{"id":71682,"date":"2011-12-31T19:18:44","date_gmt":"2011-12-31T18:18:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=71682"},"modified":"2012-01-06T19:49:28","modified_gmt":"2012-01-06T18:49:28","slug":"stedne-zarulje-s-opasnom-zivom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/12\/31\/stedne-zarulje-s-opasnom-zivom\/","title":{"rendered":"\u0160tedne \u017earulje s opasnom \u017eivom"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/12\/%C5%A1tedljiva-sijalica.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-71683\" title=\"\u0161tedljiva sijalica\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/12\/%C5%A1tedljiva-sijalica-300x154.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"154\" \/><\/a>17. velja\u010de 2009. Europska je komisija odlu\u010dila da klasi\u010dna \u017earulja mora izumrijeti. Od tada su \u017earulje postupno povla\u010dene s tr\u017ei\u0161ta Europske unije, a njihovo mjesto zauzimaju ekonomi\u010dnija rasvjetna tijela. Naj\u010de\u0161\u0107e se radi o kompaktnim flourescentnim cijevima koje se u svakodnevnom govoru zovu \u0161tedne \u017earulje.<\/p>\n<p>One bi trebale pridonijeti usporavanju promjene klime jer koriste manje struje i time smanjuju emisiju uglji\u010dnog dioksida. To je bio dovoljan razlog za Europsku komisiju da okon\u010da karijeru stare dobre, klasi\u010dne \u017earulje koja je samo pet posto kori\u0161tene energije pretvarala u svjetlo, dok se ostatak tro\u0161io na toplinu koja se pri tomu razvijala. \u010cinilo se da je kona\u010dno do\u0161ao trenutak za veliki nastup novih (i skupljih) \u0161tednih \u017earulja.<\/p>\n<p>Industrija je zadovoljno trljala ruke, jer se na njima mo\u017ee vi\u0161e zaraditi. Politi\u010dari su trljali ruke jer se mogu ne\u010dim pohvaliti u borbi protiv klimatskih promjena. A i organizacije za za\u0161titu okoli\u0161a poput Greenpeacea i WWF-a do\u010dekali su \u0161tedne \u017earulje ra\u0161irenih ruku.<\/p>\n<p><strong>Opasan otrov i iritantno \u017emirkanje<\/strong><\/p>\n<p>No, kada je iza\u0161lo na vidjelo da \u0161tedne \u017earulje sadr\u017ee vrlo otrovnu \u017eivu i da se moraju odlagati kao posebni otpad naglo se po\u010deo ru\u0161iti ugled ovih svjetiljki koje industrija propagira kao dugotrajne i ekonomi\u010dne. Mnoge udruge za za\u0161titu okoli\u0161a dugo su ignorirale sve mane \u0161tednih \u017earulja. One su, tehni\u010dki gledano, slo\u017eene varijante neonskih cijevi i daju svjetlo koje puno manje sli\u010di spektru sun\u010deve (prirodne) svjetlosti nego \u0161to je to slu\u010daj s onim koje daje klasi\u010dna \u017earulja. Dugo se nije tematiziralo ni za neonske cijevi tipi\u010dno \u017emirkanje \u010diji utjecaj na ljudski organizam jo\u0161 nije istra\u017een. Ba\u0161 kao ni navodno puno dulji vijek trajanja \u0161tednih \u017earulja &#8211; reklamni argument koji se pokazao kao tek polovi\u010dno istinit.<\/p>\n<p>Austrijski filma\u0161 Christoph Mayr je u svom dokumentarcu &#8220;Bulb fiction&#8221; (bulb &#8211; engleski \u017earulja) poku\u0161ao dokazati da je europska uredba o zabrani klasi\u010dnih \u017earulja donesena pod pritiskom industrije. &#8220;Zabrana klasi\u010dnih \u017earulja je jedinstven slu\u010daj zadiranja u prava gra\u0111ana Europske unije&#8221;, ka\u017ee Mayr, &#8220;jer je njome prvi put zabranjen jedan proizvod koji nije opasan!&#8221;<\/p>\n<p><strong>&#8220;Skandal&#8221; i &#8220;velika glupost&#8221;<\/strong><\/p>\n<p>Sa \u0161tednom \u017earuljom tr\u017ei\u0161te preplavljuje proizvod koji smije sadr\u017eavati do pet miligrama \u017eive &#8211; ve\u0107 i u manjim dozama je ta tvar vrlo otrovna. \u0160tedne \u017earulje se stoga moraju uklanjati kao poseban otpad. No, samo 20 posto njih doista ode u recikla\u017eu &#8211; ostatak zavr\u0161i u obi\u010dnom ku\u0107nom sme\u0107u. Fizi\u010dar Georg Steinhauser s instituta za atomsku fiziku pri Tehni\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du smatra &#8220;skandalom&#8221; i &#8220;velikom glupo\u0161\u0107u&#8221;\u00a0 postupak analize koji EU provodi da bi ustanovila udio \u017eive u \u0161tednim \u017earuljama. Problem je, ka\u017ee on, \u0161to se udio \u017eive mo\u017ee ustanoviti tek nakon \u0161to je \u017earulja uni\u0161tena, a njezinim uni\u0161tenjem nestaju plinoviti sastojci. To ostaje nekomentirano u uredbi, ukazuje on i tvrdi da je rije\u010d o pogre\u0161ci koja bi mogla dramati\u010dno falsificirati rezultate analize.<\/p>\n<p>Stoji li, kada se to sve zna, opasnost od \u017eive u \u0161tednim \u017earuljama u prihvatljivom razmjeru s obe\u0107anom u\u0161tedom struje? Glasnogovornik Greenpeacea Niklas Schinerl govori o 30 milijuna tona godi\u0161nje: &#8220;Prema na\u0161im prora\u010dunima bi oko \u0161est nuklearnih elektrana moglo biti zatvoreno kada bismo na \u0161irokom podru\u010dju uspjeli provesti ovu u\u0161tedu&#8221;. To, ka\u017ee nije malo, ali priznaje i da Greenpeace nije sretan s ku\u0107nim ure\u0111ajima u kojima je \u017eiva.<\/p>\n<p>Kona\u010dnu smrt klasi\u010dnim \u017earuljama u Europskoj uniji trebao bi donijeti 1. rujna 2012. godine. Od tada su naime dozvoljene samo \u017earulje energetske klase C.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/metro-portal.hr\/stedne-zarulje-s-opasnom-zivom\/66848\">Metro-portal<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160tedne \u017earulje sadr\u017ee vrlo otrovnu \u017eivu i moraju seodlagati kao posebni otpad, pa se naglo po\u010deo ru\u0161iti ugled ovih svjetiljki<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-71682","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/71682","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=71682"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/71682\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=71682"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=71682"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=71682"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}