{"id":72713,"date":"2012-01-13T11:45:15","date_gmt":"2012-01-13T10:45:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=72713"},"modified":"2012-01-13T11:45:15","modified_gmt":"2012-01-13T10:45:15","slug":"hocemo-radikalnu-promjenu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/01\/13\/hocemo-radikalnu-promjenu\/","title":{"rendered":"Ho\u0107emo radikalnu promjenu!"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Milan CIME\u0160A<\/strong><\/p>\n

\u010clanovi \u201cRadni\u010dke borbe\u201d, organizacije koja je iznikla iz omladinske organizacije Socijalisti\u010dke radni\u010dke partije (SRO), koja je, kako ka\u017eu, za njih bila \u201cpretroma\u201d, dosad su izveli nekoliko zapa\u017eenih akcija, primjerice kada su crvenom bojom zalili vrata sjedi\u0161ta HDZ-a u Zagrebu i Karlovcu.<\/p>\n

– \u201cRadni\u010dka borba\u201d je aktivisti\u010dka organizacija koja se bori za ukidanje kapitalizma, polaze\u0107i od borbe za interese radnika, studenata, nezaposlenih i umirovljenika. U svojoj borbi za socijalizam, koji se treba zasnivati na principima naj\u0161ire radni\u010dke demokracije, proizlaze\u0107i iz antistaljinisti\u010dke politi\u010dke tradicije, kriti\u010dki se odnosimo prema poku\u0161ajima izgradnje socijalizma u 20. stolje\u0107u. U svojim redovima i me\u0111u simpatizerima okupljamo radnike, studente i nezaposlene, kako mu\u0161karce tako i \u017eene. U prosjeku, rije\u010d je uglavnom o mla\u0111im ljudima \u2013 ka\u017eu \u010dlanovi, koji prema javnosti istupaju kolektivno.<\/p>\n

\u201cRadni\u010dka borba\u201d osnovana je 2008. uslijed potrebe za postojanjem antikapitalisti\u010dke organizacije s jasno definiranim programom i stavom o nu\u017enosti revolucije u smislu radikalne dru\u0161tvene promjene.<\/p>\n

Osiroma\u0161ivanje ve\u0107ine<\/strong><\/p>\n

– Kona\u010dni cilj \u201cRadni\u010dke borbe\u201d je ukidanje kapitalisti\u010dkog sustava i uspostava radni\u010dke vlasti koja podrazumijeva demokratsko-plansku kontrolu nad ekonomijom i politi\u010dki sustav koji se temelji na radni\u010dkim vije\u0107ima. Pred svojim o\u010dima gledamo krizu, nezaposlenost, boga\u0107enje manjine i osiroma\u0161ivanje ve\u0107ine, krvave ratove koji se vode u interesu profita, stalne dodatne udarce na standard radne ve\u0107ine i ekolo\u0161ku krizu. Potrebno je proanalizirati odakle ove pojave proizlaze i uvidjeti da im je uzrok kapitalisti\u010dki sistem sa svojom logikom maksimiziranja profita \u2013 jasno poru\u010duju.<\/p>\n

Dana\u0161nja Hrvatska, smatraju, predstavlja perifernu ekonomsku koloniju krupnog europskog i<\/em> svjetskoga kapitala.<\/em><\/p>\n

– Vladaju\u0107a politi\u010dka elita, koju \u010dine sve parlamentarne stranke, u potpunosti je ovisna o volji svojih doma\u0107ih i stranih kapitalisti\u010dkih gospodara. Ta politi\u010dka elita, na \u010delu s HDZ-om i SDP-om, ne posjeduje nikakvu strategiju djelovanja i razvoja, nego bijedno \u017eivotari od danas do sutra, balansiraju\u0107i izme\u0111u razli\u010ditih sukobljenih politi\u010dkih tendencija, snaga i grupa (od EU-a i MMF-a preko nacionalista i desnice do nezadovoljstva naroda i interesa nacionalnih manjina), te\u017ee\u0107i se odr\u017eati na vlasti i ostvariti svoje interese. U svim bitnim pitanjima \u2013 od neoliberalne ekonomske politike do sudjelovanja u imperijalisti\u010dkom NATO paktu \u2013 postoji konsenzus \u010ditavog parlamenta. Ekonomija je u potpunosti zavisna, s uni\u0161tenom industrijom, vo\u0111ena katastrofalnom neoliberalnom strategijom i bez ikakvih perspektiva razvoja. Odgovore na pitanja o uzroku treba tra\u017eiti u restauraciji kapitalizma po\u010detkom devedesetih, koju je izvr\u0161ila partijska birokracija SKH-a, transformiraju\u0107i se u vodstva SDP-a i HDZ-a. Negiraju\u0107i pozitivne tekovine tada\u0161njeg sistema, znatno ograni\u010dene nedemokratskim jednopartijskim sustavom i tr\u017ei\u0161nim pritiscima no svejedno postoje\u0107e, ovi aparat\u010dici i birokrati starog sustava, predvo\u0111eni Ra\u010danom i Tu\u0111manom, transformirali su se u vladare novoga \u201cdemokratskog\u201d i tr\u017ei\u0161nog sustava. Privatizacija koju su obje stranke provele u zajedni\u010dkoj suradnji u potpunosti je uni\u0161tila ekonomiju, a posebno industrijsku proizvodnju. Stoga je rje\u0161enje promjena politi\u010dkih i ekonomskih temelja u korist radne populacije, polaze\u0107i od ranije istaknutih prijelaznih mjera, uz sna\u017eno poticanje proizvodnje pod kontrolom radnika i stavljanje resursa u slu\u017ebu razvoja \u010ditave ekonomije, a ne boga\u0107enja pojedinaca \u2013 obrazla\u017eu mladi aktivisti.<\/p>\n

