{"id":72008,"date":"2012-01-05T12:00:38","date_gmt":"2012-01-05T11:00:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=72008"},"modified":"2020-08-22T14:26:40","modified_gmt":"2020-08-22T12:26:40","slug":"jezikoslovci-otudeni-od-jezika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/01\/05\/jezikoslovci-otudeni-od-jezika\/","title":{"rendered":"Jezikoslovci otu\u0111eni od jezika"},"content":{"rendered":"

Snje\u017eana Kordi\u0107, me\u0111unarodno poznata hrvatska lingvistica, \u0161iroku \u2019popularnost\u2019 \u2013 mo\u017ee li se nazvati tako koloplet strasti koji se ispleo oko njezina djela \u2013 stekla je knjigom Jezik i nacionalizam.<\/em> Knjigu je objavio zagreba\u010dki izdava\u010d Durieux, a uzburkala je i stru\u010dnu i lai\u010dku javnost s podru\u010dja biv\u0161e dr\u017eave.<\/p>\n

Jedni su je u Hrvatskoj proglasili knjigom godine, drugi i naj\u010ditanijom lingvisti\u010dkom knjigom otkako postoji hrvatska dr\u017eava, a tre\u0107i su zahtijevali da kad u\u0111emo u neku knji\u017earu ni slu\u010dajno ne kupimo tu knjigu. Zamolili smo povodom svega toga gospo\u0111u Kordi\u0107 da za \u010ditaoce elektroni\u010dkog portala Ta\u010dno.net odgovori na neka pitanja.<\/p>\n

Odre\u0111eni krugovi su se jako uzrujali zbog Va\u0161e knjige. Na Hrvatskoj televiziji smo imali priliku vidjeti kako je zet akademika Stjepana Babi\u0107a organizirao u prostorijama tjednika Hrvatsko slovo tribinu protiv knjige, a u publici su sjedili biv\u0161i hrvatski generali. Govore s tribine prenosila je emisija Branke Kamenski #Pola ure kulture\u201c daju\u0107i im podr\u0161ku, i time pokrenula lov na vje\u0161ticu.<\/em><\/strong><\/p>\n

Ne \u010dudi me reakcija HRT-a i krugova oko \u201eHrvatskog slova\u201d jer u knjizi sam izlo\u017eila rezultate istra\u017eivanja koji pokazuju da je u Hrvatskoj najve\u0107i nacionalizam i najradikalnija jezi\u010dna cenzura ba\u0161 na HRT-u i u \u201eHrvatskom slovu\u201c. Tendenciozno napravljenom TV-emisijom naveli su nekoliko prava\u0161a da izi\u0111u na ulicu s transparentima protiv knjige, a akademikov zet je podnio i krivi\u010dnu prijavu protiv tada\u0161njeg Ministarstva kulture zbog nov\u010dane potpore tiskanju djela. Ta prijava je masovno ismijana po novinama u Hrvatskoj, a i DORH ju je odbacio kao neosnovanu.<\/p>\n

Nasuprot velikoj podr\u0161ci na koju je Jezik i nacionalizam nai\u0161ao u novinama, javili su se jezikoslovci Sanda Ham, Josip Sili\u0107 i Midhat Ri\u0111anovi\u0107 i osporavali su knjigu a da ju prethodno uop\u0107e nisu imali u ruci.<\/em><\/strong><\/p>\n

Da, to je i ina\u010de izrazit problem u na\u0161oj sredini, a posebno u kroatistici, da se rado iznosi mi\u0161ljenje o ne\u010demu \u0161to se uop\u0107e nije pro\u010ditalo. Sad hrvatska Wikipedija prenosi neistinitu tvrdnju Sande Ham da se u mojoj knjizi zastupaju teze njema\u010dke slavistike iz 19. stolje\u0107a o romanti\u010darskim pogledima na jezike i narode, kada se poistovje\u0107ivalo jezik i narod. Time se podme\u0107e da ja poistovje\u0107ujem jezik i narod, pa budu\u0107i da tvrdim da je rije\u010d o istom jeziku, ispalo bi da negiram postojanje Hrvata, Srba, Bo\u0161njaka i Crnogoraca kao zasebnih naroda. Me\u0111utim, suprotno je istina. U knjizi na brojnim mjestima ba\u0161 isti\u010dem da se jezik ne smije poistovje\u0107ivati s narodom, i da narodi postoje neovisno o tome govore li isti jezik kao i neki drugi narod. I jako kritiziram romanti\u010darski pogled iz 19. stolje\u0107a, njegovu pro\u0161irenost upravo u doma\u0107oj sredini, i pokazujem da je takav pogled odavno napu\u0161ten u Njema\u010dkoj, \u0161to dokazuju i citati brojnih njema\u010dkih znanstvenika u knjizi.<\/p>\n

