{"id":70745,"date":"2011-12-20T21:31:56","date_gmt":"2011-12-20T20:31:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=70745"},"modified":"2011-12-20T21:31:56","modified_gmt":"2011-12-20T20:31:56","slug":"dnevno-ubijene-cetiri-zene-to-je-femicid","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/12\/20\/dnevno-ubijene-cetiri-zene-to-je-femicid\/","title":{"rendered":"Dnevno ubijene \u010detiri \u017eene – to je femicid"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Razgovarala: Veronika MATIJA\u010cI\u0106<\/strong><\/p>\n

Tehni\u010dka podr\u0161ka organizacijama civilnog dru\u0161tva (TACSO) nastavlja rad na ja\u010danju organizacija civilnog dru\u0161tva (OCD) u participativnoj demokraciji u zemljama korisnicama Instrumenta pretpristupne pomo\u0107i (IPA) na zapadnom Balkanu i u Turskoj. Ovaj regionalni projekt koji je startao sa radom u kolovozu 2009. ljetos je produ\u017een na jo\u0161 dvije godine. Projekt, na osnovi ugovora s Op\u0107om upravom za pro\u0161irenje Europske komisije, provodi \u0161vedska konzultantska ku\u0107a SIPU International i to u 8 zemalja: Albaniji, Biv\u0161oj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu prema UNSCR 1244\/99 te Srbiji i Turskoj. Tijekom sljede\u0107e dvije godine TACSO projekt posebno se \u017eeli usredoto\u010diti na suradnju OCDa i vladinih institucija kao i na ja\u010danje kapaciteta organizacija civilnog dru\u0161tva za zagovaranje.<\/p>\n

Pro\u0161irenje Europske unije smatra se jednim od glavnih sredstava osiguranja trajnog mira i stabilnosti. U procesu stabilizacije i pridru\u017eivanja sna\u017eno civilno dru\u0161tvo igra klju\u010dnu ulogu u predstavljanju \u0161irokog spektra interesa i alternativnih pogleda unutar dru\u0161tva. Organizacije civilnog dru\u0161tva promoviraju osnovne vrijednosti demokracije, ljudskih prava, dobrog upravljanja i vladavine prava te imaju vode\u0107u ulogu u reformama neophodnim za ulazak njihovih zemalja u EU te unaprje\u0111enje \u017eivota gra\u0111ana\/ki u njihovim dru\u0161tvima.<\/p>\n

Prije dva tjedna je u Zagrebu odr\u017ean radni sastanak o potpori TACSO projekta umre\u017eavanju i partnerstvima organizacija civilnog dru\u0161tva. I Neslihan Ozgunes<\/strong> je kao savjetnica TACSO projekta u Turskoj, izme\u0111u ostalih, sudjelovala na ovom radnom sastanku. S pozicije osobe\u00a0 dobro upu\u0107ene u status i stanje organizacija civilnog dru\u0161tva te i u problematiku medijske (ne)slobode u Turskoj, Neslihan nas je detaljnije izvjestila o TACSO-u kao i o demokratskim procesima u Turskoj danas.<\/p>\n

Kolika je va\u017enost TACSO-a kako za ovu regiju (Zapadni Balkan i Turska) tako i za Europsku uniju u budu\u0107nosti?<\/strong><\/p>\n

TACSO u cijeloj regiji pru\u017ea jedan odli\u010dan forum za interakciju i u\u010denje. Jednako tako je i dobar forum za interakciju sa sudionicima iz EU. \u0160tovi\u0161e, TACSO, trenutno, u zna\u010dajnoj mjeri osigurava izgradnju kapaciteta za organizacije civilnog dru\u0161tva koje bi, u budu\u0107nosti, mogle nastaviti koristiti sektoru.<\/p>\n

Glavna svrha TACSO projekta pove\u0107anje je kapaciteta organizacija civilnog dru\u0161tva i ja\u010danje njihove uloge unutar participativne demokracije. Koja su, do sada, najve\u0107a postignu\u0107a ovog projekta pokrenutog 2009.\u00a0 godine?<\/strong><\/p>\n

