{"id":73424,"date":"2012-01-20T23:49:37","date_gmt":"2012-01-20T22:49:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=73424"},"modified":"2012-01-20T23:49:37","modified_gmt":"2012-01-20T22:49:37","slug":"eu-propaganda-podsjeca-na-sjevernu-koreju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/01\/20\/eu-propaganda-podsjeca-na-sjevernu-koreju\/","title":{"rendered":"“EU propaganda podsje\u0107a na Sjevernu Koreju”"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Jedna televizijska emisija i jedan razgovor o temi euroskepticizma bili su presudni da se u praskozorje referenduma za ulazak Hrvatske u EU pojavi knjiga na tragu kriti\u010dkog diskursa o EU, u socijalnom okru\u017eju u kojem nema nikakve komunikacije gra\u0111ana i vlasti, zabrinjavaju\u0107eg demokratskog deficita i (post)totalitarne svijesti koja na euroskepticizam i euroskeptike gleda kao na \u201cunutarnje neprijatelje\u201d, \u201cnatra\u017enjake\u201d, \u201cprimitivce\u201d, \u201cruralni element\u201d i \u201cnacionaliste\u201d, ne po\u0161tuju\u0107i demokratsko pravo na razlike i toleranciju razli\u010ditih i drugih.<\/p>\n

Ba\u0161 zbog te nepodno\u0161ljive atmosfere nastala je i ova knjiga koja brani pravo na razlike, na toleranciju i demokraciju, a protiv je novoga mra\u010dnog doba dogmi koje se \u201ckr\u010dkaju u loncu\u201d sekularnog fundamentalizma.<\/p>\n

Tako u uvodu\u00a0 \u201cTri eseja o euroskepticizmu\u201d, prezentirana ju\u010der u Zagrebu, pi\u0161e autor An\u0111elko Milardovi\u0107, voditelj Centra za politolo\u0161ka istra\u017eivanja i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju Instituta za migracije i narodnosti. Milardovi\u0107 je svoja razmi\u0161ljanja podijelio i s Business.hr-om.<\/p>\n

Tonovi kojima opisujete stanje pred referendum zvu\u010de prili\u010dno zastra\u0161uju\u0107e.<\/strong><\/p>\n

U Hrvatskoj je na djelu metodologija kojom se veliki dio populacije ocrnjuje, sotonizira i ozna\u010duje. Nije normalna atmosfera gdje se drugima i druga\u010dijima ne daje pravo na legitimiranje bez posljedica. Rije\u010d je o novom tipu nasilja mo\u0107i kojeg provode razli\u010dite institucije, mediji, agencije za odnose s javno\u0161\u0107u i eurounionisti\u010dke stranke. Temeljna pozicija tog tipa svijesti je dogma i isklju\u010divost.<\/p>\n

Tvrdite dakle da dio gra\u0111ana nema jednaka prava. Prema tome u Hrvatskoj ne postoji prava demokracija?<\/strong><\/p>\n

Ne postoji.\u00a0 Hrvatska je zemlja gdje je mi\u0161ljenje kontrolirano, gdje vlasnici medija, napose oni izvana, odre\u0111uju kako \u0107e se ne\u0161to prikazati i gdje se identificiraju s aktivnom dr\u017eavnom politikom. Kada je rije\u010d o EU na djelu je sjevernokorejski program propagande. Ja kao istra\u017eiva\u010d ne volim kontrolu mi\u0161ljenja.<\/p>\n

Ka\u017eete da ovoj temi i istra\u017eiva\u010dkom diskursu vode\u0107i hrvatski mediji ne \u017eele dati prostor, odnosno da ju potpuno izbjegavaju. Da li ste kao priznati politolog dobili priliku o govoriti o ovom o \u010demu pi\u0161ete u knjizi?<\/strong><\/p>\n

Zasada ne. No postoje neke naznake. Naime, neki su mi rekli da \u0107e razgovarati samnom \u010dim pro\u0111e referendum. Novinari izbjegavaju ovakve osobe da ne do\u017eive neugodnosti. Ina\u010de, za druge manje bitne teme redovito me zovu.<\/p>\n