I pokoji strani umirovljeni slavist je lijen da pro\u010dita djelo o kojem govori. Tako je bliski suradnik na\u0161ih filologa Svein M\u00f8nnesland u Slobodnoj Dalmaciji izjavio da \u201ene dijeli mi\u0161ljenje Snje\u017eane Kordi\u0107 da su hrvatski i srpski jedinstven jezik\u201c.<\/em><\/strong><\/p>\n

Mislim da se u ovom slu\u010daju radi o namjernom podmetanju da ja tvrdim kako je rije\u010d o jedinstvenom jeziku. Koliko puta je Ljudevit Jonke ponavljao da se radi o jednom ali ne i jedinstvenom jeziku. Koliko puta sam ja to ponavljala, ali neki se prave gluhi. Kad pogledam, u jednu ruku je \u010dak kompliment za knjigu kad kriti\u010dari tako falsificirano predo\u010davaju njen sadr\u017eaj jer to zna\u010di da ni\u0161ta od onoga \u0161to pi\u0161e u knjizi nije osporivo pa su prisiljeni izmi\u0161ljati.<\/p>\n

Srpski nacionalisti\u010dki krugovi do\u010dekali su Va\u0161u knjigu na no\u017e. Dragoljub Zbilji\u0107 svoj napad u jednom srpskom tjedniku zavr\u0161ava rije\u010dima da je ta knjiga neusporedivo opasnija za srpsku lingvistiku nego za hrvatsku. A Nenad Nikoli\u0107 u drugom srpskom tjedniku tvrdi da je knjiga za Srbe pogubna jer uskra\u0107uje Srbima autorefleksiju i \u201ejezik osloba\u0111a obele\u017eenosti srpskom tradicijom, svodi ga na simboli\u010dki neutralno sredstvo komunikacije i podsti\u010de na ravnodu\u0161nost prema njegovom imenovanju i broju raznoraznih imena koja se srpskom jeziku daju\u201c.<\/em><\/strong><\/p>\n

Znate, kad ve\u0107 govorimo toliko o napadima, potrebno je re\u0107i da je neusporedivo vi\u0161e bilo javne podr\u0161ke i da sam zahvaljuju\u0107i knjizi upoznala toliko divnih ljudi da nemam vremena ni misliti na ove koje smo sada spominjali.<\/p>\n

Podr\u0161ka je svakako i \u0161to je izdava\u010d Nenad Popovi\u0107 u najtira\u017enijem njema\u010dkom politi\u010dkom dnevnom listu Sueddeutsche Zeitung progla\u0161en najzaslu\u017enijim mirotvorcem na evropskom kontinentu za godinu 2010., a u obrazlo\u017eenju je navedeno da je te godine objavio Va\u0161u knjigu.<\/em><\/strong><\/p>\n

Nenada Popovi\u0107a sam prvi puta u\u017eivo upoznala pro\u0161log mjeseca na sajmu knjiga u Puli. Njegova izdava\u010dka ku\u0107a Durieux <\/em>je me\u0111unarodno zapa\u017eena po brojnim i zna\u010dajnim naslovima koji su doprinosili miru u \u010ditavoj regiji. Sigurno je \u010ditav Popovi\u0107ev izdava\u010dki rad uzet u obzir prilikom odlu\u010divanja da mu se dodijeli tako veliko priznanje. Moja knjiga je bila samo to\u010dka na \u201ei\u201c.<\/p>\n

U prvoj od jednosatnih radio-emisija posve\u0107enih Va\u0161oj monografiji jedan hrvatski urednik je rekao kako je Va\u0161a knjiga interno uzburkala duhove dok jo\u0161 nije bila ni objavljena. Ispri\u010dao je kako je bio uvrstio Va\u0161 rukopis u program jedne velike hrvatske izdava\u010dke ku\u0107e, ali rukopis je skinut s liste za objavljivanje. Na prosvjedni upit rekli su mu da se pla\u0161e da bi mogli biti na indirektan na\u010din financijski ka\u017enjeni od strane ministarstva, a vezano za prodaju brojnih ud\u017ebenika od \u010dega taj izdava\u010d \u017eivi.<\/em><\/strong><\/p>\n

