{"id":71093,"date":"2011-12-24T11:01:58","date_gmt":"2011-12-24T10:01:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=71093"},"modified":"2011-12-24T11:10:25","modified_gmt":"2011-12-24T10:10:25","slug":"politika-izmedu-nacionalizma-i-liberalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/12\/24\/politika-izmedu-nacionalizma-i-liberalizma\/","title":{"rendered":"Politika izme\u0111u nacionalizma i liberalizma"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/strong>Pi\u0161e: Josip IVANOVI\u0106<\/strong><\/p>\n

Uvod<\/strong><\/p>\n

Specifi\u010dnost pojma politike jest u tome, \u0161to njen pojam u svakom smislu uporabe nailazi na razli\u010dito razumijevanje, a da pritom ne dolazi puko do erodiranja njegovog zna\u010denja, ve\u0107 upravo do boga\u0107enja. Naime, u svakom novom poku\u0161aju da se neka teorijska ili prakti\u010dna stvar etiketira pojmom politike, skriven je nekakav indikativ ili performativ onoga \u0161to se mo\u017ee nazvati politikom. Svaka politi\u010dka orijentacija implicira odre\u0111ene okvire i definira \u0161to politika jest ili barem \u0161to bi trebala biti. U te\u017enji ka stjecanju kredibiliteta, politi\u010dke orijentacije se poku\u0161avaju predstaviti kao realnije, objektivnije ili prirodnije od ostalih, \u0161to nam upravo jam\u010di svezu izme\u0111u percepcije svijeta i na\u010dina na koji \u017eele u\u010destvovati u njemu. Zna\u010daj ove opservacije ogleda se u mogu\u0107nosti da se analizom razli\u010ditih tuma\u010denja pojma politike, bolje shvate neke bitne crte politi\u010dkih stajali\u0161ta, orijentacija.<\/p>\n

Intencija ovog rada je izdvojiti i prikazati shva\u0107anja politike i ukazati na korelaciju izme\u0111u na\u010dina na koji se ona shva\u0107a i same pozicije iz koje je ona shva\u0107ena. Konkretnije, nastojat \u0107e se ukazati na razlike izme\u0111u liberalnog i autoritarnog poimanja politike, te kroz prizmu tih razlika locirati zna\u010daj i posljedice nacionalizma u suvremenom svijetu.<\/p>\n

Metodolo\u0161ki i sadr\u017eajno, ovaj rad predstavlja plod promi\u0161ljanja i povezivanja razli\u010ditih zorova koji su se pojavljivali tijekom razvoja politi\u010dke misli. Uobli\u010den u formu kratkog filozofijskog eseja, ne nudi \u201eznanstvenu istinu\u201c ve\u0107 poku\u0161ava potaknuti na promi\u0161ljanje i propitivanje. Na koncu, ovaj rad se ne oslanja izravno na opipljive \u010dinjenice, ve\u0107 nastoji analizirati razli\u010dite interpretacije i stavove koji se grade ili sami jesu opipljiva \u010dinjenica suvremenog dru\u0161tva.<\/p>\n

Sistematizacija koncepcij\u00e2<\/strong><\/p>\n

Ako bismo prihvatili jednu grubu, ali ne i pogre\u0161nu podjelu, mogli bismo razvrstati stajali\u0161ta glede politike u dvije struje misli: jedna opisana od strane Friericha Nietzschea i Maxa Webera, a druga od Aristotela i Hannah Arendt. Prama prvoj, politika je sinonim za vlast, to jest, ona se zna\u010denjski preklapa s organiziranjem vlasti, te se u njoj jasno ogledaju odnosi mo\u0107i u dru\u0161tvu \u2013 mo\u0107i \u010dija je bit \u0161irenje i nametanje vlastite volje jednog pojedinca, pona\u0161anju drugih, protivno njihovoj volji.<\/p>\n

Druga struja misli tuma\u010di politiku kao vje\u0161tinu organiziranja, kao preduvjet pluralnosti i razli\u010ditosti u dru\u0161tvu, te kao samu njihovu zbiljnost.<\/p>\n

Imaju\u0107i ovu podjelu u vidu, idimo korak dalje i uzmimo u razmatranje ideologiju nacionalizma, kao \u010dimbenika suvremene politike, i liberalnu politi\u010dku koncepciju.<\/p>\n