Kako komentirate poziciju HRT-a kao javnog servisa kojem bi zadatak trebao biti informiranje gra\u0111ana sa svih aspekata EU-a?<\/strong><\/p>\n

HRT je poput svih drugih medija, bez kriti\u010dkog diskursa, sa strogo biranim osobama koje afirmira.<\/p>\n

Iz toga proizlazi da su gra\u0111ani neinformirani, a do referenduma su jo\u0161 samo dva dana.<\/strong><\/p>\n

Definitivno nije uspostavljena nikakve komunikacija vlasti i gra\u0111ana, a nalazimo se minutu do referenduma. \u010citavo ovo vrijeme isklju\u010deno je svako kriti\u010dko mi\u0161ljenje. Komunikacijska strategija Vlade temelji se na premisama indoktrinacijskog diskursa i sekularnog fundamentalizma. Ona je zapravo na rubu totalitarnog incidenta sa vrlo izra\u017eenim obilje\u017ejima mentalnog nasilja. Vladina propaganda podcjenjuje intelektualno mi\u0161ljenje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Va\u0161e promi\u0161ljanje na tragu je zaklju\u010dka poznatog njema\u010dkog filozofa Jurgena Habermasa,kojeg uostalom i spominjete u knjizi, i koji tvrdi da se EU nalazi u fazi postdemokracije. Habermas upozorava da \u010ditavom projektu prijeti propast ukoliko se elite ne pribli\u017ee gra\u0111anima.<\/strong><\/p>\n

Postdemokracija polazi od toga da su gra\u0111ani statisti, navija\u010di i tek pasivni objekti koji nemaju utjecaja na ni\u0161ta. U takvom postdemokratskom dru\u0161tvu oligarhija organizira i provodi procese. Ovakvu situaciju gra\u0111ani osje\u0107aju u svim zemljama Europske unije, ali isto tako i u Hrvatskoj.<\/p>\n

Hrvatska biv\u0161a premijerka i predsjednik potpisali su ugovor s EU-om na isti dan kada su Britanci rekli Ne zajedni\u010dkom ugovoru o uskla\u0111ivanju fiskalnih politika. Jedne britanske novine tada su objavile tekst pod naslovom \u201cZnaju li oni (Hrvati) ne\u0161to \u0161to mi ne znamo?\u201d. Od kuda toliki raskorak u entuzijazmu glede EU-a?<\/strong><\/p>\n

U Hrvatskoj je na djelu nametnuta opcija na konceptu prema kojem nema alternative \u010dlanstvu u EU. Dakle, u najnezgodnijem trenutku, kada eto i Britanci ka\u017eu Ne, Hrvatska eufori\u010dno vi\u010de Da. A da pritom mi niti ne znamo kako \u0107e \u010ditava pri\u010da oko EU zavr\u0161iti. Ima li ova Vlada alternativnu strategiju ako stvari u EU krenu na gore? \u0160to \u0107e biti s nama ako se situacija u EU dodatno pogor\u0161a?<\/p>\n

Promi\u0161lja li hrvatska akademska zajednica takve scenarije? Kako vidite njene aktivnosti uo\u010di referenduma?<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107i dio akademske zajednice gurnut je u propagandnu ulogu koju odre\u0111uju vlasti. Metodologija dru\u0161tvenih znanosti koristi se za indoktrinaciju. Malo je studija izra\u0111eno s kriti\u010dkim preispitivanjem problematike EU-a.<\/p>\n

Ima li alternative ulasku u EU?<\/strong><\/p>\n

Oni koji se tako sna\u017eno zala\u017eu za brzi ulazak u EU trebali bi dokazati da je nema. Neka to doka\u017eu. Neka dopuste raspravu kojom bi ve\u0107ina mogla do\u0107i do tog zaklju\u010dka. Ako nema alternative, a mi u\u0111emo u prostor krize, poreme\u0107aja i propadanja projekta, koja \u0107e onda biti alternativa? U Hrvatskoj nema rasprave o konceptu, nema promi\u0161ljanja o scenarijima Europe.<\/p>\n

