{"id":73345,"date":"2012-01-20T09:28:44","date_gmt":"2012-01-20T08:28:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=73345"},"modified":"2012-01-20T09:28:44","modified_gmt":"2012-01-20T08:28:44","slug":"svakodnevne-pojave-koje-niko-ne-zna-da-objasni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/01\/20\/svakodnevne-pojave-koje-niko-ne-zna-da-objasni\/","title":{"rendered":"Svakodnevne pojave koje niko ne zna da objasni"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Znanstvenici su shvatili i objasnili neke od najkompliciranijih pojava u svemiru, poput radijusa crnih rupa do pona\u0161anja subatomskih \u010destica, unato\u010d \u010dinjenici da ne mo\u017eemo vidjeti ni jedno niti drugo. Imaju\u0107i to na umu, te\u0161ko je ne za\u010duditi se kako istovremeno nemaju obja\u0161njenje (ili su do njega do\u0161li tek nedavno) za mnoge svakodnevne pojave koje vi\u0111amo u na\u0161em okru\u017eenju.<\/p>\n

Kao \u0161to \u0107ete i sami vidjeti, neke od najmisterioznijih stvari upravo su one koje na prvi pogled izgledaju dosadno i uobi\u010dajeno.<\/p>\n

Za\u0161to brazilski ora\u0161\u010di\u0107i, iako su najve\u0107i, uvijek isplivaju na vrh posude s ora\u0161astim plodovima?<\/strong><\/p>\n

Zasigurno ste i sami primijetili da brazilski ora\u0161\u010di\u0107i uvijek nekako iza\u0111u na vrh posude s mije\u0161anim ora\u0161astim plodovima, unato\u010d \u010dinjenici da su najve\u0107i. Ovaj fenomen poznat je u znanosti kao \u201eefekt brazilskih ora\u0161\u010di\u0107a” i jedna je od najve\u0107ih nerazja\u0161njenih misterija u tzv. kvantnoj fizici mno\u0161tva \u010destica, dijelu fizike koji se bavi prou\u010davanjem pona\u0161anja \u010destica u nekom skupu \u010destica.<\/p>\n

Ono \u0161to stvara problem u ovoj situaciji jest \u010dinjenica da, kad je nekakva skupina \u010destica u pitanju (pa bili to ora\u0161asti plodovi ili naslage sedimenta), ve\u0107i dijelovi polako izlaze na povr\u0161inu unato\u010d ve\u0107oj sili gravitacije koja djeluje na njih, a manji dijelovi padaju na dno.<\/p>\n

Za ova je fenomen ponu\u0111eno nekoliko teorija, ali niti jedna od njih nije uspjela u potpunosti i nedvosmisleno objasniti za\u0161to je tomu tako.<\/p>\n

Je li pjena teku\u0107ina, plin ili \u010dvrsta tvar?<\/strong><\/p>\n

Bez obzira koristite li ju za pjenu\u0161avu kupku, brijanje, pranje su\u0111a, na vrhu torte ili u omiljenoj pivi, pjena je jedna od onih stvari bez kojih bi nam mnogo toga bilo nezamislivo. Ipak, iako se s njom svakodnevno susre\u0107emo, malo tko shva\u0107a \u0161to je zapravo pjena i \u0161to ju \u010dini.<\/p>\n

Douglas Durian, profesor fizike na sveu\u010dili\u0161tu UCLA, tvrdi da prosje\u010dnu pjenu \u010dini 95 posto plina i tek pet posto teku\u0107e tvari. Zbog specijalnog na\u010dina na koji ove dvije tvari djeluju jedno na drugo, pjena ima i neke karakteristike \u010dvrste tvari, kao \u0161to se mo\u017ee vidjeti kod pur pjene.<\/p>\n

Ipak, znanstvenici jo\u0161 uvijek nisu uspjeli prona\u0107i formulu koja mo\u017ee precizno predvidjeti teksturu, \u010dvrsto\u0107u i konzistenciju pjene s obzirom na veli\u010dinu mjehuri\u0107a ili postotka teku\u0107ine. \u201eFizika pjene jo\u0161 uvijek nam je nepoznanica”, tvrdi profesor Durian.<\/p>\n

Za\u0161to je led sklizak?<\/strong><\/p>\n

Iako znanstvenici na ovo pitanje tra\u017ee odgovor ve\u0107 vi\u0161e od 150 godina, jo\u0161 uvijek nitko sa stopostotnom sigurno\u0161\u0107u ne mo\u017ee objasniti za\u0161to padamo i lomimo noge zimi.<\/p>\n

Ono oko \u010dega se vi\u0161e-manje svi znanstvenici sla\u017eu jest to da se na povr\u0161ini leda stvara tanak sloj teku\u0107e vode, zbog \u010dega mu povr\u0161ina postaje skliska. Ono oko \u010dega jo\u0161 uvijek nema konsenzusa jest zbog \u010dega led, za razliku od ostalih \u010dvrstih tvari, stvara takav sloj?<\/p>\n

Jedni smatraju kako sama \u010dinjenica da stajemo nogom na led topi njegovu povr\u0161inu, zbog \u010dega se stvara voda, koja ga onda \u010dini skliskim. Drugi pak tvrde da se sloj vode stvori i prije negoli stupimo na led, a nastaje zbog pomicanja molekula zale\u0111ene vode na povr\u0161ini.<\/p>\n

Bilo kako bilo, jo\u0161 uvijek ne znamo na koga biste trebali biti ljuti kad padnete ove zime na zale\u0111enoj povr\u0161ini – samo ni za \u017eivu glavu nemojte kriviti sebe.<\/p>\n

Za\u0161to pahuljice u mlijeku uvijek \u201ebje\u017ee” jedna drugoj ili na rub zdjele?<\/strong><\/p>\n

Ameri\u010dki znanstvenici nazvali su ovaj fenomen \u201eCheerios efekt”, po najpoznatijem brendu pahuljica na svijetu, a primjenjiv je na sve \u0161to pluta, uklju\u010duju\u0107i i mjehuri\u0107e sode te dla\u010dice u vodi nakon jutarnjeg brijanja.<\/p>\n

Dvojica studenata s Harvarda prvi su 2005. godine uspjeli objasniti ovaj fenomen te su zaklju\u010dili kako on nastaje zbog posebne geometrije na povr\u0161ini neke teku\u0107ine. Povr\u0161inska napetost mlijeka u zdjeli \u010dini mlijeko da se blago \u201eudubi” na sredini zdjele, a rubovi zdjele privla\u010de molekule vode unutar mlijeka na sebe. Ove dvije pojave \u010dine vrlo blati \u201evrtlog”, koji onda tjera pahuljice da kru\u017ee oko sredine, zbog \u010dega nam izgleda kao da plivaju blizu ruba posude.<\/p>\n

metro-portal.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Te\u0161ko je ne za\u010duditi se kako ljudi koji znaju sve o crnim rupama nemaju obja\u0161njenje za mnoge svakodnevne pojave<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-73345","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/73345","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=73345"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/73345\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=73345"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=73345"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=73345"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}