{"id":73696,"date":"2012-01-24T19:38:51","date_gmt":"2012-01-24T18:38:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=73696"},"modified":"2012-01-24T19:38:51","modified_gmt":"2012-01-24T18:38:51","slug":"plivanje-na-severnom-polu-i-mont-everestu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/01\/24\/plivanje-na-severnom-polu-i-mont-everestu\/","title":{"rendered":"Plivanje na Severnom polu i Mont Everestu"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/Lewis-Gordon-Pugh-plivanje-na-Severnom-polu.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-73697\" title=\"Lewis-Gordon-Pugh-plivanje-na-Severnom-polu\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/Lewis-Gordon-Pugh-plivanje-na-Severnom-polu-300x168.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"168\" \/><\/a>Autor: <a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Lewis_Gordon_Pugh\">Lewis Gordon Pugh<\/a><\/p>\n<p>Kada sam bio ovde pro\u0161le godine, pri\u010dao sam vam o tome kako sam preplivao Severni pol. Iako je to bilo pre tri godine, pamtim kao da je bilo ju\u010de. Se\u0107am se stajanja na ivici leda, samo \u0161to nisam zaronio u vodu, i razmi\u0161ljanja kako nikada nisam video mesto na Zemlji koje je tako zastra\u0161uju\u0107e. Voda je potpuno crna. Temperatura je bila minus 1.7 stepen Celzijusa, ili 29 stepeni Farenhajta. U\u017easno je hladno u toj vodi. A onda mi je misao pro\u0161la kroz glavu: ako stvari po\u0111u naopako prilikom ovog plivanja, koliko \u0107e biti potrebno mom zamrznutom telu da potone \u010detiri ipo kilometara na dno okeana? I onda sam rekao sebi, moram da ovu misao pod hitno izbacim iz glave. I jedini na\u010din da sko\u010dim u tu ledenu vodu i da preplivam kilometar je da slu\u0161am svoj iPod i da se ubrzam, slu\u0161aju\u0107i sve od prelepe opere, pa sve do Paf Dedija i onda da se sto posto posvetim &#8211; ni\u0161ta nije mo\u0107nije od donete odluke &#8211; i da do\u0161etam do ivice leda i samo usko\u010dim u vodu.<\/p>\n<p>Plivanje je trajalo 18 minuta i 50 sekundi, a izgledalo je kao 18 dana. Se\u0107am se da sam iza\u0161ao iz vode a ruke su me tako bolele i gledao sam u svoje prste a oni su bukvalno bili veli\u010dine kobasice jer &#8211; znate, mi smo delimi\u010dno sa\u010dinjeni od vode &#8211; kada se voda zamrzne ona se \u0161iri, i tako su se \u0107elije u mojim prstima zamrzle i ra\u0161irile i pukle. I prva misao koju sam imao kada sam iza\u0161ao iz te vode je slede\u0107a: Nikada vi\u0161e u svom \u017eivotu ne\u0107u plivati u ledenoj vodi.<\/p>\n<p>U svakom slu\u010daju, pro\u0161le godine sam \u010duo za Himalaje i topljenje &#8211; topljenje gle\u010dera zbog klimatskih promena. \u010cuo sam za to jezero, Imd\u017ea. Jezero je nastalo u poslednje dve godine zbog otapanja gle\u010dera. Gle\u010der je nestao sa vrha planine i na svom mestu ostavio ovo veliko jezero. \u010cvrsto verujem da je ono \u0161to vidimo na Himalajima slede\u0107e veliko bojno polje na ovoj planeti. Skoro dve milijarde ljudi &#8211; zna\u010di jedna od tri osobe na Zemlji &#8211; oslanjaju se na vodu sa Himalaja. I kako populacija sve vi\u0161e raste, a snabdevanje vodom sa ovih gle\u010dera &#8211; zbog klimatskih promena &#8211; se toliko smanjuje, mislim da imamo veliki rizik nestabilnosti. Na severu je Kina; na jugu Indija, Pakistan, Banglade\u0161, sve te zemlje.