{"id":73048,"date":"2012-01-17T10:10:40","date_gmt":"2012-01-17T09:10:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=73048"},"modified":"2012-01-17T10:10:40","modified_gmt":"2012-01-17T09:10:40","slug":"piju-li-grci-ouzo-pod-cempresom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/01\/17\/piju-li-grci-ouzo-pod-cempresom\/","title":{"rendered":"Piju li Grci ouzo pod \u010dempresom?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Rade DRAGOJEVI\u0106<\/strong><\/p>\n

Prodajte otoke \u2013 ko\u010dio se 2010. godine naslov u njema\u010dkom \u201cBildu\u201d kojim su se cini\u010dki pozivali Grci da se potpunom rasprodajom zemlje rije\u0161e du\u017eni\u010dke krize. Berlinskom novinaru Stephanu Kaufmannu, autoru studije \u201cDvadeset naj\u010de\u0161\u0107ih gre\u0161aka vezanih uz du\u017eni\u010dku krizu\u201d, koju je napisao za Fondaciju Rosa Luxemburg, ba\u0161 je takva besramnost bila poticaj da ispita uvrije\u017eene, ali neto\u010dne stavove vezane uz gr\u010dku krizu.<\/p>\n

Visoko zadu\u017eenje neke nacionalne privrede samo po sebi nije jedini, a \u010desto ni glavni uzrok ekonomske krize neke zemlje. Prema op\u0107e poznatim podacima, gr\u010dki dug u 2011. godini iznosio je 150 posto BDP-a, dok je u periodu od po\u010detka krize taj dug narastao od 115 posto 2007. do 143 posto u 2010. godini.<\/p>\n

Grci su prezadu\u017eeni<\/strong><\/p>\n

Komparacije radi, Njema\u010dka je prema istom kriteriju u 2010. godini bila zadu\u017eena 85 posto od ukupnog bruto dru\u0161tvenog proizvoda, dok je jedan Japan u istom trenutku bio zadu\u017een nevjerojatnih 200 posto BDP-a. Poznat je i vrlo visok dug Italije od 120 posto. Me\u0111utim, pukla je samo Gr\u010dka. Za\u0161to? Pa zato jer su financijska tr\u017ei\u0161ta odmah po prvim naznakama krize u Gr\u010dkoj krenula u \u0161pekulacije, kalkuliraju\u0107i s mogu\u0107im gr\u010dkim bankrotom. Jedna od posljedica bilo je dodjeljivanje vrlo niskog kreditnog rejtinga Gr\u010dkoj, koji za sobom povla\u010di visoke kamate za daljnja zadu\u017eivanja.<\/p>\n

Vratimo li se na\u0161oj najdra\u017eoj metodi, metodi komparacije, vidjet \u0107emo da su podjednako zadu\u017eene zemlje, poput Japana i Italije, dobile bolji kreditni rejting i njima se u tom periodu napla\u0107ivala kamata od tri posto (Italiji), odnosno nevjerojatno niskih 0,2 posto (Japanu). Istodobno, Gr\u010dka bi za nova zadu\u017eivanja morala platiti cijenu od 25 posto, \u0161to Atena nikako nije mogla.<\/p>\n

E sad, kako zapravo izgledaju \u0161pekulantski poslovi svjetskih financijera? Autor daje sljede\u0107i primjer. Gr\u010dka se, recimo, zadu\u017ei milijun eura s fiksnom kamatom od pet posto godi\u0161nje. Zaigrani kasino kapitalisti protrguju malo gr\u010dkim dugom na me\u0111unarodnim burzama i \u2013 puknu. Ni\u0161ta stra\u0161no, osim \u0161to sada vrijednost kredita pada za pola. Kvaka je u tome \u0161to je kamata ostala nepromjenjiva i automatski se di\u017ee na deset posto. \u017deli li Atena novi kredit, morat \u0107e ga platiti po novoj kamatnoj stopi i tako dalje.<\/p>\n

Grci su lijen\u010dine<\/strong><\/p>\n

Sljede\u0107i popularni mit je da su Grci lijen\u010dine. Ne treba ni spominjati da je rije\u010d o eklatantnom rasizmu, ali hajde da vidimo tko tako misli. Eto, recimo Vaclav Klaus, \u010de\u0161ki predsjednik koji je prije pet mjeseci gr\u010dku krizu sveo na mo\u017eda najpopularniju sentencu koja ka\u017ee da su Grci lijen\u010dine \u201ckoji pod \u010dempresom piju ouzo\u201d. Me\u0111utim, Eurostatovi podaci demantiraju Klausa i ka\u017eu da su Grci prije izbijanja krize tjedno radili 44,3 sata. Prosjek u zemljama EU-a je 41,7 sati, dok su \u201cvrijedni Nijemci\u201d radili 41 sat tjedno. Tako\u0111er, podaci ka\u017eu i to da su Grci godi\u0161nje imali 2.119 radnih sati, a Nijemci 1.390.<\/p>\n

Ostavimo sad po strani to \u0161to ne vidimo ba\u0161 neku vezu izme\u0111u ranog ustajanja i dugog radnog dana s krizom, kao \u0161to ne vidimo ni\u0161ta lo\u0161e u dokolici. Iz nje se, me\u0111u ostalim, ra\u0111aju ideje. Me\u0111utim, itekako se vidi veza izme\u0111u krize i nezaposlenosti. Naime, upravo je du\u017eni\u010dka kriza prouzro\u010dila ogromnu nezaposlenost, koja je u aprilu 2011. u Gr\u010dkoj dosegla 16,5 posto.<\/p>\n

