{"id":71912,"date":"2012-01-04T10:43:04","date_gmt":"2012-01-04T09:43:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=71912"},"modified":"2012-01-04T10:43:04","modified_gmt":"2012-01-04T09:43:04","slug":"uzgojeno-nije-prirodno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/01\/04\/uzgojeno-nije-prirodno\/","title":{"rendered":"Uzgojeno nije prirodno"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Igor \u010cATI\u0106<\/strong><\/p>\n

Razvoj svemira, Zemlje i humane kulture vje\u010dna su \u010dovjekova pitanja. Poku\u0161at \u0107u sa\u017eeti \u0161to se pisalo o raznim razdobljima tijekom proteklih 13,7 milijardi godina, s predvi\u0111anjem budu\u0107nosti.<\/p>\n

Priroda, opa\u017eaj, otkri\u0107e, arheologija, kultura, izum, inovacija, mijena, prijenos, pohrana, informacija, materija, energija, generi\u010dki, tehnika, proizvodnja, pridobivanje, polimeri, nepolimeri, anorganski, organski, prirodnina, umjetnina, tehnologija, kulturologija.<\/p>\n

Je li mogu\u0107e s ovih 25 klju\u010dnih rije\u010di, s pomo\u0107u sintezologijskog pristupa, opisati razvoj svemira, od prapraska prije 13,7 milijardi godina do danas i na\u010diniti projekciju razvoja do beskona\u010dnosti? Je li to najavljeni sudnji dan, kad entropija svemira ili Zemlje bude jednaka nuli. Sve \u0161to se ra\u0111a, umire, pa tako i Zemlja. Kad, druga je pri\u010da.<\/p>\n

Informatika je u Prirodi i u umjetnoj tehnici jedna od triju generi\u010dkih tehnika. Ostale su dvije energetika i materijalika. Izdana je, netko bi rekao Bog, naredba (informacija) da se pripreme (pravljenje) prirodni zakoni (informacija) koje je pripremio, neki bi rekli prvi informati\u010dar Duh Sveti, i zatim je izdana naredba (informacija) da se u trenutku po\u010detka prapraska prenese (prijenos) i pohrani (pohrana) 10 Gb tih zakona. Prva je bila, dakle, prirodna informatika (informacijska tehnika): pravljenja, prijenosa i pohrane tih zakona koji su ostali pohranjeni do danas. Ovo je najsporniji dio ovog teksta, zato se mora uputiti na tekst \u201cEnergy or Information\u201d (Synthesis Philosophica, 1\/2010).<\/p>\n

Praprasak ili popularno Big Bang ozna\u010dio je po\u010detak prirodne energijske tehnike (energetike). To su otkrili arheolozi prirode, prirodoznanstvenici. Bila je to elektromagnetna energija koja je poslije 10 na minus 43 sekunde razvila temperaturu od 10 na 32 kelvina (autoru pojmovno nedoku\u010divi brojevi). \u0160to je bilo prije u Prirodi, to su poslije uspjeli ljudi izumiti u umjetnoj tehnici. Tako je, na primjer, laser, \u010dije se djelovanje temelji na uporabi elektromagnetne energije, izumljen prije ne\u0161to vi\u0161e od pola stolje\u0107a. A danas kao sredstvo djelovanja (alat), laserski mlaz hara u suvremenom \u017eivotu. Bez lasera nema suvremene medicine, proizvodnje ili sviranja CD-ova. Ovo je ujedno primjer predvi\u0111anja daljnjeg razvoja umjetne tehnike. Vlastita je prognoza da predstoji revolucionarni razvoj materijala na femtorazini (10 na minus 15).<\/p>\n

Tre\u0107a je materija, objektivna realnost koja postoji neovisno o spoznaji o njoj. Fizi\u010dka polja (npr. elektromagnetno polje), elementarne \u010destice (kvarkovi) i kompliciranije \u010destice (atomi) ili tvari, razli\u010diti su oblici materije. Materija je sve \u0161to ima masu i zauzima fizi\u010dki prostor. Postupno su nastali atomi, molekule i makromolekule te makromolekularni spojevi. Od prapraska prije 13,7 milijardi godina do nastajanja Zemlje pro\u0161lo je dugo razdoblje, vi\u0161e od 7 milijardi godina. Prirodoznanstvenici su otkrili za ovu pri\u010du va\u017ean podatak: prije koje 4,3 milijarde godina nastao je cirkon, u sredstvu djelovanja, sredstvu praoblikovanja, u unutra\u0161njosti Zemlje kao svojevrsnom kalupu, od kojeg se ekstrahiranjem dobije kemijski element cirkonij.<\/p>\n

Za nastavak va\u017eno je naglasiti da je tek nedavno na\u010dinjena nova sistematizacija materijala kojom se napu\u0161ta podjela na metale i nemetale. Nova se podjela temelji na definiciji rije\u010di polimeri.<\/p>\n