TACSO je regionalni projekt s uredima u 8 IPA zemalja u regiji. I dok svaki nacionalni ured djeluje na nacionalnoj razini, sve aktivnosti u slu\u017ebi su op\u0107eg cilja projekta; a to je ja\u010danje demokratskih sudjelovanja organizacija civilnog dru\u0161tva u regiji. U tom smislu svaka je zemlja dala zna\u010dajnu podr\u0161ku jednom ili vi\u0161e od sljede\u0107eg: u promjeni zakona da budu naklonjeniji civilnom dru\u0161tvu, u uspostavljanju ureda dr\u017eavne uprave za dijalog sa civilnim dru\u0161tvom, u uspostavljanju mehanizama za sudjelovanje u dono\u0161enju odluka te u podr\u017eavanju platformi i mre\u017ea koje sprovode lobiranje i zagovaranje. U Turskoj smo, na primjer, podr\u017eali osnivanje regionalne LGBT mre\u017ee koja sada radi protiv homofobije u regiji \u0161to je jedan od primjera dobre prakse u umre\u017eavanju. Od strane na\u0161e savjetodavne skupine podr\u017eali smo, tako\u0111er, i studijski posjet turskog Odjela udruga (Department of Associations) te OCDa Hrvatskoj kako bi nau\u010dili vi\u0161e o hrvatskom Uredu za udruge i o Savjetu za razvoj civilnoga dru\u0161tva koji, na razli\u010ditim nivoima, podr\u017eavaju civilno dru\u0161tvo u sudjelovanju u dono\u0161enju odluka. Razmjena najboljih primjera iz prakse kroz studijske posjete i konferencije, kao \u0161to je konferencija o osiguranju kvalitete odr\u017eana u Hrvatskoj ili konferencija o odr\u017eivosti organizacija civilnog dru\u0161tva odr\u017eana u Srbiji, jedna je od dobrih zna\u010dajki TACSO-a na regionalnom nivou.<\/p>\n

Na koje sve na\u010dine TACSO poma\u017ee u o\u010duvanju demokracije u Turskoj?<\/strong><\/p>\n

TACSO u Turskoj pru\u017ea potporu organizacijama civilnog dru\u0161tva na razli\u010ditim nivoima. S jedne smo strane, u cijeloj zemlji, odr\u017eali dosta treninga da bi se izgradila svijest o ulozi civilnog dru\u0161tva u dono\u0161enju odluka te o va\u017enosti zagovaranja i kreiranja politike, kao i za izgradnju vje\u0161tina sudionika kako bi oni, na taj na\u010din, bili u stanju sprovoditi svoje aktivnosti. S druge strane, podr\u017eavamo mre\u017ee i platforme osiguravaju\u0107i im trening, podu\u010davanje i mentorstvo kako bi sudionici mogli u\u010dinkovitije sprovoditi svoje aktivnosti. Najnovije je da podr\u017eavamo platforme, mre\u017ee i inicijative koje su uklju\u010dene u proces dono\u0161enja Ustava kako bi se osiguralo da dr\u017eava uzme u obzir doprinose civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n

Spomenuli ste Ustav. Je li \u017eelja turskog premijera za pisanjem novog Ustava, ustvari, poku\u0161aj uspostavljanja ve\u0107e izvr\u0161ne vlasti, a kako isti\u010du mnogi turski i zapadni politi\u010dki aktivisti\/ce? Naime, premijer Recep Tayyip Erdogan, uglavnom prozapadno orijentiran, dosta je popularan i diljem arapskog svijeta te je, op\u0107enito gledano, pobolj\u0161ao me\u0111unarodni ugled Turske. Uspje\u0161nom ekonomskom politikom uspio je tursko gospodarstvo othrvati iz ruku globalne krize. Pokazuje i osobine autokrata pa, ne samo da je \u017eestok prema politi\u010dkim oponentima, on zatvara neprijatelje\/ice i zastra\u0161uje medije.<\/strong><\/p>\n

Erdoganovu \u017eelju za pisanjem potpuno novog Ustava jedan dio Turaka i mogao bi tako do\u017eivjeti. Mislim da se cijeli AKP, cijela Erdoganova grupa boji da ima ljudi koji \u0107e pomisliti da je cijeli proces dono\u0161enja novog Ustava, ustvari, Erdoganovo nastojanje da uspostavi ve\u0107u mo\u0107 kao i ja\u010di autoritet u zemlji. Je li ovo istina, to \u0107emo tek vidjeti. Me\u0111utim, sam proces dono\u0161enja novog Ustava smatram jako va\u017enim. Naime, u parlamentu danas, usprkos visokom izbornom pragu od 10%, imamo predstavnike Kurda, predstavnike stranke Nacionalnog pokreta, predstavnike Republikanske narodne stranke i, naravno, predstavnike AKP-a. I ovo je velika prilika da se svi oni, zajedno, dogovore oko novog Ustava. Uspostavljen je i poseban odbor koji \u0107e, za potrebe dono\u0161enja novog Ustava, okupiti predstavnike svih stranaka; tako da je ovo jedan pozitivan pristup. U isto vrijeme, nevladine organizacije rade na tome da ohrabre vladu i cijeli parlament da u proces izrade novog Ustava uklju\u010de cijelo dru\u0161tvo. Organiziraju se platforme i okupljanja na kojima se sakupljaju zahtjevi gra\u0111ana za novi Ustav, tako da je cijeli ovaj proces dono\u0161enja novog Ustava o\u017eivio civilno dru\u0161tvo. Jer, potreba za novim Ustavom nije samo Erdoganova, ve\u0107 je to potreba i za dobrobit sviju. Naime, sada\u0161nji Ustav \u0161titi dr\u017eavni poredak te je autoritaran i zabranjuje umjesto da nudi slobode i \u0161titi prava gra\u0111ana. Mislim da dono\u0161enje novog Ustava odgovara svima. Va\u017eno je kako \u0107e on na kraju izgledati, ali jo\u0161 je va\u017eniji proces njegovog dono\u0161enja.<\/p>\n

