{"id":72004,"date":"2012-01-05T11:33:13","date_gmt":"2012-01-05T10:33:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=72004"},"modified":"2012-01-05T11:33:13","modified_gmt":"2012-01-05T10:33:13","slug":"tajne-medovog-zimskog-sna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/01\/05\/tajne-medovog-zimskog-sna\/","title":{"rendered":"Tajne medovog zimskog sna"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Medvjedi mogu i do sedam meseci da provedu sklup\u010dani u snu, sni\u017eenog pulsa, hrane\u0107i se rezervama masti nakupljenim tokom ljeta, bez obavljanja fiziolo\u0161kih potreba.<\/p>\n

Kada bi \u010dovjek proveo toliko vremena spavaju\u0107i, mi\u0161i\u0107i bi mu na kraju postali mlitavi i nemo\u0107ni. Tako je, na primer, sa pacijentima kojima se, poslije dugog vremena, skine gips. Osim toga, \u010dovjeka bi napao i dekubitus – hematomi zbog dugog le\u017eanja i pritiska na ista mesta na tijelu, prenosi Tanjug sa DWW.<\/p>\n

\u010covjek bi pretrpio i unutra\u0161nje trovanje, jer tijelo, vare\u0107i proteine, proizvodi amonijak i bikarbonate koje jetra pretvara u mokra\u0107u i koji se, preko bubrega, izlu\u010duju iz tijela. Ako ne bi mogli da pro\u0111u kroz takvu transformaciju, morali bi da se nagomilaju u krvi i prije svega bi amonijak doveo do trovanja. Osim toga, \u010dovjek bi dehidrirao kada toliko dugo ne bi pio te\u010dnost.<\/p>\n

Pametno medvjedovo tijelo<\/strong><\/p>\n

Medvedi su, me\u0111utim, kada se probude iz zimskog sna, u dobroj formi: niti su trovani, niti su dehidrirali, a sa\u010duvano im je 90 odsto mi\u0161i\u0107ne mase. Izgubili su samo mast unijetu u organizam tokom ljeta i jeseni.<\/p>\n

To im uspijeva promjenom metabolizma i prebacivanjem na vrlo efikasan sistem recikla\u017ee.<\/p>\n

Kod medvjeda, amonijak se za vrijeme zimskog sna ne izlu\u010duje urinom. Jetra urin ni ne sprovodi u bubrege, ve\u0107 direktno u krv. Tamo se on pretvara u pljuva\u010dku, koju medved ponovo guta, da bi je bakterije u \u017eelucu ponovo razdvojile na amonijak i bikarbonat.<\/p>\n

Do dehidracije kod medvjeda ne dolazi jer bubrezi zaustavljaju proizvodnju, ali i tako \u0161to medvjed spava sklup\u010dan i di\u0161e u svoje krzno. Pri tome najve\u0107i dio vlage iz njegovog daha ostane u krznu, pa je on odatle ponovo udi\u0161e. Dodatne potrebe za vodom zadovoljava iz rezervi masti.<\/p>\n

Impuls za zimski san medvjedu daje specijalan hormon zvani HIT (Hibernation Induction Trigger). HIT dovodi i do sni\u017eavanja frekvencije pulsa na polovinu ljetnjih vrijednosti. Osim toga, taj hormon smanjuje i apetit i tjelesnu temperaturu.<\/p>\n

Medvjed u zimskom snu ne di\u0161e duboko, tako da ne mo\u017ee da izdahne mnogo ugljen-dioksida. Zato njegova krv – zbog promjene pH-vrijednosti – postaje kiselija. Masno tkivo, \u010diji je zadatak da oksidacijom masnih kiselina proizvodi toplotu, tako\u0111e, smanjuje svoju aktivnost.<\/p>\n

Osim toga, pH-vrijednost uti\u010de i na funkciju takozvanih fosfofruktokinaza – PFK. To su enzimi koji upravljaju razgradnjom odere\u0111enih ugljenih hidrata u krvi. Kada pH-vrijednost u zimskom snu padne, razgra\u0111uju se i ti enzimi, koji, opet, upravljaju drhtanjem.<\/p>\n

Kada se medvjed probudi iz zimskog sna, pove\u0107ava se intenzitet disanja. On izdi\u0161e vi\u0161e ugljen-dioksida, pH-vrednost krvi se pove\u0107ava, a sa njima i PFK. To dovodi do drhtanja, a ono zagrijava tijelo. Za dobrih sat vremena, medved poslije bu\u0111enja posti\u017ee “radnu” temperaturu.<\/p>\n

Interesantni nau\u010dnicima<\/strong><\/p>\n

Specifi\u010dnosti metabolizma medvjeda veoma su interesantni nau\u010dnicima. Njih naro\u010dito zanimaju mehanizmi koji sprje\u010davaju razgradnju proteina i samim tim, mi\u0161i\u0107nih \u0107elija.<\/p>\n

Izgleda da su medvjedi otporni i na osteoporozu. Za vrijeme zimskog sna, njihova ko\u0161tana supstanca se obnavlja.<\/p>\n

Otkri\u0107e HIT-hormona navelo je nau\u010dnike na ideju da ih upotrijebe i u medicini. Tako se oni danas nadaju da bi organi za transplantaciju mogli da traju du\u017ee ukoliko bi se prije transporta tretirali takvim hormonima.<\/p>\n

I intenzivna njega bi mogla imati koristi od specifi\u010dnog metabolizma medvjeda. Tako bi, na primjer, te\u0161ko povrije\u0111eni mogli da se prebace u stanje vje\u0161ta\u010dkog zimskog sna kako bi usporili funkcije krvotoka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Medvjedi tokom sna mijenjaju metabolizam i prebacuju se na vrlo efikasan sistem recikla\u017ee.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-72004","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/72004","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=72004"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/72004\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=72004"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=72004"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=72004"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}