Autocenzura u kulturnim krugovima je velik problem hrvatskog dru\u0161tva. Ali mislim da ta vremena sada polako prolaze.<\/p>\n

Kroatisti su protiv Vas. Ljetos smo u tjedniku Aktual mogli pro\u010ditati da to ide \u010dak toliko daleko, kako je napisao Velimir Viskovi\u0107, da \u201eJedan mi se na\u0161 kroatist \u010dak pohvalio kako su prije dvije-tri godine kolektivnom akcijom hrvatskih kroatista iznudili da Snje\u017eana Kordi\u0107 ne pro\u0111e na natje\u010daju za presti\u017eno profesorsko mjesto na jednoj njema\u010dkoj slavisti\u010dkoj katedri.\u201d<\/em><\/strong><\/p>\n

Radi se o Berlinskoj slavistici, koju je osnovao slavist svjetskog glasa Vatroslav Jagi\u0107 jo\u0161 davne 1874. godine. Upravo ta \u010dinjenica je navela tamo\u0161nje njema\u010dke slaviste da se bore da barem u glavnom gradu pre\u017eivi katedra za ju\u017enoslavensku lingvistiku. Iako im je rektorat zbog mjera \u0161tednje naredio da ukinu tri profesorska mjesta, oni su \u017ertvovali par mjesta na svojoj isto\u010dnoj i zapadnoj slavistici da bi zadr\u017eali barem jedno mjesto i za ju\u017enu. Pozvali su me da jedan semestar tamo predajem i raspisali su za mene odmah natje\u010daj za stalno. Kad su to do\u010duli kroatisti, HAZU je odmah izi\u0161la pred hrvatsku javnost s pisanim zahtjevom da treba u\u010diniti pritisak na glavne evropske gradove, poimence na Berlin. Odmah potom su u hrvatsku ambasadu dolazili i agitirali protiv onoga \u0161to ja pi\u0161em ne samo kroatisti i \u010dlanovi HAZU, nego i tada\u0161nji ministar znanosti Dragan Primorac, i pozvali su u ambasadu Nijemce koji su bili \u010dlanovi izborne komisije raspisanog radnog mjesta. Ambasadorica je \u010dak ponudila da hrvatska vlada preuzme financirati jedno sveu\u010dili\u0161no profesorsko mjesto u Berlinu. Kad su moji zemljaci pokazali toliku uzrujanost, Nijemci su na to mjesto uzeli osobu koja prou\u010dava makedonski jezik i koja nije imala nijednu publikaciju o na\u0161em jeziku, i s kojom je smislenije komunicirati ne na na\u0161em jeziku nego na njema\u010dkom ili engleskom. Ja sam pre\u0161la na Sveu\u010dili\u0161te u Frankfurtu.<\/p>\n

Kakvo sje\u0107anje nosite na bankovnu metropolu Frankfurt i na tamo\u0161nju slavistiku na kojoj ste nekoliko godina predavali?<\/em><\/strong><\/p>\n

Imala sam sre\u0107e da sam \u017eivjela u najljep\u0161im gradovima Njema\u010dke. Frankfurt je jedan od takvih gradova. A \u0161to se ti\u010de moje profesije u Frankfurtu, na tamo\u0161njem Sveu\u010dili\u0161tu je nedavno ukinuta kompletna slavistika, afrikanistika i turkologija, a fakultetsku zgradu je rektorat prodao nekim investitorima koji \u0107e ju sru\u0161iti i sagraditi neku banku. Sudbinu na\u0161e Slavisti\u010dke knji\u017enice od preko sto tisu\u0107a knjiga mo\u017eete i zamisliti. Konzervativna vlada u pokrajini Hessen, koja je donijeli odluku o ukidanju, misli da \u0107e tako ubrzati asimilaciju stranaca. Imali smo puno studenata, par stotina.<\/p>\n

Nedavno ste se nakon gotovo dva desetlje\u0107a predava\u010dkog rada na raznoraznim njema\u010dkim sveu\u010dili\u0161tima vratili u Zagreb.<\/em><\/strong><\/p>\n