Prije svega, treba razjasniti da se ne radi o pojmovima iste razine ili jednake op\u0107osti. Nacionalizam je u pojmovnom smislu podre\u0111en liberalizmu i ozna\u010dava tek jednu ideologiju, pokret ili svjetonazor, koji mo\u017ee postojati unutar dru\u0161tva zasnovanog na liberalnim na\u010delima. Me\u0111utim, ova stratificiranost ne \u010dini besmislenom analizu njihovog odnosa i eventualnog kolidiranja. Potrebu za ovom analizom potencira \u0161irenje nacionalizma, njegovo prerastanje u masovne pokrete i, \u0161to je najva\u017enije, njegovu pretenziju da, istisnuv\u0161i liberalizam, zauzme funkciju temelja i okvira politi\u010dkog promi\u0161ljanja i djelovanja.<\/p>\n

Zamjena uloga<\/strong><\/p>\n

Politi\u010dki liberalizam je ne-totalitarna politi\u010dka koncepcija, koja je nastala propa\u0161\u0107u tradicionalnih autoriteta (prvenstveno sekularizacijom) i koja se temelji na dogmatskoj premisi da ne postoje vrijednosti i principa koji su vrijedni nametanja, osim onog jednog, da se sloboda jednog pojedinca smije protezati do granice na kojoj bi ona po\u010dela ugro\u017eavati slobodu drugog pojedinca.<\/p>\n

Te\u0161ko je precizno ustanoviti, ali se \u010dini da nacionalne dr\u017eave predstavljaju pojavu mla\u0111eg datuma u odnosu na principe na kojima se liberalizam temelji. Nacionalizam je, u obliku kakvom nam je danas poznat, tek u ve\u0107 postoje\u0107im nacionalnim dr\u017eavama uzeo punog maha.<\/p>\n

Prolaze\u0107i kroz svoj ekstremni period u prvoj polovici pro\u0161log stolje\u0107a (nacizam), pa kroz umjerenije faze poput ameri\u010dkog patriotizma i nacionalnog \u201ebu\u0111enja\u201c satelitskih dr\u017eava Sovjetskog Saveza, nacionalizam se danas stabilizirao i ustalio \u0161irom svijeta. Paralelno ovom procesu, u svijetu je postepeno rastao i broj dr\u017eava koje sebe proklamiraju dr\u017eavama liberalno-demokratskog dru\u0161tvenog poretka. Uzme li se u obzir sadr\u017eaj Povelje Ujedinjenih naroda (posebice sedmo poglavlje) iz 1945. godine, svih 193 dr\u017eava-\u010dlanica ove organizacije su formalno-pravno odlu\u010dile dati prednost liberalnim principima i ljudskim pravima ispred nacionalisti\u010dke ideologije ili bilo koje ideologije koja bi mogla ugro\u017eavati druge.<\/p>\n

Me\u0111utim, situacija u praksi je pokazala malo druga\u010diji stav ovih dr\u017eava. Nacionalizam se po\u010deo javljati kao najsna\u017eniji integrativni \u010dimbenik, \u0161to je naro\u010dito dobro dolazilo do izra\u017eaja u zemljama zahva\u0107enim ekonomskom krizom, zara\u0107enim dr\u017eavama, ili naprosto dr\u017eavama u kojima su vladaju\u0107e stranke i koalicije imale potrebu svoj neuspjeh zata\u0161kavati potenciranjem nacionalizma. Duboka uronjenost u logiku nacionalizma opravdava pitanje: \u017eivimo li danas u liberalnom dru\u0161tvu u kojem je prisutan nacionalizam, ili u nacionalisti\u010dkom dru\u0161tvu u kojem se liberalizam tek nazire kroz odnos toleriranja drugosti? \u0160to opravdava naziv \u201enacionalne dr\u017eave\u201c i svega \u201enacionalnog\u201c (televizije, kazali\u0161t\u00e2, knji\u017enic\u00e2, itd.), kada je formalno prihva\u0107eno da nacionalnosti nisu bitne?<\/p>\n

Pravo na nerazumnost?<\/strong><\/p>\n

Politi\u010dki liberalizam, za razliku od nacionalizma, shva\u0107enog kao politi\u010dka ideologija, ima ne\u0161to \u0161to bismo mogli nazvati politi\u010dkom higijenom. Naime, ono inzistira na \u010distoj podjeli javne i privatne sfere (koliko god ta granica bila neopipljiva ili \u010dak zbiljski nepostoje\u0107a). Pitanja privatnog \u017eivota, vjerovanja, stavova, preferencija i svega \u0161to \u017eivot u \u0161irem smislu sadr\u017ei, ne ti\u010du se javnosti i ne smiju biti tema o kojoj se odlu\u010duje javno. \u0160to se javne sfere ti\u010de, svako ima pravo na zastupanje svojih stavova ili priklanjanje bilo kojoj politi\u010dkoj orijentaciji. Ograni\u010denja naravno ima ali su ona svedena na minimum, koji je nu\u017ean za odr\u017eivost takvog sistema. Politi\u010dke koncepcije koje promoviraju pojedinci (bilo stvorene ili prihva\u0107ene od strane pojedinca) ne smiju biti sveobuhvatne <\/em>ili svjetonazorske<\/em> koncepcije, koje ne po\u0161tuju granicu privatnog. S druge strane, nacionalizam ne mo\u017ee ni prikrivati svoju ne-higijenu, jer se u vlastitoj retorici oslanja na privatnu sferu (npr. obiteljske vrijednosti, seksualnu orijentaciju, itd.), a prilikom vlastitog promoviranja cilja i na privatne segmente \u017eivota (osje\u0107aje, samoidentifikaciju pojedinca, itd.).<\/p>\n

