{"id":72695,"date":"2012-01-13T09:03:33","date_gmt":"2012-01-13T08:03:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=72695"},"modified":"2012-01-13T09:03:33","modified_gmt":"2012-01-13T08:03:33","slug":"koja-nas-znanstvena-otkrica-cekaju-u-2012","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/01\/13\/koja-nas-znanstvena-otkrica-cekaju-u-2012\/","title":{"rendered":"Koja nas znanstvena otkri\u0107a \u010dekaju u 2012.?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/nesto.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-72696\" title=\"nesto\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/nesto.jpg\" alt=\"\" width=\"250\" height=\"153\" \/><\/a>Znanstvena otkri\u0107a koja \u0107e okupirati naslovnice u 2012. godini mogla bi biti rezultat dugogodi\u0161njih istra\u017eivanja u svim poljima znanosti. Ho\u0107emo li kona\u010dno dobiti dokaz o postojanju esencijalne \u010destice koja gradi sav poznati Svemir ili o planetima izvan Sun\u010deva sustava koji mogu podr\u017eati \u017eivot? Istra\u017eivanja na drevnoj DNK zapo\u010deta 2011. godine mogu nam dati saznanja o mogu\u0107im kri\u017eanjima drevnih ljudi i \u010dinjenice o postanku suvremenih ljudi.<\/p>\n<p>Jedna sigurna novost koja nas \u010deka u 2012. godini je odgovor o postojanju popularne &#8220;Bo\u017eje \u010destice&#8221; ili Higgsova bozona &#8211; zasada hipotetske elementarne \u010destice. Higgsov bozon daje masu svim subatomskim \u010desticama, \u0161to zna\u010di da daje masu svoj materiji. Pretpostavlja se da je do 130 puta manji od protona i od 1960. godine, kada je teoretski fizi\u010dar Peter Higgs prvi predlo\u017eio njegovo postojanje, uspje\u0161no izbjegava svoje otkri\u0107e. Kariku koju nedostaje u poznatoj hipotezi teorijske fizike poku\u0161at \u0107e prona\u0107i znanstvenici koji rade na Velikom hadronskom sudara\u010du (LHC &#8211; Large Hadron Collider), trenutno najve\u0107em istra\u017eiva\u010dkom kompleksu na svijetu s 27 kilometara dugim kru\u017enim mjernim instrumentom smje\u0161tenim na 180 metara dubine ispod francusko-\u0161vicarske granice.<\/p>\n<p>Iako bi otkri\u0107e Higgsova bozona potvrdilo dugogodi\u0161nja o\u010dekivanja fizi\u010dara, jedno drugo veliko otkri\u0107e u polju fizike moglo bi bez problema dospjeti na naslovnice. Dokaz talijanskih znanstvenika o putovanju \u010destice br\u017ee od brzine svjetlosti prvo se smatrao gre\u0161kom u mjerenju, ali ponovljene &#8220;gre\u0161ke&#8221; dale su naslutiti na mogu\u0107nost velikog otkri\u0107a. Ispaljeni neutrino do\u0161ao je 60 nanosekundi\u00a0 (milijardi dijelova sekunde) br\u017ee nego \u0161to bi trebao. Dokaz o putovanju br\u017eem od za sada najbr\u017ee brzine svjetlosti bilo bi veliko znanstveno otkri\u0107e u 2012. godini.<\/p>\n<p>Otkrivanje novih planeta izvan Sun\u010deva sustava koji bi mogli podr\u017eavati \u017eivot vi\u0161e ne ulazi ni u standardne znanstvene vijesti, ali o\u010dekivanja znanstvenika o utvr\u0111ivanju planeta koji sadr\u017ee \u017eivot sve su ve\u0107a. Otkri\u0107a o planetima koji orbitiraju u nastanjivoj zoni oko neke zvijezde moraju se poklapati sa \u010dinjenicom da na planetu postoji voda koja bi s velikom sigurno\u0161\u0107u sadr\u017eavala neke oblike \u017eivota. Isti cilj imat \u0107e i NASA-ina letjelica koja nosi jo\u0161 jedan istra\u017eiva\u010dki robot na Mars.<\/p>\n<p>Planirano spu\u0161tanje robota na crveni planet je u kolovozu 2012. godine, a do sada najopremljeniji i najve\u0107i robot &#8220;lutalica&#8221; imat \u0107e zadatak prona\u0107i dokaze o postojanju bilo kakvih organskih \u010destica, molekula na bazi ugljika ili samo dokaze o postojanju vode, trenutne ili nekada u pro\u0161losti planeta. Analiziraju\u0107i slojeve povr\u0161ine kratera gdje \u0107e biti odba\u010den, istra\u017eiva\u010dki robot poku\u0161at \u0107e otkriti je li Mars ikada u svojoj povijesti bio sposoban podr\u017eavati \u017eivot.<\/p>\n<p>Velika otkri\u0107a \u010dekaju nas i na polju istra\u017eivanja ljudskog genoma uz pomo\u0107 analize drevne DNK izolirane iz najbli\u017eih ljudskih srodnika, neandertalaca i denisovanaca. Denisovanci su do nedavno bili nepoznata skupina ljudi, evolucijski bliski nama, za koje se sumnja da su se kri\u017eali sa suvremenim ljudima. Istra\u017eivanje zapo\u010deto 2011. godine pokazuje kako \u010dak 4% DNK potje\u010de od te skupine drevnih ljudi. Profesor Svante P\u00e4\u00e4bo (na fotografiji desno), vode\u0107i znanstvenik u istra\u017eivanju drevne DNK, iz ostataka paleoliti\u010dkih i neoliti\u010dkih ljudi istra\u017euje gene koji povezuju dana\u0161nje ljude s neandertalcima, denisovancima i ostalim \u010dovjekovim precima. Saznanja o evoluciji ljudi nakon kamenog doba dat \u0107e i analiza geneti\u010dkog materijala poznatog &#8220;ledenog \u010dovjeka&#8221; &#8211; \u00d6etzija.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/biologija.com.hr\/modules\/AMS\/article.php?storyid=8598\">biologija.com.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jedna sigurna novost koja nas \u010deka u 2012. godini je odgovor o postojanju Bo\u017eje \u010destice ili Higgsova bozona <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-72695","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/72695","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=72695"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/72695\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=72695"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=72695"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=72695"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}