Profesiji kojom se ja bavim u sredi\u0161tu izu\u010davanja stoji jezik koji se govori ovdje kod nas. Prirodno je da na\u0161 jezik svakom izvornom govorniku neprocjenjivo mnogo zna\u010di: bez njega je svatko invalid, sjetimo se nijemih. Ali u svjetskim mjerilima to je jedan malen i neva\u017ean jezik. Dok sam predavala u M\u00fcnsteru, zaposlila sam na svojoj katedri Alidu Bremer na lektorsko radno mjesto i vidjela koliki je ogroman trud ulagala da studenti za drugu godinu studija koju su nastavljali kod mene barem donekle nau\u010de na\u0161 jezik. Kad na kraju nakon mnogo, mnogo rada neki rijetki stranci i odli\u010dno nau\u010de na\u0161 jezik, govore ga ipak daleko lo\u0161ije od bilo kojeg izvornog govornika odraslog na primjer u Srbiji. Zna\u010di, s jedne strane ula\u017eemo puno energije i novaca da ponekog rijetkog stranca nau\u010dimo na\u0161 jezik, a s druge strane doma\u0107i kroatisti isklju\u010duju milijune ljudi kao govornike svog jezika samo zato \u0161to oni nisu hrvatske nacionalnosti. Taj nelogi\u010dni rezon mora se ispraviti, i treba ga ispravljati upravo ovdje gdje mu je i izvor, u na\u0161oj sredini a ne negdje dalje.<\/p>\n

Kako je izgledao Va\u0161 prvi susret sa Zagrebom nakon dugo vremena?<\/em><\/strong><\/p>\n

Usred naj\u017ee\u0161\u0107e hajke na mene do\u0161la sam na jedan dan u Zagreb na premijeru \u0160najderove kazali\u0161ne predstave \u201eDraga Tilla Durieux\u201c. Nakon nje odjurila sam da u no\u0107nom programu slu\u0161am u kazali\u0161tu \u201eKerempuh\u201c Predraga Luci\u0107a i Borisa De\u017eulovi\u0107a. Kad sam na ulici pitala nasumce dvojicu mladi\u0107a za najkra\u0107i put do kazali\u0161ta, oni su u isti glas rekli: \u201eVi ste gospo\u0111a Kordi\u0107!\u201c. Meni se sledila krv u \u017eilama, a oni su nastavili: \u201e\u010citali smo Va\u0161u knjigu! Upravo tako ne\u0161to smo \u010dekali! Pi\u0161em prikaz za tjednik Zarez. \u010citajte to u Zarezu!\u201c I doista, u Zarezu se pojavio prikaz pod naslovom \u201eDvadeset godina la\u017ei\u201c. Tako sam saznala i ime mladi\u0107a kojem sam se obratila na ulici. To iskustvo je utjecalo da se vratim u Zagreb. Mladi, nove generacije, oni imaju pravo na znanje.<\/p>\n

Kako biste u par rije\u010di sa\u017eeli svoju knjigu i objasnili katarzu i povratak samopouzdanja kod mnogih koji su pro\u010ditali Jezik i nacionalizam?<\/em><\/strong><\/p>\n

Doma\u0107i lingvisti su stavili om\u010du oko grla svojim sugra\u0111anima. Pozivali su se na to da su oni navodno znanost, i tako u\u0161utkavali pobunu govornika na\u0161eg jezika i prisiljavali na poslu\u0161nost. Nemo\u0107 mase ljudi i frustriranost jezi\u010dnim nasiljem i zahtjevom da odbace vlastiti razum, sve to je prekinuto ovom knjigom jer u njoj se lingvisti\u010dkim argumentima razotkriva da su na\u0161i kroatisti grupa neobrazovanih i ideolo\u0161ki zadojenih jedinki. Preko no\u0107i ostali su bez aureole nedodirljivih bogova, ogoljeni su kao obi\u010dan jad ljudskih bi\u0107a.<\/p>\n

Za\u0161to ste u naslovu knjige povezali jezik i nacionalizam?<\/em><\/strong><\/p>\n

