{"id":72501,"date":"2012-01-11T09:59:09","date_gmt":"2012-01-11T08:59:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=72501"},"modified":"2012-01-11T09:59:09","modified_gmt":"2012-01-11T08:59:09","slug":"sto-je-svojina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/01\/11\/sto-je-svojina\/","title":{"rendered":"\u0160to je svojina?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Mario KOPI\u0106 <\/strong><\/p>\n

Historija pojma svojina se\u017ee od Aristotelovog razumijevanja doma\u0107instva ili domazluka (oikos) preko srednjovjekovnog pojma feuda do Marxovog pojma robne strukture kapitalisti\u010dke privrede. Tradicionalni oblici predmoderne svojine obuhva\u0107ali su zemlju i ljude koji na njoj \u017eive kao robovi i kmetovi.<\/p>\n

Marx rezimira disoluciju tih arhai\u010dnih oblika svojine, dakle doma\u0107instva i feuda, na privatnu svojinu nad \u010diniocima privredne reprodukcije: zemlju, sredstva za proizvodnju i radnu snagu. Privatizacija zemlje, sredstava za proizvodnju i rada mogu\u0107a je tek nakon univerzalnog ukidanja ropstva i kmetstva, dakle u uslovima kada su svi gra\u0111ani dr\u017eave u politi\u010dkom i pravnom smislu \u2013 slobodne osobe. Bez tih politi\u010dkih i pravnih sloboda nema ni kapitalisti\u010dke privrede.<\/p>\n

Kapitalisti\u010dka privreda se razlikuje od anti\u010dkog, feudalisti\u010dkog i socijalisti\u010dkog gospodarstva. Gospodarstvo je termin koji pokriva odnose u kojima anti\u010dke, srednjovjekovne i komunisti\u010dke politi\u010dke elite bez konkurencije gospodare svojim teritorijem i reprodukcijom \u017eivota na tom teritoriju, uklju\u010duju\u0107i ljude koji na njemu \u017eive. Narodno gospodarstvo pretpostavlja suverenu vlast na zatvorenom teritoriju koji je kadar reproducirati \u017eivot stanovni\u0161tva na tom teritoriju. Proizvodnja je organizirana tako da zadovoljava neposredne \u017eivotne potrebe stanovni\u0161tva i dr\u017eave, a izvozi se samo ono \u0161to preti\u010de tim \u017eivotnim potrebama: vi\u0161kovi \u017eita, vi\u0161kovi zemlje, mora, drva, vode, ljudi, sirovina op\u0107enito i tome sli\u010dno.<\/p>\n

Kapitalisti\u010dka privreda funkcionira druk\u010dije. U njoj najprije treba zadovoljiti tu\u0111e potrebe, a tek zatim vlastite, odnosno najprije treba proizvesti i prodati proizvod i zadovoljiti tu\u0111e potrebe, da bi se tek nakon toga moglo zadovoljiti vlastite. Cilj kapitalisti\u010dke privrede nije neposredno zadovoljavanje \u017eivotnih potreba proizvo\u0111a\u010da, nego proizvodnja dobiti. Tek kad se zadovolji tu\u0111a potreba, ostvaruje se dobit kao izvori\u0161te zadovoljavanja \u017eivotnih potreba proizvo\u0111a\u010da. U kapitalizmu nisu dakako na tr\u017ei\u0161tu samo gotovi proizvodi, nego i proizvodne snage: rad, zemlja i sredstva za proizvodnju. To i takvo stanje stvari u najo\u0161trijoj je opreci s logikom gospodarenja i gospodarstva, kod nas poznatom kao logika \u201dsvoj na svome\u201d.<\/p>\n

Vratimo se sada na pitanje svojine. Savremene teorije socijalnog sistema svojinu vi\u0161e ne reduciraju na raspolaganje stvarima i ljudima. Privreda je odre\u0111ena kao medij koji se diferencira na mnogobrojne svojine kao svoje razli\u010dite forme. Kako u Privredi dru\u0161tva nagla\u0161ava Niklas Luhmann, za savremeno razumijevanje svojine presudna je \u201dkodna razlika\u201d svojina-nesvojina, pri \u010demu jedna forma prelazi u drugu, budu\u0107i da se nalaze u otvorenoj semanti\u010dkoj sprezi koja omogu\u0107uje permanentnu evoluciju privrednog medija. Odnos izme\u0111u svojine i nesvojine reguliran je, s jedne strane, novcem kao komunikacijskim medijem koji u odnosu s medijem privrede omogu\u0107uje da njegove forme svojina\/nesvojina permanentno komuniciraju i time pokre\u0107u evoluciju privrednog sistema. S druge pak strane, odnos svojine i nesvojine pod kontrolom je pravne forme. Bez pravne forme kapital ne bi mogao odoljeti socijalnom pritisku na odvajanje svog vi\u0161ka, \u0161to va\u017ei kako za dru\u0161tvenu tako i za privatnu svojinu.<\/p>\n