Kada hrvatski politi\u010dari govore o EU, koriste izraz Europa. Tvrde da je referendum\u00a0 o EU pitanje za ili protiv pripadnosti Europi.<\/strong><\/p>\n

Europa je geofizi\u010dki i kulturni entitet, a EU poseban politi\u010dko-ekonomski entitet. Ako je netko protiv EU-a nije protiv Europe. Europa je kulturno-civilizacijski sustav kojeg treba razlikovati od ekonomsko-politi\u010dkog sustava.<\/p>\n

Brojni europski mislioci napominju kako danas EU, taj politi\u010dko-ekonomski sustav, nema prave lidere, istinske vizionare. Posebno ne ukoliko se usporede s osniva\u010dima EU-a.<\/strong><\/p>\n

Jedina vrijednost EU-a je ona kako su ju zami\u0161ljali njeni osniva\u010di. Prostor vje\u010dnog mira. Ta ideja mira najve\u0107i je kapital EU-a. Sve ostalo je neizvjesno. U odnosu na po\u010detke stvaranja projekta vizionara vi\u0161e nema. Upravljanje je prepu\u0161teno tehnokratima. Ve\u0107 je sada izveden udar tehnokracije na demokraciju \u0161to mo\u017eemo vijedjeti u brojnim institucijama i zemljama poput Italije i Gr\u010dke. Trenutno se demokracija mo\u017ee suspendirati u svim zemljama, a na \u010delna mjesta postaviti tehni\u010dke upravlja\u010de. U posljednje vrijeme agencije za dodjelu kreditnog rejtinga sve odre\u0111uju. Postaje jasno kako financijska oligarhija kreira stanje u svim dru\u0161tvima, a vlade su pritom u strahu ho\u0107e li im netko re\u0107i da su im obveznice sme\u0107e.<\/p>\n

U knjizi nagla\u0161avate kako u EU nisu sve zemlje jednake s obzirom na koli\u010dinu mo\u0107, ve\u0107 ih svrstavate u lige \u0161to u odre\u0111enoj mjeri podsje\u0107a\u00a0 nogometnu klasifikaciju.<\/strong><\/p>\n

U prvom krugu mo\u0107i, odnosno Prvoj ligi Zapad nalaze se Njema\u010dka, Francuska, Velika Britanija, Italija (do krize 2011.), Nizozemska, nordijske dr\u017eave i Poljska. Druga liga Zapad \u010dine ju\u017enoeuropska EU, tj. \u0160panjolska, Gr\u010dka i Portugal. U Tre\u0107oj ligi Zapad su postkomunisti\u010dke \u010dlanice EU.<\/p>\n

Gdje vidite Hrvatsku u\u0111e li u EU?<\/strong><\/p>\n

U Tre\u0107oj ligi Zapad!<\/p>\n

\u0160to \u0107e se dogoditi ka\u017ee li ve\u0107ina gra\u0111ana Da na referendumu, odnosno \u0161to se mo\u017ee o\u010dekivati bude li odgovor Ne?<\/strong><\/p>\n

U oba slu\u010daja odgovor je \u2013 ni\u0161ta. I\u0107i \u0107emo na posao i na kavu kao i svaki drugi dan. To \u0107e biti volja gra\u0111ana. Bude li odgovor Ne, referendum \u0107e se ponoviti uz pretpostavku komunikacije s gra\u0111anima. No to \u0107e biti poruka oligarhiji da ne mogu bez gra\u0111ana, da ne mogu bez tog jednokratnog anketnog pitanja.<\/p>\n

Elite povremeno moraju pitati gra\u0111ane za mi\u0161ljenje, uo\u010di izbora ili na referendumu. Upravlja\u010dka elita danas se pona\u0161a paternalisti\u010dki te demonstrira onaj model demokracije koji je vrijedio na samom za\u010detku demokracije, odnosno kada je politika bila stvar elita.<\/p>\n