Budu\u0107i da do sada nije ponu\u0111ena ni jedna svjetonazorska koncepcija koja bi svima istovremeno bila toliko privla\u010dna da je svi istovremeno prihvate, odbaciv\u0161i postoje\u0107e, djeluje razumski opravdano davati prednost politici koja je spremna nositi se s razli\u010ditostima (opisana na po\u010detku rada, Aristotel\/Arendt) i koja domenu dru\u0161tvenog sukoba suzbija u jednu sigurnu sferu politi\u010dkog, ne zadiru\u0107i u slobodu odlu\u010divanja o privatnim pitanjima pojedinca. Zagovornici nacionalizma pak, kao da su zaglibili u ni\u010deansko-weberovskom razumijevanju politi\u010dke zbilje, te iz nekog razloga ne \u017eele ili ne mogu prihvatiti politiku pluralizma i razli\u010ditosti, ve\u0107 unificiranjem mi\u0161ljenja svih pripadnika dru\u0161tva uklanjaju razli\u010ditosti i stvaraju jednoumlje, a time ukidaju mogu\u0107nost i slobodu bivanja drugosti.<\/p>\n

Na koncu, treba shvatiti da se prihva\u0107anjem nacionalisti\u010dke ideologije (pre\u0161utno) odobrava jedna paradigma politike, koja ni ne te\u017ei ure\u0111enju i uklapanju me\u0111u drugosti, ve\u0107 politiku uzima kao bojno bolje na kojem je jedina misija \u0161iriti mo\u0107, unificirati i dominirati.<\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n

Ovim se radom nije nastojao promovirati liberalizam ili prikazati nacionalizam kao puko nerazumnu i konfliktnu opciju, ve\u0107 samo ukratko objasniti za\u0161to su teorijski \u201e\u010dist\u201c liberalizam i nacionalizam u jednom bitnom smislu nekompatibilni. Dok je liberalizam uvjetno re\u010deno tek \u201eokvir za slobodu\u201c, nacionalizam je jedan od \u010dimbenika koji je zauzeo previ\u0161e mjesta u ovom okviru i u\u010dinio ga tijesnim.<\/p>\n

Esej je pisan u sklopu u\u010de\u0161\u0107a na 4. Post-jugoslavenskoj Mirovnoj akademiji<\/a>. Esej je s kursa \u201cJezik i ideologija\u201d<\/em><\/strong><\/p>\n

——————————
\nBibliografija:<\/p>\n

Arendt, Hannah (1996): Eseji o politici<\/em>, Izdanja Antibarbarus, Zagreb.<\/p>\n

Nimni, Ephraim (2009): \u201eNationalism, Ethnicity and Self-determination: A Paradimh Shift?\u201c, in: Studies in Ethnicity and Nationalism: 9\/2, 319-332.<\/em><\/p>\n

Pa\u0161i\u0107, Najdan (1993): \u201eNacija i nacionalizam\u201d, u: Mati\u0107, Milan; Podunavac, Milan (ur.): Enciklopedija politi\u010dke kulture<\/em>, Savremena administracija, Beograd, 705 \u2013724.<\/p>\n

Rawls, John (2000): Politi\u010dki liberalizam<\/em>, Kruzak, Zagreb.<\/p>\n

Saukkonen, Pasi (2003): \u201eThe Political Organization of Differences\u201c, u: Finnish Yearbook of Political Thought<\/em>, 113-136.<\/p>\n

Veler, Hans-Ulrih (2001): Nacionalizam: istorija \u2013 forme \u2013 posledice, Svetovi, Novi Sad.<\/p>\n

Weber, Max (1999): Vlast i politika<\/em>, Jesenski i Turk, Zagreb.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok je liberalizam, uvjetno re\u010deno, tek \u201eokvir za slobodu\u201c, nacionalizam je jedan od \u010dimbenika koji je zauzeo previ\u0161e mjesta u ovom okviru i u\u010dinio ga tijesnim.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-71093","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/71093","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=71093"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/71093\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=71093"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=71093"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=71093"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}