{"id":72584,"date":"2012-01-11T22:39:20","date_gmt":"2012-01-11T21:39:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=72584"},"modified":"2012-01-11T22:40:31","modified_gmt":"2012-01-11T21:40:31","slug":"presusuje-osam-velikih-svjetskih-rijeka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/01\/11\/presusuje-osam-velikih-svjetskih-rijeka\/","title":{"rendered":"Presu\u0161uje osam svjetskih rijeka"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Mnogi klimatolozi smatraju da \u0107e porast temperatura kao izravna posljedica klimatskih promjena u budu\u0107nosti biti manji problem \u010dovje\u010danstva od neizravnih promjena u hidrologiji koje \u0107e one uzrokovati \u2013 su\u0161a i poplava, isu\u0161enog tla i ekosustava, presahlih rijeka i \u0161to je mo\u017eda najgore nemogu\u0107nosti da se predvidi gdje \u0107emo i kada imati vode, upozorio je jo\u0161 2007. Fred Pearce, znanstveni novinar New Scientista, autor knjige ‘Kad rijeke presu\u0161e’.<\/p>\n

Na\u0161e je dru\u0161tvo izuzetno ovisno o bogatim izvorima vode \u2013 ona nam je podjednako neophodna za pi\u0107e, kao i za industriju te proizvodnju hrane. Prema Pearceu, \u010dovje\u010danstvo je ve\u0107 pre\u0161lo kriti\u010dnu to\u010dku u kojoj je vode bilo dovoljno za potrebe svih ljudi. In\u017eenjerska rje\u0161enja \u2013 brane, rezervoari i kanali – uglavnom nude kratkotrajne pogodnosti, a stvaraju dugoro\u010dne probleme. Ljudi \u010desto previ\u0111aju i ne cijene dovoljno tradicionalne blagodati prirodnih sustava rijeka kao \u0161to su plavljenje i gnojenje tla, isti\u010de Pearce koji smatra da nam izgledi nisu sjajni ako ovom problemu ne posvetimo dovoljno pozornosti.<\/p>\n

Pripremaju\u0107i svoju knjigu, Pearce je posjetio neke od najve\u0107ih svjetskih rijeka \u2013 od Colorada i Rio Grande do Inda, Darje i \u017dute rijeke – te se osobno uvjerio u ozbiljnost situacije.<\/p>\n

Kako ona izgleda danas, nekoliko godina nakon objavljivanja knjige, u svojem novom broju pi\u0161e National Geographic.<\/p>\n

Colorado<\/strong><\/p>\n

Rijeka Colorado u Sjedinjenim Dr\u017eavama jedan je od najiskori\u0161tenijih vodenih putova na Zemlji. Na svom toku dugom 2.333 km pregra\u0111ena je brojnim branama te razvedena mnogim kanalima, a vodom opskrbljuje 30-ak milijuna ljudi.<\/p>\n

Budu\u0107i da se prekomjerno eksploatira u industriji, poljoprivredi te u komunalnoj vodoopskrbi i odvodnji, Colorado posljednjih godina rijetko sti\u017ee do svoje delte i Kalifornijskog zaljeva. Danas do Meksika te\u010de tek desetina njezinih nekada\u0161njih koli\u010dina voda. Nasre\u0107u sve vi\u0161e ljudi u posljednje vrijeme shva\u0107a zna\u010daj ove rijeke za ekosustave koji ovise o njoj, pa brojni stru\u010dnjaci predla\u017eu uklanjanje nekih od brana na njezinu toku. (Kliknite za uve\u0107anje slika)<\/p>\n

Ind<\/strong><\/p>\n

Rijeka Ind je glavni izvor pitke vode za ve\u0107inu stanovnika Pakistana kojih danas ima vi\u0161e od 170 milijuna. Koristi se u industriji i opskrbi ku\u0107anstava, a o njoj ovisi i oko 90 posto poljoprivrede te azijske zemlje. Jedna je od najve\u0107ih rijeka na svijetu, me\u0111utim toliko je eksploatirana da danas vi\u0161e ne utje\u010de u ocean u luci u Karachiju. Nedostatak vode ve\u0107 sada izaziva sporove i sukobe jer stanovnici Karachija za situaciju uglavnom krive velike zemljoposjednike koji je eksploatiraju u gornjim dijelovima njezina toka te susjednu Indiju koja je sjedi\u0161te gle\u010dera iz koje Ind izvire, a koja planira izgraditi vi\u0161e kanala i provesti velika skretanja rijeke.<\/p>\n

Budu\u0107i da se o\u010dekuje da \u0107e broj stanovnika Pakistana u narednih 10-ak godina prije\u0107i 220 milijuna, predvi\u0111anja ba\u0161 i nisu sjajna.<\/p>\n

Amu Darja i Sir Darja<\/strong><\/p>\n

Danas je ve\u0107 mnogima dobro poznata tu\u017ena pri\u010da o Aralskom moru koje je jo\u0161 nedavno bilo \u010detvrto najve\u0107e jezero na svijetu. Od 60-ih podru\u010dje Aralskog mora po\u010delo se naglo smanjivati jer su sovjetske vlasti radi navodnjavanja preusmjerile tokove rijeka Amu Darje i Sir Darje. Izgra\u0111eno je 30-ak tisu\u0107a km kanala, 45 brana i vi\u0161e od 80 rezervoara. Jezero je tako\u0111er poznato kao jedno od najzaga\u0111enijih podru\u010dja na svijetu jer se koristilo za testiranje oru\u017eja i odlaganje industrijskog otpada.<\/p>\n