Zato \u0161to se nacionalizam na na\u0161im prostorima pravi, \u0161iri i poja\u010dava kroz odnos prema jeziku. I to na nekoliko na\u010dina. Jedan je kad se tvrdi da ona druga nacija nama ugro\u017eava jezik. Drugi je kad se ka\u017ee da je sve to jezik samo moje nacije i da zato oni drugi ustvari i nisu prave nacije. Tre\u0107i je kad se tra\u017ei da pazimo da ne bismo upotrijebili rije\u010d iz one druge nacije jer ona ne valja.<\/p>\n

U knjizi prozivate jezikoslovce zbog nacionalizma?<\/em><\/strong><\/p>\n

Da, jer ove tvrdnje koje sam upravo navela ne dolaze spontano iz naroda, nego dolaze od hrvatskih, srpskih, bo\u0161nja\u010dkih i crnogorskih jezikoslovaca koji kroz medije, \u0161kole i ud\u017ebenike te tvrdnje usa\u0111uju u vlastiti narod. Op\u0107enito su na na\u0161im prostorima ljudi iz kulture nosioci nacionalizma. Odmak od nacionalizma mogu\u0107 je ako se u\u010dine promjene u medijima, \u0161kolama i ud\u017ebenicima.<\/p>\n

S obzirom na to da ste radili na centralnoj nacionalnoj katedri za jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1991. do 1995., kako obja\u0161njavate \u0161to ona sada u svom nazivu sadr\u017ei rije\u010d \u201estandardni\u201c?<\/em><\/strong><\/p>\n

U tom forsiranom kori\u0161tenju izraza \u201estandardni\u201c o\u010dituje se klju\u010dni problem dana\u0161nje kroatistike. Nigdje u svijetu se u nazivu neke jezi\u010dne katedre ne pojavljuje izraz \u201estandardni\u201c, one se zovu na primjer katedra za francuski jezik, za njema\u010dki jezik. Stoga je taj izraz suvi\u0161an i kod nas. Kroatisti njegovim forsiranjem ne samo da nepotrebno kompliciraju naziv studijskog predmeta, kao iz vremena socijalizma kada smo bili preplavljeni nekakvim duga\u010dkim nazivima, nego time \u017eele izgledati kao da su nekako posebno u\u010deni, a u stvari su neobrazovani jer uop\u0107e ne znaju \u0161to zna\u010di taj izraz. Za njih je to neki njihov izmi\u0161ljeni oblik jezika koji oni utjeruju u ljude, i iz kojeg isklju\u010duju one koji su druge nacionalnosti. Takvo stajali\u0161te je u suvremenoj lingvistici u svijetu neodr\u017eivo. Taj forsirani izraz je u Hrvatskoj postao \u010darobna formula protiv onih koji se bune zbog jezi\u010dnog nasilja.<\/p>\n

Biv\u0161a hrvatska premijerka kad govori o ulasku Hrvatske u EU navodi \u010desto kao jedinu dobit da je EU priznala hrvatski jezik time \u0161to je naveden na listi slu\u017ebenih jezika. Vi ste jedini lingvist u Hrvatskoj koji osim doktorata ima i iznaddoktorski stupanj, habilitaciju ste\u010denu u Njema\u010dkoj, pa ste stoga i formalno gledano najprimjerenija osoba da ovo prokomentirate.<\/em><\/strong><\/p>\n

\u010covjek se mora nasmijati kad vidi kakvu maglu jedna politi\u010darka prodaje svojim sugra\u0111anima kao epohalno va\u017ean postupak prema Hrvatskoj. Kao da EU ima nekakvu komisiju koja procjenjuje neku jezi\u010dnu situaciju i odre\u0111uje radi li se o razli\u010ditom jeziku ili ne. A ve\u0107 unazad pola stolje\u0107a, iz vremena dok je postojala Evropska zajednica, postoji pravilo koje se nije mijenjalo do dana dana\u0161njeg, da svaka nova \u010dlanica sama navodi pod kojim imenom \u0107e se jezik njenih gra\u0111ana dodati me\u0111u slu\u017ebene jezike. Sredinom 20. stolje\u0107a nisu mogli znati da \u0107e kod nas nastati niz maleckih dr\u017eavica koje \u0107e tvrditi da govore me\u0111usobno razli\u010dite jezike pod razli\u010ditim imenima. A \u0161to se ti\u010de radnih jezika, formalno su u EU tri radna jezika, engleski, francuski i njema\u010dki, ali s izrazitom tendencijom da se u praksi koristi samo jedan radni jezik: engleski.<\/p>\n