<\/p>\n<p>Tako sam odlu\u010dio da se popnem na Everest, najvi\u0161u planinu na Zemlji, i da simboli\u010dno preplivam pod samim vrhom Maunt Everesta. Ne znam da li je neko od vas imao priliku da ode na Everest, ali prili\u010dno je naporno sti\u0107i tamo. 28 velikih, sna\u017enih jakova koji nose svu opremu uz planinu &#8211; ne nosim samo kupa\u0107e ga\u0107e. Ali tu je i velika filmska ekipa koja potom \u0161alje sve snimke \u0161irom sveta. Druga stvar koja je bila toliko izazovna u vezi sa ovim plivanjem nije samo nadmorska visina. \u017deleo sam da plivam na 5.300 metara iznad nivoa mora. Dakle nebu pod oblake. Veoma, veoma je te\u0161ko disati. Dobijate visinsku bolest. Ose\u0107aj je kad da neki \u010dovek stoji iza vas sa \u010deki\u0107em i udara vas u glavu svo vreme.<\/p>\n<p>To nije najgori deo toga. Najgori deo je to \u0161to su ove godine odlu\u010dili da urade veliko \u010di\u0161\u0107enje Maunt Everesta. Mnogo, mnogo ljudi je tamo umrlo i ove godine su odlu\u010dili da prona\u0111u sva tela tih planinara i spuste ih sa planine. I hodate planinom u poku\u0161aju da uradite ne\u0161to \u0161to nijedan \u010dovek nije uradio pre, ali i nijedna riba. Ne postoje ribe koje plivaju na visini od 5.300 metara. Kada poku\u0161avate to da uradite, i onda tela prolaze pored vas, to vam oslabi duh i tako\u0111e veoma, veoma jasno shvatite da je priroda mnogo mo\u0107nija od nas.<\/p>\n<p>Penjali smo se tom stazom, skroz gore. Sa na\u0161e desne strane bio je veliki Kumbu gle\u010der. I celom du\u017einom tog gle\u010dera videli smo velike bare leda koji se topi. I onda smo stigli do jednog malog jezera pod vrhom Everesta, pripremio sam se, na isti na\u010din na koji se uvek pripremam, za ovo veoma te\u0161ko plivanje. Uklju\u010dio sam iPod, slu\u0161ao malo muzike, postao agresivan koliko je mogu\u0107e &#8211; ali kontrolisano agresivan &#8211; i onda sam usko\u010dio u tu vodu.<\/p>\n<p>Plivao sam brzo koliko sam mogao prvih sto metara, a onda sam veoma, veoma brzo shvatio da imam ogroman problem. Jedva sam disao. Borio sam se za dah. Onda sam po\u010deo da se gu\u0161im, a to je brzo dovelo do toga da povra\u0107am u vodi. Sve se to desilo toliko brzo &#8211; ne znam kako se dogodilo &#8211; ali potonuo sam. I sre\u0107om, voda je bila prili\u010dno plitka, i uspeo sam da se odgurnem od dna jezera i izronim i ponovo udahnem vazduh. I onda sam rekao, nastavi. Nastavi. Nastavi. Nastavio sam jo\u0161 nekih pet, \u0161est zamaha, i onda nisam imao ni\u0161ta u telu i potonuo sam na dno jezera. I ne znam odakle, ali nekako sam uspeo da se \u0161to br\u017ee izvu\u010dem i do\u0111em na obalu. \u010cuo sam kako ka\u017eu da je davljenje najmirniji na\u010din da se umre. Nikada nisam \u010duo ve\u0107e sranje.\u00a0 To je najstra\u0161niji i najpani\u010dniji ose\u0107aj koji mo\u017eete do\u017eiveti.