Prije dva tjedna Erdogan se, u ime cijele dr\u017eave, ispri\u010dao za pokolje Kurda koje je po\u010dinila turska vojska 1930-tih. A Kurdi su, po prvi put, u ovogodi\u0161njoj predizbornoj, parlamentarnoj kampanji mogli koristiti svoj jezik u obra\u0107anju gra\u0111anima\/kama. Iako je Erdogan ve\u0107 poku\u0161avao rije\u0161iti tvz. kurdsko pitanje, ono je jo\u0161 uvijek najranjivija to\u010dka za ukupnu tursku politiku. Ho\u0107e li 14 milijuna Kurda dobiti dugo o\u010dekivanu autonomiju te ho\u0107e li gerilci Kurdske radni\u010dke stranke (PKK), koji polo\u017ee oru\u017eje, biti amnestirani?<\/strong><\/p>\n

Prije nekoliko godina AKP je zapo\u010dela kampanju tvz. kurdskog otvaranja u svrhu pove\u0107anja njihovih prava i sloboda. Htjeli su zapo\u010deti dijalog sa kurdskim grupama i strankama. Ovo otvaranje je, naravno, do\u010dekano sa mnogo entuzijazma. Me\u0111utim, otad po tom pitanju postoje peridi napretka i zastoja. Nakon ovogodi\u0161njih izbora, opet je sve stalo. Naime, kurdska se stranka u po\u010detku odbila pridru\u017eiti parlamentu jer su neki od njihovih \u010dlanova jo\u0161 bili u zatvoru, premda su bili izabrani u parlament. A gerilci PKK-a, Kurdske radni\u010dke stranke poja\u010dali su napade na vojsku i civile. Tako je tvz. kurdsko otvaranje stavljeno na \u010dekanje. Nadalje, nakon izbora, Erdogan je govorio protiv kurdske stranke zbog akcija PKK-a, \u0161to je prili\u010dno nepotrebno ako se iskreno \u017eeli zapo\u010deti dijalog o otvaranju. Moram re\u0107i da o amnestiji gerilaca nisam ni\u0161ta \u010dula. S druge strane, pak, isprika Kurdima na duge je staze veoma va\u017ena. Smatram da je dobro \u0161to imamo ovu ispriku. Trebali bismo imati i odbore pravde i pogledati za \u0161to se sve jo\u0161 moramo ispri\u010dati, kao npr. Armencima. Da, ova isprika je dobra stvar.<\/p>\n

Vladaju\u0107a stranka, jo\u0161 uvijek, ignorira zahtjev nevladinih organizacija za sni\u017eavanjem izbornog praga od visokih 10%. Naime, u turski parlament ulaze samo stranke koje su skupile vi\u0161e od 10% glasova u zemlji. Smatra se da su se, na taj na\u010din, Kurdi dr\u017eali podalje od zakonodavnog tijela. Ipak su, nakon ovogodi\u0161njih izbora u lipnju, osvojili 35 zastupni\u010dkih mjesta. Je li se visoki izborni prag, ipak, smanjio?<\/strong><\/p>\n

Ne, nije. Sve se kre\u0107e dva koraka naprijed, jedan nazad. Uz ostale pozitivne promjene koje se doga\u0111aju, za o\u010dekivati je da bi se i ovaj izborni prag od 10% trebao smanjiti na npr. 5%, \u0161to bi omogu\u0107ilo da vi\u0161e stranaka bude u parlamentu. Kurdi su, naprimjer, u parlament u\u0161li kao nezavisni kandidati i oformili grupu, jer njihova Stranka mira i demokracije, kao stranka, nije pre\u0161la izborni prag. Ako govorimo o demokraciji i Ustavu onda se cijeli izborni i strana\u010dki sustav treba promijeniti. \u0160iroko je to polje.<\/p>\n

