{"id":73979,"date":"2012-01-27T22:05:43","date_gmt":"2012-01-27T21:05:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=73979"},"modified":"2012-01-27T22:05:43","modified_gmt":"2012-01-27T21:05:43","slug":"glogov-kolac-za-svetoga-savu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/01\/27\/glogov-kolac-za-svetoga-savu\/","title":{"rendered":"Glogov kolac za Svetoga Savu"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Mirko \u0110OR\u0110EVI\u0106<\/strong><\/p>\n

Nakon dugih \u0161etnji po svojoj biblioteci pisac ovih palana\u010dkih zapisa je bio u Palanci \u2013 i prohodao njenim sokacima.<\/p>\n

Upravo licem na sv. Savu kojeg godinama i slave i ru\u017ee, i jedno i drugo do bljutavosti. I jutros na sam blagi dan misli nam se ne odmi\u010du od lika i dela ovog svetitelja i prosvetitelja, tog divnog nesre\u0107nog mladi\u0107a koji je zaslu\u017eio da mu hvalu utrojimo i vence sapletemo, ali \u010dija je sudbina bila \u2013 i danas je \u2013 uistinu tu\u017ena i \u010demerna. Odrekao se vlasti i posumnjao u bra\u0107u razbojnike koji su Srbiju bili doveli do ruba propasti svojim delima i svojim nedelima. Za ne\u0161to sli\u010dno se u srednjem veku s Dvora odlazilo pravo na gubili\u0161te ili u ludnicu u koju su bra\u0107a trpala onog koji ovo u\u010dini \u2013 odrekne se vlasti. Slao je otac njegov specijalce \u2013 svoju JSO \u2013 da ga na\u0111u no umakao im je. To je taj nesre\u0107ni \u201ekraljevi\u0107 ubojica\u201c kako ga je nazvao srpski teolog D. Najdanovi\u0107 koji je njegovo delo poznavao, ali koji je i sam zalutao u nedo\u0111iji istorije tokom poslednjeg svetskog rata. Ovaj u\u010deni bogoslov je mislio na onu zgodu sa Dragomirom Strezom, negde tamo u dana\u0161njoj klisuri Demir-kapija. Opisali su to \u010dak i Savini hagiografi do detalja ali o samoj zgodi \u2013 lukavi Strez je uboden iglom otrovnom \u2013 ima mnogo tuma\u010denja. Bile su ga zavrbovale tajne slu\u017ebe Stefana Prvoven\u010danog \u2013 brata Savinog \u2013 ali se odmetnuo i platio glavom. Sveti Nikolaj Velimirovi\u0107 nakon sedam vekova suprotno od Najdanovi\u0107a je utvrdio \u2013 u svom delu o sv. Savi \u2013 da Streza nije otrovnom iglom usmrtio \u201emladi\u0107 koga je Sava poslao nego an\u0111eo Bo\u017eji\u201c. Nauku tog Nikolaja znamo, a on je taj koji je sv. Savu dvaput ubio. On je kao ostra\u0161\u0107eni ljoti\u0107evski ideolog u svom \u010duvenom predavanju na KNU 1935. rekao da je sv. Sava nama uradio posao koji je Nemcima uradio heroj civilizacije A. Hitler. A za nesre\u0107nog vo\u0111u Rajha je kazao da je heroj i svetitelj \u2013 i tako dalje. A dalje ne\u0107emo jer taj Nikolaj s glogovim kocem je svetac u SPC, i to novojavljeni u srpskim zemljama od Dunava do mora sinjega i same RS u BiH. \u010cemerna je bila sudbina ovog kraljevi\u0107a a kasnije mu nisu cvetale ru\u017ee nikako. Gledao je bra\u0107u i oca kako ognjem i ma\u010dem pale i seku bogumile \u2013 a to je bila bezmalo polovina stanovnika Srbije \u2013 brat njegov je ocinkario strinu samom papi kazav\u0161i da je ona bogumilka, a to je bila \u017eena kneza Miroslava brata Nemanjinog \u2013 ona koja je stvarala i uresila \u201eMiroslavljevo jevan\u0111elje\u201c. Mladi Sava je gledao to klanje i to ideolo\u0161ko \u010di\u0161\u0107enje prema kojem je Srebrenica generala Mladi\u0107a ma\u010dji ka\u0161alj. To je ona tvorevina u BiH koju jedni zovu \u201enajmla\u0111a srpska dr\u017eava\u201c a drugi genocidna tvorevina. O tome je najbolje pitati druge, recimo tamo nekog A. Nikolaidisa ili S. Ugri\u010di\u0107a spisatelja srpskog. A i narod se sv. Savi nije odu\u017eio \u2013 stavio ga je na \u010delo vu\u010djeg \u010dopora.<\/p>\n

