U me\u0111uvremenu, nastaju biljke koje izlaze na kopno i rastu iz zemlje.<\/p>\n<p><strong>55 minuta<\/strong><\/p>\n<p>I \u017eivotinje napu\u0161taju vodu. Sa kambrijskom eksplozijom nastaju prvi ki\u010dmenjaci, slo\u017eeni stvorovi koji \u0107e se, izlaze\u0107i iz vode, razmileti kopnenim svetom i od kojih \u0107e nastati gmizavci, ribe, ptice i sisari.<\/p>\n<p><strong>57 minuta<\/strong><\/p>\n<p>Po\u010dinje era dinosaurusa. Svet nastanjuju razna slo\u017eena stvorenja, uklju\u010duju\u0107i i sisare. Ovim srednjim periodom sasvim gospodare najve\u0107a od svih bi\u0107a \u2013 dinosaurusi.<\/p>\n<p><strong>59 minuta<\/strong><\/p>\n<p>Doba velikih gu\u0161tera se okon\u010dava za svega 165 miliona godina, \u0161to je u na\u0161em geolo\u0161kom satu period od svega 2 minuta. Najednom, pre 65 miliona godina dolazi do velikog preloma \u2013 Zemlju poga\u0111a meteor koji sasvim menja sliku \u017eivog sveta. Dinosaurusi izumiru, a po\u010dinje novo doba \u2013 kenozoik.<\/p>\n<p><strong>59 minuta i 58 sekundi<\/strong><\/p>\n<p>Nastaju prvi ljudi.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.vreme.com\/cms\/view.php?id=1031581\">Vreme<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Planeta Zemlja je nastala pre oko 4550 miliona godina, \u0161to kao podatak mo\u017eete uzeti zdravo za gotovo, jednako kao da je stigao iz Biblije ili kakve druge svete knjige, a ne iz rastuma\u010denih geolo\u0161kih slojeva u Zemljinoj kori. No, ako ste tome skloni, u to promi\u0161ljanje uvek mo\u017eete uneti i malo strukture, odnosno, za vreme [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-74358","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/74358","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=74358"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/74358\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=74358"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=74358"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=74358"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}