Nedavno ste upozorili i na manipulaciju anketama?<\/strong><\/p>\n

Ne vjerujem u ankete. One su u funkciji stvaranja pristanka, a pitanja se postavljaju sugestivno. Anketama se \u017eeli ishoditi pritisak, pumpa ih se preko medija \u010dime slu\u017ee za nagovaranje. Zbog toga su razli\u010diti podaci anketa Eurobarometra i anketa koje naru\u010duje ministarstvo vanjskih poslova i koje uvijek pokazuju znatno ve\u0107i postotak onih koji su za ulazak u EU.<\/p>\n

Da li je trebalo odgoditi referendum?<\/strong><\/p>\n

Trebalo ga je odgoditi za pola godine ili godinu dana da se vidi \u0161to \u0107e biti s EU. Trebalo ga je odgoditi i zato da Vlada otkloni nedoumice i skepse. U tom slu\u010daju vjerujem da bi ve\u0107ina rekla Da. Pod ovakvim uvjetima EU mnoge odbija jer osje\u0107aju da su objekt svr\u0161enog \u010dina. Ovo \u0161to ja sada govorim ve\u0107ina misli, no nemaju komunikacijski kanal za to re\u0107i. Oni, pak, koji to mogu ne \u017eele.<\/p>\n

Tko su euroskeptici u Hrvatskoj?<\/strong><\/p>\n

To su heterogeni dru\u0161tveni slojevi na koje otpada oko 45 posto populacije. To su oni ljudi koje Vlada \u017eeli ocrniti, ozna\u010diti i koje smatra primitivcima. A rije\u010d je o razli\u010ditim skupinama ljudi od studenata i srednjo\u0161kolaca do umirovljenika, od ljevice do desnice, od intelektualaca do radnika.<\/p>\n

Njihov broj u EU raste, a samo u Hrvatskoj euroskepticizam nije legitimna pozicija. Zanimljivo je da je taj fenomen posebno prisutan kod mladih, \u0161to politi\u010dka elita pripisuje nedovoljnoj informiranosti. No upravo su mladi najinformiraniji dio dru\u0161tva budu\u0107i da se slu\u017ee stranim jezicima, novim tehnologijama i da putuju.<\/p>\n

Euroskepticizam je reaktivni fenomen koji reagira na podra\u017eaj. Njegova referentna to\u010dka je integracija, a prema njenoj koli\u010dini pojavljuju se i razli\u010diti oblici euroskepticizma. On, dakle, proizlazi iz dinamike.<\/p>\n

Kako vi vidite EU u nadolaze\u0107im mjesecima i godinama?<\/strong><\/p>\n

Dok bude funkcionirala osovina Njema\u010dka \u2013 Francuska, centra na bazi novog frana\u010dkog carstva, bit \u0107e i EU. Na ovakve hereti\u010dke misli dogmatsko mi\u0161ljenje odmah zahvati svrbe\u017e , jer se na taj na\u010din ljuljaju temelji svijesti koja idealizira stvari, a postavljaju se stvari onakve kakve one realno jesu.<\/p>\n

A \u0161to je u EU realnost za pojedinca?<\/strong><\/p>\n

Pitanje je kako \u0107e se ve\u0107ina sna\u0107i. Za ve\u0107inu \u0107e letvica biti postavljena previsoko. Pitanje je mogu li svi biti Blanka Vla\u0161i\u0107. Klju\u010dno je ovladavanje tehnologijama, stranim jezicima, stjecanje samopuzdanja i samopo\u0161tovanja u odnosu na druge. Kada se racionalno, hladno pristupi ovom pitanju jasno je da nije sve tako jednostavno.<\/p>\n

Svakako moramo biti svjesni da je EU u\u0161la prije u Hrvatsku, nego Hrvatska u EU. To se vidi kada se pogleda struktura vlasni\u0161tva u Hrvatskoj. A EU \u0161titi svoje interese.<\/p>\n

Business.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

An\u0111elko Milardovi\u0107 za Business.hr govori o svoja “Tri eseja o euroskepticizmu”.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-73424","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/73424","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=73424"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/73424\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=73424"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=73424"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=73424"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}