U hrvatskim medijima se la\u017eno predstavljalo da navodno EU zahtijeva od Hrvata da ujedna\u010de jezik sa Srbima, da mijenjamo svoje jezi\u010dne navike, kako bi na kraju izostanak takvog zahtjeva iz EU predo\u010dili kao veliku hrvatsku pobjedu jer \u0161to je ve\u0107i bio protivnik, ve\u0107a je i pobjeda. Ali takvih zahtjeva pa \u010dak ni diskusija u EU nikada nije bilo. Ja bih sav taj cirkus u Hrvatskoj ovako predo\u010dila: zamislimo dvije susjede, jedna ima crveni auto, a druga je upravo kupila auto koji je slu\u010dajno iste boje. Kad je u policiji popunjavala formular o tehni\u010dkim podacima auta, upisala je da je njen auto naran\u010dast kako ne bi pisala ista boja kao kod njene susjede. Kad je ta susjeda poslije vidjela pred ku\u0107om parkirana dva auta, dobacila je vlasnici novog auta kako mora sada paziti da se ne zabuni i krene otvarati tu\u0111i auto zbog iste boje, a ova joj odgovori: ne, moj auto je naran\u010dast \u2013 evo to pi\u0161e u prometnoj dozvoli!<\/p>\n

Na\u0161i kroatisti rado ka\u017eu da je ovda\u0161nja jezi\u010dna situacija podudarna s jezi\u010dnom situacijom u \u0160vedskoj, Norve\u0161koj i Danskoj.<\/em><\/strong><\/p>\n

Da bi osoba koja tako ne\u0161to tvrdi bila kompetentna za temu o kojoj govori potrebno je da je upoznata s jezi\u010dnom situacijom u objema sredinama. Idealna osoba za to bio bi neki skandinavski slavist koji te\u010dno govori na\u0161 jezik. Upravo takav stru\u010dnjak, Per Jacobsen, prije par dana na jednoj konferenciji na Sveu\u010dili\u0161tu u Bruxellesu poru\u010dio je na\u0161im kroatistima da je \u201eta tvrdnja o skandinavskoj situaciji pogre\u0161na, ponavljana mnogo puta \u010dak i od strane lingvista, ali ipak pogre\u0161na. Istina je da su tri skandinavska jezika: danski, norve\u0161ki i \u0161vedski vi\u0161e-manje me\u0111usobno razumljivi, ali oni su tri zasebna jezika s razli\u010ditom jezi\u010dnom strukturom i razvili su se od razli\u010ditih dijalekata\u201c. To je kao kad usporedimo na\u0161 jezik i na primjer slovenski: tako\u0111er su se razvili od razli\u010ditih dijalekata i dobrim dijelom su razumljivi. Kad ve\u0107 spominjemo Norve\u0161ku, treba re\u0107i da se u njoj govori dva jezika. Jedan je Nynorsk (\u201enovonorve\u0161ki\u201c), koji ima razli\u010ditu dijalektalnu osnovicu naspram danskog, a drugi je Bokmal (\u201eknji\u0161ki\u201c), koji se razvio iz iste osnovice kao i danski, ali su razlike ve\u0107e nego u na\u0161em slu\u010daju.<\/p>\n

Ljetos ste u dva navrata predavali u Sarajevu u Goethe-Institutu i na Mirovnoj akademiji, a nedavno su mediji prenosili i da ste imali zapa\u017een nastup na Sajmu knjiga i autora u Puli. \u0160to planirate kao sljede\u0107e?<\/em><\/strong><\/p>\n

Spremam se za jednu kra\u0107u turneju gostuju\u0107ih predavanja na \u0161vicarskim sveu\u010dili\u0161tima, u Z\u00fcrichu, Bernu i Baselu.<\/p>\n

Razgovarao: Ladislav Babi\u0107<\/p>\n

Ta\u010dno.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Op\u0107enito su na na\u0161im prostorima ljudi iz kulture nosioci nacionalizma, ka\u017ee Snje\u017eana Kordi\u0107, autorica knjige ‘Jezik i nacionalizam’.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-72008","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/72008","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=72008"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/72008\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":300193,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/72008\/revisions\/300193"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=72008"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=72008"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=72008"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}