 <\/p>\n

S onom o lijen\u010dinama povezana je predrasuda da su Grci stalno na praznicima. Poga\u0111ate, podaci govore to\u010dno kontra toga. Naime, Grci imaju 23 dana praznika godi\u0161nje, dok Nijemci praznuju 30 dana.<\/p>\n

U Hrvatskoj se nerijetko mo\u017ee nai\u0107i na podatak da penzioneri s juga Balkana primaju, pazi sad, mirovinu u visini od 120 posto pla\u0107e. Prema podacima OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj), Grci u penziju idu s prosje\u010dnih 61,9 godina, ba\u0161 kao i Nijemci. Visina mirovinskog primanja u godini prije izbijanja krize u Gr\u010dkoj je iznosila 55 posto od prosjeka u eurozoni.<\/p>\n

Grci su prepla\u0107eni<\/strong><\/p>\n

\u0160to se ti\u010de gr\u010dke radne populacije, ona prema podacima njema\u010dkog Instituta za rad, zara\u0111uje 73 posto od prosjeka u eurozoni, \u0161to \u0107e re\u0107i oko 750 eura. Eurostatovi podaci to potvr\u0111uju i dodaju da je u godini prije izbijanja krize \u010dak 20 posto Grka bilo pod prijetnjom potpunog osiroma\u0161enja. Ovo je vezano uz jo\u0161 jedan od sedam smrtnih grijeha pripisivanih Grcima, naime da su halapljivi i pro\u017edrljivi.<\/p>\n

Sljede\u0107a akuzacija ka\u017ee: Grci su \u017eivjeli iznad svojih mogu\u0107nosti! Izme\u0111u 2000. i 2007. godine bud\u017eetski deficit u Gr\u010dkoj se kretao izme\u0111u \u010detiri i sedam posto, pa bi se moglo zaklju\u010diti da je to bio jedan od generatora krize. Da, kad ne bi bilo primjera Irske. To je zemlja koja je u istom razdoblju bila u bud\u017eetskom suficitu, pa je svejedno pala kao \u017ertva me\u0111unarodnog financijskog in\u017eenjeringa. Spas za Irsku bio je na\u0111en u interventnim sredstvima od 87 milijardi eura dobivenih od MMF-a i EU-a.<\/p>\n

Gr\u010dkoj se nadalje prigovara da joj je javna potro\u0161nja velika, oko 44 posto od BDP-a. U isto vrijeme, Njema\u010dka tro\u0161i za javni sektor otprilike isto, a u jednoj \u0160vedskoj \u010dak 55 posto BDP-a odlazi na javne rashode, pa svejedno ni jedna od njih nije bankrotirala.<\/p>\n

Ono \u0161to je u Gr\u010dkoj u dekadi prije krize raslo jesu pla\u0107e i to za oko 40 posto. U Njema\u010dkoj je za isti period rad poskupio za pet posto. Me\u0111utim, njema\u010dko privredno \u010dudo postignuto je uz vrlo visoku cijenu koju su, s jedne strane, platili potpla\u0107eni njema\u010dki radnici, a s druge zemlje-uvoznice na periferiji eurozone, poput Portugala, Gr\u010dke, \u0160panjolske i Italije. Dakle, periferne zemlje i zemlje centra eurozone samo su lice i nali\u010dje jedne te iste politike.<\/p>\n

Grci su korumpirani<\/strong><\/p>\n

Navodni problem je i visoki stupanj korupcije u Gr\u010dkoj. Me\u0111utim, Stephan Kaufmann nema iluzija o karakteru i dosezima korupcije \u2013 ona je internacionalna. Upravo je autorova Njema\u010dka na gr\u010dkoj sivoj ekonomiji jako dobro zaradila. Aktualna njema\u010dka premijerka Angela Merkel i biv\u0161i gr\u010dki premijer Kostas Karamanlis iz Nove demokracije bili su bliski suradnici na kreiranju nepravedne ekonomske politike unutar EU-a, koja uglavnom favorizira zemlje centra eurozone. Zauzvrat je Karamanlis dobio za\u0161titnicu za svoju ekonomsku politiku. Negdje na rubu politike i sive ekonomije odvijali su se i vi\u0161e nego dobri poslovni aran\u017emani u Gr\u010dkoj za njema\u010dke tvrtke poput Siemensa ili Deutsche Bahna.<\/p>\n

Gr\u010dkoj se, nadalje, prigovara da ne \u0161tedi. Samo jedan podatak. U doba najve\u0107eg stezanja remena, dakle u 2010., za vrijeme premijerovanja Georgea Papandreua, Gr\u010dka je, prema podacima agencije Fitch, napravila pravo malo \u0161tedno \u010dudo. Uspjela je u samo jednoj godini strukturni deficit reducirati sa 10,5 na 7,5 posto, \u0161to nije uspjelo ni jednoj industrijskoj zemlji u posljednjih 25 godina. No i to je imalo svojih posljedica, poput smanjenja osobne potro\u0161nje, velikog broja bankrotiranih poduze\u0107a i dramati\u010dne op\u0107e pauperizacije stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Na kraju, jedan od stalnih prigovora Gr\u010dkoj jest taj da je u periodu prije ulaska u eurozonu (1997-1999) imala bud\u017eetski deficit iznad propisana tri postotka. Tzv. gr\u010dko varanje ipak nije bilo ka\u017enjeno, premda se za te podatke znalo, budu\u0107i da su bili javni. Razlozi za gledanje kroz prste bili su usko interesni, u korist zemalja centra eurozone, dakako.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

E sad, kako zapravo izgledaju \u0161pekulantski poslovi svjetskih financijera?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-73048","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/73048","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=73048"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/73048\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=73048"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=73048"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=73048"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}