\u0160tednja i rezovi<\/strong><\/p>\n

Kako vide polo\u017eaj nacionalnih manjina u Hrvatskoj?<\/em><\/p>\n

– Prava nacionalnih manjina po\u0161tuju se na formalnom, ali ne i na stvarnom nivou. Manjinske stranke sudjeluju u vlasti, dio novca iz prora\u010duna izdvaja se za manjinske projekte i infrastrukturne radove na podru\u010djima u kojima dominira manjinsko stanovni\u0161tvo, itd. Me\u0111utim, obi\u010dnom je pripadniku nacionalnih manjina osnovno pronala\u017eenje posla, primanje zadovoljavaju\u0107e pla\u0107e i osiguravanje uvjeta za dostojan \u017eivot. Upravo podru\u010dja gdje dominira manjinsko stanovni\u0161tvo ekonomski najizrazitije propadaju, \u010dime \u017eivot ondje izumire. Tako\u0111er, prava manjina moraju uklju\u010divati pravo na slobodno i javno isticanje vlastite kulture, jezika i tradicije te adekvatnu za\u0161titu od svakog oblika diskriminacije. Makar se mo\u017ee \u010diniti kako sudjelovanje manjinskih predstavnika u vlasti osigurava odre\u0111ene zahtjeve, time se, prije svega, podupire sada\u0161nje stanje stvari i vladaju\u0107a ekonomska politika, navode.<\/p>\n

– Izme\u0111u parlamentarnih stranaka, koje se sve zala\u017eu za nastavak neoliberalnih mjera i slije\u0111enje politike \u0161tednje i rezova, ne postoji prava razlika. SDP nakon preuzimanja vlasti mora provesti mjere i rezove koje je HDZ odga\u0111ao, a \u0161to zahtijevaju strane financijske institucije i njihovi predstavnici. Ako se mo\u017ee govoriti o pozitivnom aspektu toga, on \u0107e se sastojati u tome \u0161to \u0107e jo\u0161 ve\u0107i dio populacije izgubiti sve iluzije i shvatiti potrebu istinske alternative \u2013 zaklju\u010duju \u010dlanovi \u201cRadni\u010dke borbe\u201d.<\/p>\n

Za radni\u010dku Europu, a ne Europu kapitala<\/strong><\/p>\n

Za EU u \u201cRadni\u010dkoj borbi\u201d ka\u017eu da je ustrojena ponajprije radi ostvarivanja interesa krupnoga kapitala.<\/em><\/p>\n

– Obilje\u017eja EU-a ne proizlaze iz toga \u0161to je ona zajednica europskih naroda, nego iz \u010dinjenice \u0161to je to tvorba koja predstavlja interese kapitala. Umjesto da predstavlja ravnopravnu zajednicu naroda, EU osigurava potpunu dominaciju dr\u017eava koje predstavljaju najve\u0107e europske ekonomske sile, \u010diji se polo\u017eaj temelji na izrabljivanju nerazvijenih podru\u010dja i nadopunjavanju toga ekonomskog izrabljivanja politi\u010dkim pritiscima. Za radnike u Hrvatskoj ne postoji nikakva su\u0161tinska razlika izme\u0111u stanja u Hrvatskoj kakvo je sada i stanja kakvo \u0107e biti nakon \u0161to u\u0111e u EU. Ako i ne u\u0111e u EU, Hrvatska \u0107e ostati nerazvijena zemlja u polo\u017eaju ekonomske kolonije, ovisna o volji imperijalisti\u010dkih vladara. Rje\u0161enje se ne sastoji u nazadnom bje\u017eanju od dosegnute razine me\u0111unarodne povezanosti, nego u promjeni dru\u0161tvenog i ekonomskog konteksta u kojem se ona pojavljuje. Jedini istinski saveznik hrvatskih radnika u borbi za ostvarenje njihovih interesa su napredni europski radnici. Jedan od osnovnih oblika borbe treba biti zajedni\u010dka mobilizacija protiv proturadni\u010dkih mjera \u0161tednje: osnovni imperativ je \u0161to \u010dvr\u0161\u0107e povezivanje hrvatskih i ostalih europskih radnika.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201cRadni\u010dka borba\u201d je aktivisti\u010dka organizacija koja se bori za ukidanje kapitalizma.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-72713","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/72713","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=72713"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/72713\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=72713"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=72713"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=72713"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}