U samo nekoliko desetlje\u0107a ono se pretvorilo u skupinu malih jezera \u010dija je ukupna povr\u0161ina 10-ak puta manja od izvorne. Uginuli su milijuni riba, a obale su se udaljile od naselja. Sir Darja je danas toliko zaga\u0111ena da se njezine vode ne smiju koristiti ni za pi\u0107e ni za navodnjavanje. Posljednjih godina pokrenut je projekt njezine obnove.<\/p>\n

Rio Grande<\/strong><\/p>\n

Jedna je od najdu\u017eih rijeka u Sjevernoj Americi (3.033 km) i te\u010de od jugoistoka dr\u017eave Colorado do Meksi\u010dkog zaljeva. No zahvaljuju\u0107i eksploataciji s obje strane granice, rijeci bi danas vi\u0161e odgovarao naziv Rio Poco (grande – velik, poco – malen). Naime, do Meksi\u010dkog zaljeva posljednjih godina sti\u017ee manje od petine nekada\u0161njih koli\u010dina vode, a nekoliko godina po\u010detkom ovog stolje\u0107a rijeka se uop\u0107e nije uspjela domo\u0107i njegovih obala.<\/p>\n

Istovremeno broj stanovnika uz njezin tok naglo raste zbog razvoja poljoprivrede i tvornica \u010diju izgradnju poti\u010de sporazum o slobodnoj trgovini NAFTA. Situaciju dodatno pogor\u0161ava dugogodi\u0161nja su\u0161a.<\/p>\n

\u017duta rijeka<\/strong><\/p>\n

\u017duta rijeka duga je 5.464 km i druga je po du\u017eini u Kini, a \u0161esta na svijetu. Ime je dobila jer nosi velike koli\u010dine geolo\u0161kog sedimenta \u017eute boje. Bila je kolijevka najranije kineske civilizacije. Zbog talo\u017eenja sedimenata \u010desto je mijenjala tok i plavila okolna podru\u010dja. Njezine brojne poplave u povijesti su odnosile milijune ljudskih \u017eivota – 1931. poginulo je izme\u0111u milijun i \u010detiri milijuna ljudi. No od 1972. \u010desto je presu\u0161ivala prije nego \u0161to bi do\u0161la do mora, uglavnom zbog eksploatacije za potrebe poljoprivrede.<\/p>\n

Posljednjih godina kineske su vlasti pokrenule neke projekte koji bi trebali obnoviti dijelove njezina toka.<\/p>\n

Teesta<\/strong><\/p>\n

Teesta izvire u Himalaji, protje\u010de kroz indijsku dr\u017eavu Sikkim i ulijeva se u Brahmaputru u Banglade\u0161u. \u010cesto se naziva \u017eilom kucavicom Sikkima, me\u0111utim, posljednjih je godina toliko iscrpljena irigacijom da je u nekim podru\u010djima gotovo presu\u0161ila. Ribari vi\u0161e od nje ne mogu \u017eivjeti, a tisu\u0107e ratara ostale su bez voda za navodnjavanje polja.<\/p>\n

Unato\u010d tome, Indija planira izgraditi nekoliko novih brana na njezinu toku zbog stalnog rasta potreba za elektri\u010dnom energijom.<\/p>\n

Murray<\/strong><\/p>\n

Neki stru\u010dnjaci smatraju da je bazen rijeke Teesta u Australiji ogledni primjer i upozorenje na crnu budu\u0107nost koja bi u svijetu klimatskih promjena mogla sna\u0107i druge sli\u010dne dijelove svijeta. Murray je najdu\u017ea i najva\u017enija australska rijeka koja izvire u australskim Alpama i nakon toka dugog 2.375 km kod Adelaidea utje\u010de u Indijski ocean.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i navodnjavanju dolina Murray je najproduktivnije poljoprivredno podru\u010dje Australije. Me\u0111utim, sni\u017eavanje razina rijeke izazvalo je pove\u0107anje saliniteta koji sada prijeti istoj industriji. Stanovnici Adelaidea, ali i manjih naselja uzvodno od njega, iz rijeke dobivaju vi\u0161e od 40 posto pitke vode.<\/p>\n

Eksploatacija je po\u010detkom ovog stolje\u0107a na u\u0161\u0107u zaustavila njezin protok koji je ponovno uspostavljen samo uz pomo\u0107 iskapanja naplavljenih sedimenata. Sa sli\u010dnim problemima danas se suo\u010dava i njezina pritoka Darling.<\/p>\n

T-portal<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010covje\u010danstvo je ve\u0107 pre\u0161lo kriti\u010dnu to\u010dku u kojoj je vode bilo dovoljno za potrebe svih ljudi.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-72584","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/72584","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=72584"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/72584\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=72584"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=72584"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=72584"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}