Historijske forme evolucije privrednog medija danas su zadobile nove oblike. Nahodimo se u post-kapitalisti\u010dkom, inovativnom dru\u0161tvu u kojem inovativna djelatnost proizvodi socijalnu diferenciju kompetentnih ili kreativnih i nekompetentnih ili nekreativnih. Na toj diferenciji ostvaruje se i uve\u0107ava svojina. Monetarizacija inovativnog konkretnog rada donosi ve\u0107i dohodak nego eksploatacija apstraktnog rada (rada za kapital ili otu\u0111eni rad), odnosno rada koji se mjeri apstraktnim mjerama vremena i u\u010dinka: nadnica po vremenu i nadnica po komadu. Inovacije na svim poljima ljudske djelatnosti, od nauke i filozofije preko umjetnosti do sporta, uve\u0107avaju istovremeno i svojinu i nesvojinu te su pravno za\u0161ti\u0107ene autorskim pravima i licencijama. Inovacije poprimaju svojstvo robe (upotrebnu i razmjensku vrijednost) samo kao za\u0161ti\u0107ene ili tajne informacije. Informacija, naime, mora biti obavijena tajnom jer jedino tajna informacija ima razmjensku vrijednost. Kada bi, recimo, informacija o proizvodnji atomske bombe bila objavljena u dnevnoj \u0161tampi, ne bi bila skuplja od dnevnih novina. Pristup novom znanju, ali i bankama starog znanja kao sirovinama napretka, pa\u017eljivo se \u010duva, a pristup skupo napla\u0107uje. Disponenti proizvodnjom i distribucijom tajnih informacija i vlasnici banaka podataka i znanja postali su novi socijalni sloj kompetentnih vlasnika (imaoca svojine) znanja i informacija naspram nekompetentnih nevlasnika znanja i informacija. Umjesto klasi\u010dne klasne podjele na radnike i njihove eksploatatore, u na\u0161e se vrijeme \u201dsvjetsko dru\u0161tvo\u201d polarizira na kompetentne i nekompetentne, dakle one koji se ignoriraju kao neupotrebljivi i egzistiraju samo jo\u0161 kao gladna tijela koja jedino jo\u0161 mogu unov\u010diti svoje organe: dijelove svojeg tijela. Drugim rije\u010dima, u toj konstelaciji nekompetentni su neupotrebljivi, apstraktni, rutinski, jeftini, priu\u010deni ili polu\u0161kolovani rad zamjenjuju ma\u0161ine, a nezamjenjivi kreativni rad izda\u0161no je financiran i marljivo njegovan. Inovativno je dru\u0161tvo aplikacijom mikroelektronske tehnologije kadro proizvoditi velike serije raznovrsnih dobara, a ne vi\u0161e konfekciju. Kako isti\u010de Holger van den Boom, \u201ddosad uobi\u010dajena poimanja produktivnosti, stvaranja vrijednosti, investicija ili kapitala, sva proizshode iz \u010dinjenice da se privredni napredak mo\u017ee posti\u0107i s vi\u0161e snage, vi\u0161e temperature, vi\u0161e pritiska, dakle uz pretvaranje i potro\u0161nju vi\u0161ka energije\u2026 u me\u0111uvremenu odlu\u010duju\u0107i princip usavr\u0161avanja brojnih proizvoda i postupaka postao je jedan sasma druk\u010diji kriterij, naime obrada podataka; iz nje, a ne vi\u0161e samo iz pove\u0107anja, pretvaranja i potro\u0161nje energije, nastaje rast i prihod ili, op\u0107enito re\u010deno, rje\u0161enje problema \u0161to nam ugro\u017eavaju \u017eivot\u201d. Drugim rije\u010dima, industrijska eksploatacija znanja pretvorila se u novu paradigmu, u industrijsku proizvodnju znanja.<\/p>\n

Recimo na kraju da novi sistemi reprodukcije stvaraju i nekompetentnost intelektualnih i politi\u010dkih elita. One, inertne kakve ve\u0107 jesu, ne prate galopiraju\u0107e promjene u savremenom svijetu i zato gube orijentaciju, utapaju se u ideologije i utopije, i ne znaju kako svoje narode izvu\u0107i iz krize. Zemlje jugoisto\u010dne Evrope (JIE), koje jo\u0161 ne funkcioniraju kao (kapitalisti\u010dke) privrede nego (prete\u017eno) kao socijalisti\u010dka, skoro feudalna gospodarstva, moraju uz prebacivanje iz gospodarstva u privredu (strukturalne promjene) istovremeno sprovesti i modernizaciju koju klasi\u010dan kapital vi\u0161e ne mo\u017ee financirati. Moraju sve svoje snage upregnuti u moderne istra\u017eiva\u010dke nauke, u inovativnu umjetnost i vrhunski sport, i s mladim u\u010denim i kreativnim ljudima po\u010deti graditi dru\u0161tvo koje ne\u0107e \u017eivjeti od prodaje vrhnja ili rakije i obala mora, nego od prodaje najskupljeg proizvoda \u0161to ga poznaje dana\u0161nji svijet \u2013 od prodaje znanja i kompetencija.<\/p>\n

Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bez pravne forme kapital ne bi mogao odoljeti socijalnom pritisku na odvajanje svog vi\u0161ka, \u0161to va\u017ei kako za dru\u0161tvenu tako i za privatnu svojinu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-72501","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/72501","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=72501"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/72501\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=72501"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=72501"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=72501"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}