{"id":73578,"date":"2012-01-23T11:25:30","date_gmt":"2012-01-23T10:25:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=73578"},"modified":"2012-01-23T11:25:30","modified_gmt":"2012-01-23T10:25:30","slug":"najpopularnije-dijete-kroz-istoriju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/01\/23\/najpopularnije-dijete-kroz-istoriju\/","title":{"rendered":"Najpopularnije dijete kroz istoriju"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/dijeta.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-73579\" title=\"dijeta\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/dijeta-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Neke dijete popularne su ve\u0107 decenijama, neke se tu i tamo ponovo vra\u0107aju u modu kao i stilovi odevanja, a neke su pak toliko \u010dudne da ne\u0107ete mo\u0107i da poverujete \u0161ta se nekad radilo samo da bi se potro\u0161ili suvi\u0161ni kilogrami.<\/p>\n<p>Dijeta sa keksom je dobila na popularnosti kada je u javnost procurila pri\u010da da je D\u017eenifer Hadson smr\u0161ala ba\u0161 uz pomo\u0107 ove dijete (\u0161to se kasnije ispostavilo kao neta\u010dno jer je ova glumica i peva\u010dica u stvari smr\u0161ala uz pomo\u0107 &#8220;Veit vo\u010dersa&#8221;), ali ta dijeta je zapravo osmi\u0161ljena tokom sedamdesetih godina. A &#8220;generalno \u010di\u0161\u0107enje limunadom&#8221; uz koje je navodno Bijonse oslabila verovatno je starije od va\u0161e majke.<\/p>\n<p>Portal Glamour.com je napravio hronologiju najzanimljivijih na\u010dina mr\u0161avljenja dvadesetog veka.<\/p>\n<p><strong>PU\u0160ENJE I GENERALNO \u010cI\u0160\u0106ENJE<\/strong> (trend iz 30-tih i 40-tih godina)<\/p>\n<p>Manekenke i poznate zvezde morale od nekud da dobiju ideju da se mr\u0161avi od pu\u0161enja cigareta, zar ne? I to je ta\u010dno, a za to je kriva marketin\u0161ka kampanja s kraja dvadesetih i tridesetih godina. Marka Laki strajk je svoj proizvod reklamirala s re\u010denicom: &#8220;Posegnite za Lakijem umesto za slatki\u0161em&#8221;. Da su bar onda znali o pu\u0161enju sve \u0161to se danas zna &#8211; neplodnost, problemi sa srcem, rak plu\u0107a, itd.<\/p>\n<p>Druga dijeta koja je bila veoma popularna u to vreme je dijeta limunadom takozvana &#8220;Master klins&#8221;. Osmislio je Stenli Borouz i dozvoljavala je samo sok od limuna, kajen biber i javorov sirup.<\/p>\n<p><strong>MOLITVA<\/strong> (trend iz 50-tih)<\/p>\n<p>\u017delite da smr\u0161ate? Molite se za gubitak kilograma. Ideja se mo\u017eda nekima \u010dini potpuno luckastom, ali u pedesetima je industrija hri\u0161\u0107anskog mr\u0161avljenja eksplodirala u Americi, a onda i svetu. Nakon gubitka 50 kilograma vele\u010dasni \u010carli \u0160ed napisao je knjigu &#8220;Molitvom do gubitka te\u017eine&#8221; koja je objavljena 1957. godine. Ovaj bestseler je otvorio put naslovima poput &#8220;Izmolila sam mr\u0161avost&#8221; (1960) ili &#8220;Gospode upomo\u0107, \u0111avo me \u017eeli debelu&#8221; (1978).<\/p>\n<p><strong>GRUPNA TERAPIJA I SUPA OD KUPUSA<\/strong> (trend iz 60-tih)<\/p>\n<p>\u0160ezdesete su bile vreme \u0161irenja ljubavi, a taj koncept bio je primenjen i na mr\u0161avljenje. Osobe na dijeti po\u010dele su da osnivaju organizacije i grupe za podr\u0161ku. Rano u dekadi grupa osoba s problemom kompulzivnog prejedanja osnovala je i danas poznati &#8220;Overiters anonimus&#8221;. Godine 1961. D\u017ein Nide\u010d je u svoju ku\u0107u u Njujorku pozvala prijatelje da razgovaraju o problematici mr\u0161avljenja. Dve godine nakon \u0161to je smr\u0161aa vi\u0161e od 30 kilograma pokrenula je Veit vo\u010ders, i jo\u0161 dan danas jedan od nauspje\u0161nijih programa za mr\u0161avljenje koji se temelje na sistemu me\u0111usobne podr\u0161ke.<\/p>\n<p>U \u0161ezdesetim je osmi\u0161ljena jo\u0161 jedna dijeta koja je popularnost zadr\u017eala i danas \u2013 dijeta supom od kupusa, u \u010diju se efikasnost i danas neki kunu.