Polimeri su skupno ime za prirodne i sintetske polimerne tvari (kemijski spoj sastavljen od makromolekula) i polimerne materijale \u010diji je osnovni sastojak sustav makromolekula, makromolekularni spoj, s ponavljaju\u0107im jedinicama. Postoje organski i anorganski makromolekularni spojevi. Pozornim \u010ditanjem uo\u010dava se pro\u0161irenost tvari i materijala koji zadovoljavaju navedeni kriterij o makromolekularnim spojevima s ve\u0107im brojem ponavljaju\u0107ih jedinica. Zato nova podjela materijala razlikuje polimere i nepolimere.<\/p>\n

Najstariji su organski polimeri bjelan\u010devine, polisaharidi i nukleinske kiseline, stari oko 3,5 milijardi godina. Slijedili su mikroorganizmi, makroorganizmi, biljke, \u017eivotinje i fosilna goriva. Tome valja pribrojiti i anorganske polimere (geopolimere): zeolite, glinu i one na osnovi silicija, od kojih se prave silicijski \u010dipovi, sve va\u017eniji u kiborgiziranju nadgledavanog \u010dovjeka. Ali u anorganske polimere ubrajaju se i cementi, matrica (vezivo) u betonskim tvorevinama.<\/p>\n

Sukladno novoj podjeli materijala cirkon i cirkonij ubrajaju se u skupinu anorganskih nepolimera, metale.<\/p>\n

Anorganska i organska Priroda postupno se razvijala. Njezini rezultati, prirodnine, rezultat su djelovanja u prirodnoj tehnici. A spoznaje o tome zahvaljujemo opa\u017eanjima i otkri\u0107ima prirodoznanstvenika.<\/p>\n

Prapredak \u010dovjeka pojavio se prije kojih 6 do 7 milijuna godina. Mozak \u010dovjeka po\u010deo se razvijati prije koji 3,5 milijuna godina. Tad je nau\u010dio brojiti 1, 2, puno. Ve\u0107 prije kojih 3,3 do 3,4 milijuna taj na\u0161 prapredak opazio je da se s prirodno o\u0161trim kamenom mo\u017ee zarezati u kost (organski polimer). Kako opa\u017eaj, otkri\u0107e prethodi izumu, inovaciji, prema dosad dostupnim podatcima onog dijela arheologa kulture koji se bave ranom \u010dovjekovom tehnikom, pro\u0161lo je gotovo 800.000 godina, dok prije 2,6 milijuna godina u Goni, Etiopija, prvi alatni\u010dar nije izumio oblik prvoga kamenog sje\u010diva i postupak njegove izradbe. Time po\u010dinje razdoblje nastajanja materijalne kulture. Me\u0111utim, potreba izradbe tog prvog alata temelji se na opa\u017eaju o mogu\u0107nosti urezivanja o\u0161trim prirodnim alatom kosti, mo\u017eda i drugih organskih polimera poput drva ili odvajanja sirove ko\u017ee od mesa \u017eivotinja.<\/p>\n

U prirodnoj i umjetnoj tehnici postoje, osim generi\u010dkih, i tri druge tehnike. To su tehnike mijene (proizvodnje), prijenosa i pohrane.<\/p>\n

Sad treba napraviti me\u0111uzaklju\u010dak. Postoje samo dva osnovna pojma. Priroda i kultura. Sve \u0161to je nastalo neovisno o \u010dovjeku je Priroda, sve \u0161to je nastalo znanjem i djelovanjem \u010dovjeka, precizno, humana je kultura (postoje i fitokultura i animalna kultura). Svi se proizvodi prirode, prirodnine\u0207 poput nafte ili ugljena, pridobivaju. Za razliku od Prirode koja je nastala djelovanjem u sklopu prirodne tehnike, materijalna kultura nastaje u sklopu umjetne tehnike. Rezultat djelovanja u sklopu umjetne, \u010dovjekove tehnike, stvari su, umjetnine. Pritom je svako umjetni\u010dko djelo umjetnina, ali svaka umjetnina nije umjetni\u010dko djelo.<\/p>\n

Pro\u0161lost razvoja materijalne kulture zahvaljujemo otkri\u0107ima arheologa, preciznije arheolozima materijalne kulture. Ona je fascinantna. Najstarije prona\u0111eno drveno koplje staro je oko 400.000 godina (Sch\u00f6ningen, Njema\u010dka), a prvi je glazbeni instrument frula iz Donje Babe I, Slovenija, stara oko 55.000 godina. Napravljena od bedrene kosti mladun\u010deta \u0161piljskog medvjeda (organski polimer). Prva kerami\u010dka tvorevina napravljena od prvog umjetnog materijala (anorganskog polimera) stara je oko 30.000 godina. \u0160to zna\u010di kerami\u010dka tvorevina? Da je najprije na\u010dinjen oblik tvorevine, a tek se zatim, npr. pe\u010denjem, posti\u017eu uporabna svojstva. \u0160to je ina\u010de karakteristi\u010dno za sve betonske, gumene i neke plasti\u010dne tvorevine.<\/p>\n