<\/p>\n<p>Stigao sam do obale. Moja ekipa me je ugrabila i onda smo hodali koliko smo brzo mogli dole &#8211; preko kamenja &#8211; dole do kampa. Tamo smo seli i raspravili o tome \u0161ta je po\u0161lo naopako na Maunt Everestu. Moj tim mi je iskreno rekao. Rekli su, Luis, mora\u0161 radikalno da promeni\u0161 taktiku ako \u017eeli\u0161 da ovo prepliva\u0161. Sve \u0161to si nau\u010dio u poslednje 23 godine plivanja, mora\u0107e\u0161 da zaboravi\u0161. Svaku sitnicu koju si nau\u010dio dok si slu\u017eio u britanskoj vojsci, o brzini i agresiji, ostavi sa strane. \u017delimo da se ponovo popne\u0161 za dva dana. Odmori malo i razmisli. \u017delimo da se za dva dana popne\u0161 na planinu i umesto da pliva\u0161 brzo, plivaj \u0161to je sporije mogu\u0107e. Umesto kraul, plivaj prsno. I zapamti, nikada nemoj plivati agresivno. Ovo je vreme da se pliva sa ponizno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>Tako smo se za dva dana ponovo popeli na planinu. Stajao sam tamo na ivici jezera, pogledao u Maunt Everest &#8211; to je jedna od najlep\u0161ih planina na Zemlji &#8211; i rekao sam sebi, samo uradi ovo polako. I plivao sam preko jezera. I ne mogu vam ni opisati kako je bio dobar ose\u0107aj kada sam stigao na drugu stranu.<\/p>\n<p>Ali nau\u010dio sam dve veoma, veoma va\u017ene lekcije tamo na Everestu. Zahvaljujem svom timu \u0160erpasa koji su me tome nau\u010dili. Prva je ta da, samo zato \u0161to je ne\u0161to bilo dobro u pro\u0161losti, ne zna\u010di da \u0107e biti dobro u budu\u0107nosti. I sli\u010dno, sada, pre nego \u0161to ne\u0161to uradim, zapitam se kakav mentalni sklop mi je potreban da uspe\u0161no zavr\u0161im taj zadatak. I uneti to u svet klimatskih promena, koji je, iskreno, Maunt Everest svih problema &#8211; samo zato \u0161to tako dugo \u017eivimo kako \u017eivimo, samo zato \u0161to tro\u0161imo na isti na\u010din ve\u0107 dugo i naseljavamo Zemlju na isti na\u010din ve\u0107 dugo, ne zna\u010di da mo\u017eemo da nastavimo na na\u010din na koji nastavljamo. Svi upozoravaju\u0107i znaci su tu. Kada sam ja ro\u0111en, svetska populacija iznosila je 3.5 milijardi ljudi. Sada nas je 6.8 milijardi, a o\u010dekuje se da nas bude 9 milijardi do 2050.<\/p>\n<p>I druga lekcija, radikalna promena taktike. Do\u0161ao sam danas da vas pitam: kakvu radikalnu promenu taktike mo\u017eete napraviti u svom odnosu prema okolini, a koja \u0107e osigurati da na\u0161a deca i unuci \u017eive u bezbednom svetu, u sigurnom svetu, i najva\u017enije, u odr\u017eivom svetu? I molim vas da odete odavde i razmislite o toj jednoj radikalnoj promeni taktike koju mo\u017eete napraviti, koja \u0107e biti veoma zna\u010dajna, i onda se 100% posvetite tome. Pi\u0161ite blog, tvitujte, razgovarajte o tome, posvetite se sto posto. Jer veoma, veoma malo stvari je nemogu\u0107e posti\u0107i ako im se zaista u potpunosti posvetimo.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.bastabalkana.com\/2012\/01\/plivanje-na-severnom-polu-i-mont-everestu\/\">Bastabalkana.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>I zapamti, nikada nemoj plivati agresivno. Ovo je vreme da se pliva sa ponizno\u0161\u0107u.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-73696","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/73696","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=73696"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/73696\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=73696"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=73696"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=73696"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}