<\/p>\n<p><strong>TABLETE ZA MR\u0160AVLJENJE<\/strong> (trend iz 70-tih)<\/p>\n<p>Kako su napredovale nauka i medicina, tako su se pojavile i tablete za mr\u0161avljenje. Proizvo\u0111a\u010di su za neke tvrdili za zaustavljaju apsorpciju ugljenih hidrata. U stvari, oni su obe\u0107avali da se mo\u017eete natrpati picom ili nekom drugom testeninom, bez ikakvih posledica po va\u0161u liniju. Me\u0111utim, nakon bezbroj izve\u0161taja o povra\u0107anju, bolovima u \u017eelucu i probavnim problemima Ameri\u010dka uprava za hranu i lekove (FDA) je povukla tablete s tr\u017ei\u0161ta tek 1983. godine kako bi istra\u017eila dugoro\u010dne posledice. Ovo se ispostavilo dobrom idejom jer su nau\u010dnici ustanovili da sav neprobavljen skrob ide pravo u debelo crevo. Deksatrim je jo\u0161 jedna tableta iz te dekade. Ovaj suzbija\u010d apetita je sadr\u017eao \u0161tetni PPA (phenylpropanolamine), pa je povu\u010den iz prodaje. Za mnoge se tablete za mr\u0161avljenje (\u010dak i ove koje su danas dostupne) otkrilo da imaju brojne \u0161tetne, \u010dak i kobne, nuspojave poput bolesti srca, zavisnosti od tih tableta ili poreme\u0107aja metabolizma.<\/p>\n<p><strong>SKARSDEJL DIJETA ILITI DIJETA 9 KILOGRAMA<\/strong> (trend iz 80-tih)<\/p>\n<p>Tokom osamdesetih godina XX veka prestalo se sa tra\u017eenjem brzinskih i lakih na\u010dina za gubljenje kilograma i ponovo je u trendu bila spartanska disciplina u ishrani i ve\u017ebanju. U ovome je predvodila Skarsdejl dijeta \u2013 dvonedeljni plan ishrane sa visokim udelom proteina, malo ugljenih hidrata i ekstremno malo kalorija (1.000 ili manje kalorija dnevno). Autor dijete, lekar Herman Tarnover tvrdio je da ljudi koji se dijete dr\u017ee svake dve sedmice (dve dijeta, pa dve sedmice pauza, pa ponovo dijeta i tako unedogled) mogu izgubiti do 9 kilograma nedeljno bez gladovanja ili gubitka vitamina ili minerala. Me\u0111utim, re\u010d je o veoma restriktivnoj dijeti \u2013 nema maslaca, ulja i alkohola, a izbor me\u0111uobroka i grickalica su samo sirova \u0161argarepa ili celer.<\/p>\n<p>Ako vam gubitak 9 kilograma nedeljno zvu\u010di previ\u0161e dobro da bi bilo istinito \u2013 onda to zaista i jeste tako. Za ve\u0107inu ljudi, konzumiranje manje od 1.200 kalorija dnevno se smatra izgladnjivanjem.<\/p>\n<p><strong>ETKINSOVA DIJETA<\/strong> (trend iz 90-tih)<\/p>\n<p>U osamdesetim godinama pro\u0161log veka ljudi su postali svesni \u010dinjenice da se crveno meso povezuje s bolestima srca, pa su mislili da su ugljeni hidrati put do du\u017eeg \u017eivota. Me\u0111utim, tokom devedesetih se javila suprotna reakcija na tu potrebu da se jede \u0161to vi\u0161e ugljenih hidrata \u2013 i to je bila Etkinsova dijeta koja je, iako je dr. Etkins knjigu sa dijetom izdao jo\u0161 1972. godine, pravu eksploziju popularnosti do\u017eivela po\u010detkom ove dekade, posebno kada je 1992. godine iza\u0161la nova knjiga &#8220;Doktor Etkinsova nova dijetetska revolucija&#8221;. Tada je Etkins iz svega toga uspeo da napravi pravi biznis, pa je osnovao i firmu \u201cEtkins nutri\u0161nals inkorporejtid\u201d koja je prodavala razli\u010dite proizvode poput \u0161ejkova, slatki\u0161a, tortilja, grickalica i sl. s niskom nivoom ugljenih hidrata za pomo\u0107 pri mr\u0161avljenju. Ova dijeta je jedna od napopularnijih i danas.<\/p>\n<p><strong>DANA\u0160NJI TRENDOVI<\/strong><\/p>\n<p>Dijete su i u dana\u0161nje vreme veoma popularne. Nikada se u istoriji nije toliko radilo (i zara\u0111ivalo) na osmi\u0161ljavanju dijeta i objavljivanju knjiga, video-zapisa i internet stranica posve\u0107enih mr\u0161avljenju. Neke od napopularnijih, i tvrdi se &#8211; najefikasnijih, dijeta dana\u0161njice se UN dijeta, dijeta 9 kilograma, jutarnja banana dijeta, kupus dijeta ili dijeta sa zelenim \u010dajem, pi\u0161e \u017dena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Koje efikasne dijete su se zadr\u017eale do danas, a koje su zbog svojih bizarnih svojstava pale u zaborav?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-73578","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/73578","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=73578"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/73578\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=73578"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=73578"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=73578"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}