U jednom trenutku \u010dovjek po\u010dinje pripitomljavati \u017eivotinje. Psa (organski polimer) prije mo\u017eda i 30.000 godina. S uzgajanjem biljaka (organski polimeri) po\u010delo se prije kojih 9000 godina (smokve). Va\u017eno je naglasiti da su \u017eivotinje koje se \u010desto naziva divljima zapravo prirodne \u017eivotinje, ostale su pripitomljene, a neke se uzgaja npr. za klanje i proizvodnju mesa.<\/p>\n

Zato valja strogo razlikovati proizvode Prirode, npr. \u0161umske gljive ili jagode (organski polimeri), od uzgojenih (umjetnih), dakle proizvedenih, npr. \u0161ampinjona (u podrumima na vati) ili jagoda (u plastenicima). Rezultat tog nerazlikovanja jedna je od najve\u0107ih neistina, kad se \u201csve iz polja\u201d, poput biogoriva, bioplastike ili biokozmetike, progla\u0161ava \u201cpo prirodi stvari\u201d prirodnim i time ekolo\u0161ki boljim. U tome im zdu\u0161no poma\u017eu \u201cekomarketin\u0161ki manekeni\u201d. Pjeva\u010di, glumci i sli\u010dni javnosnici koji si mogu dopustiti skuplje: elektri\u010dna ili hibridna vozila ili sve od organskog pamuka. Pa si prave dopunsku promid\u017ebu svog lika i djela. Uzgojeno nije prirodno, to je umjetno. Ho\u0107e li se odabrati fosilna plastika ili bioplastika za neki proizvod, ovisi o svim kriterijima optimalnog izbora, a ne nametnutim kriterijem, eventualne \u201cekolo\u0161ke\u201d prednosti jer je ne\u0161to \u201ciz polja\u201d. A to naj\u010de\u0161\u0107e nije istina.<\/p>\n

Treba naglasiti da su umjetni\u010dka djela poput kipova ili slika rezultat rada \u201cproizvo\u0111a\u010da umjetni\u010dkih djela\u201d i da je postupke njihove proizvodnje mogu\u0107e opisati na temelju sistematizacije postupaka koje rabe proizvo\u0111a\u010di umjetnina, a da se konceptualne umjetnike mo\u017ee ubrojiti u djelatnike u informacijskoj tehnici.<\/p>\n

O\u010dito da je ovo vrlo siroma\u0161an opis razvoja svemira, Zemlje i humane kulture. Ali je dovoljno poticajan da zapo\u010dne druk\u010dije gledanje na to je li ne\u0161to prirodno ili umjetno. I da shvatimo da je mnogo toga mnogo starije nego \u0161to se misli.<\/p>\n

Danas se sve broji \u201c1, 2, tehnologija\u201d. Me\u0111utim, tehnologija je predragocjena rije\u010d da se upotrijebi za beeper (mali dojavnik) ili plasti\u010dnu karticu. Tehnologija je sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i dru\u0161tva. Time se povezuju materijalna i dio duhovne kulture, onaj dio vezan uz dru\u0161tvene znanosti. Ako je op\u0107a tehnika zajedni\u010dki naziv za prirodnu i umjetnu tehniku, onda je op\u0107a tehnologija sveobuhvatna znanost o isprepletenosti prirodne i umjetne (\u010dovjekove) tehnike, gospodarstva i dru\u0161tva. A kulturologija je metaznanost (nadznanost) koja obuhva\u0107a sve znanosti, od matemati\u010dkih do tehnologije i teologije. To je uvo\u0111enje u razmatranje humanisti\u010dkog dijela duhovne kulture. To omogu\u0107uje iskaz. Tehni\u010dki i gospodarski ciljevi uvijek su u funkciji dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih ciljeva.<\/p>\n

Napokon odgovor na mogu\u0107e pitanje gdje su u ovoj pri\u010di plastika i guma. To su samo vr\u0161ni umjetni polimeri, bez obzira na to je li ulaz u proces prirodno, pridobiveno poput prirodnog plina ili prirodnoga kau\u010duka, ili uzgojeno, \u0161krob iz krumpira, planta\u017eni kau\u010duk ili sirutka odvojena pri pravljenju sira. Za posebne ambala\u017ene filmove. Dakle, sva plastika i guma polimeri su, ali svi polimeri nisu plastika i guma.<\/p>\n

Vjesnik<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201dSve iz polja\u201d, poput biogoriva, bioplastike ili biokozmetike, progla\u0161ava se prirodnim i time ekolo\u0161ki boljim. U tome zdu\u0161no poma\u017eu \u201cekomarketin\u0161ki manekeni\u201d.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-71912","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/71912","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=71912"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/71912\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=71912"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=71912"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=71912"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}