Tu\u017ena je bila sudbina mladog Nemanji\u0107a a kako ga danas slave i ko ga slavi jo\u0161 je tu\u017enije i ru\u017enije.<\/p>\n

Stavili su ikonu sv. Save na ripide i crkvene i Milo\u0161evi\u0107evih mitinga\u0161a da opravdaju hegemonisti\u010dke ratove. Zarad komadanja Bosne, postojbine najva\u017enije srpske knjige XII veka. I evropske knjige sigurno jer \u2013 malo je takvih knjiga-spomenika i u Evropi. A vojvode di\u010dne, neki tamo \u017d. R. Arkan ili takozvani general Mladi\u0107, su ga nosile na svojim ratnim zastavama. I ko sve nije u zlo\u010dina\u010dkim pohodima, kada su u lepu himnu sv. Save uneli i stih \u2013 Bosna i Hercegovina svetog Save dedovina. A zbunili su se i u Crnoj Gori bili. Vijorila se njegova ikona i na zastavama bojovnika sa Konavla, uz gusle Amfilohijeve koje su hrabrile bojovnike. Koliko su samo puta ubili tog mladi\u0107a ni broja se ne zna. I zaista bi bilo red o njemu progovoriti, ljudski i po\u0161teno a ne ovako zdravi\u010darski. Ni u onom hramu na Vra\u010daru od kojeg su na\u010dinili grobnicu faraonsku. Neukusno dozlaboga. A imao je Nemanji\u0107 ovaj samo malo zvonce sasvim obi\u010dno. Podatak nije sasvim proveren, ali stoji ne\u0161to sli\u010dno \u2013 sluti se iz svega \u0161to znamo o tom krvavom vremenu. Bilo kako bilo o tome bi valjalo kazati koju, ali malo koga to uop\u0161te zanima, a one iz SANU i di\u010dnog udru\u017eenja knji\u017eevnika i fariseja Srbije to nimalo ne zanima. A pre nego \u0161to je i sam zalutao u nedo\u0111iju istorije i nije napisao jo\u0161 jednu lo\u0161u knjigu o sv. Savi, lepo je pevao M. Crnjanski:<\/p>\n

Nisam ja za srebro ni za zlato plako,<\/p>\n

niti za Du\u0161anov sjaj.<\/p>\n

Ne bih ja rukom za carske dvore mako,<\/p>\n

za onaj bludnica raj.<\/p>\n

Dalje ne\u0107emo jer odavno je \u201epoezija\u201c pobedila istoriju i dalje je pobe\u0111uje ovde i sada. Sv. Save se ipak valja prisetiti makar danas na Savin-dan u palanci beogradskoj. I jedna napomena: ovo je deo iz predgovora iz na\u0161e knjige koja ne\u0107e biti objavljenja \u2013 Svetosavska paralipomena. A neki Matija me\u0111u pesnicima Prvozvani je napisao da je sv. Sava poginuo u partizanima \u2013 ba\u0161 tako.<\/p>\n

Zapisi iz palanke<\/p>\n

Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tu\u017ena je bila sudbina mladog Nemanji\u0107a a kako ga danas slave i ko ga slavi jo\u0161 je tu\u017enije i ru\u017enije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-73979","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/73979","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=73979"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/73979\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=73979"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=73979"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=73979"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}