Pojavljuju se optu\u017ebe na ra\u010dun Erdoganove kampanje. Naime, na tvz. antierdoganovom skupu izbili su neredi, a policija je upotrijebila suzavac zbog \u010dega je umro jedan umirovljeni u\u010ditelj; dan nakon toga, u Ankari su policajci istukli mladog prosvjednika?<\/strong><\/p>\n

O ovome je bilo rije\u010di u jednom svjetskom magazinu u kojemu se spominje Erdoganova smanjena tolerancija prema prosvjednicima i smanjena tolerancija prema svakome tko se s njime ne sla\u017ee. Da, sa vremenom su se ove netolerancije poja\u010davale. Mislim da je to vidljivo upravo iz primjera gdje je stariji u\u010ditelj umro a nakon toga su uslijedila i hap\u0161enja. Ljudi su optu\u017eivani da su pripadnici teroristi\u010dkih organizacija a kao dokazi su iznijete knjige, zastave, \u0161alovi, ki\u0161obrani, ki\u0161ni ogrta\u010di. Ovo jeste problemati\u010dno i mislim da su policijske akcije prema organizacijama za civilna prava i prosvjednicima u Turskoj malo o\u0161tre. Me\u0111utim, ovo se ne doga\u0111a samo kod nas ve\u0107 i svuda u svijetu. Poslije ru\u0161enja Blizanaca i nakon Busha, ovo je smjer u kojem idemo; autoritarniji, zastra\u0161uju\u0107i, kontroliraju\u0107i i vi\u0161e vojni svijet. I ne primje\u0107ujemo vi\u0161e da su prislu\u0161kivanje telefona, snimanja i policijski orijentirane dr\u017eave na\u0161a svakodnevnica. A sve se ovo doga\u0111a i u Europi i u Americi.<\/p>\n

Erdoganova Stranka pravde i razvoja (AKP) ima za potporu religiozno i konzervativno usmjerene dru\u0161tvene slojeve. Prije tri godine je, studenticama, ukinuo ustavnu zabranu no\u0161enja marama na sveu\u010dili\u0161tima. Isto tako isti\u010de da bi “\u017eene trebale imati troje djece” i da je facebook “ru\u017ena tehnologija” jer omogu\u0107uje “nemoralan” sadr\u017eaj. A za uvo\u0111enje visokih poreza na\u00a0 alkohol, kriti\u010darima\/kama, koji\/e smatraju da ga time postupno smanjuje, odgovara kako “samo uvodi europske standarde”. Jesu li pro\u0161logodi\u0161nje usvojene Ustavne promjene, u prvom redu, o gra\u0111anskim pravima i slobodama pojedinca ili poku\u0161aj proguravanja vjerskog programa i u\u010dvr\u0161\u0107ivanja Erdoganove mo\u0107i u zemlji?<\/strong><\/p>\n

Ukidanje zabrane no\u0161enja marama ne vidim kao napad na sekularizam ve\u0107 kao slobodu izbora. Stav o internetu je, sa druge strane, kontradiktoran tome. Zbog toga ljudi postaju sumnji\u010davi glede namjera jer ne vide, na svim nivoima, jednak pristup u pravima i slobodama pojedinca. Percipiraju da se ta prava odnose samo za pojedina podru\u010dja. \u0160to se ti\u010de izjava o \u017eenama, va\u017eno je istaknuti da civilne udruge \u017eena u Turskoj sve nadgledaju i uzvra\u0107aju povratnim informacijama, pogotovo stavu vlade koji \u017eenu ne vidi kao individuu ve\u0107 kao dio obitelji. Mislim da sada\u0161nja Ministrica obitelji i socijalne politike daje jedno \u010dvrsto upori\u0161te svim civilnim udrugama \u017eena. Na\u017ealost, zastra\u0161uju\u0107e je poraslo nasilje nad \u017eenama; dnevno ih biva ubijeno \u010detiri. To je, ustvari, femicid i veliki problem u Turskoj. Statistike, nekako, pokazuju da je, u zadnjih sedam godina za vrijeme vladavine AKP-a, nasilje prema \u017eenama poraslo. E sada, nema ba\u0161 opipljivih dokaza koliko je to zaista me\u0111usobno povezano. Mo\u017eda je, ipak, njihov konzervatizam i na\u010din na koji se do\u017eivljava \u017eena imao utjecaja na psihu dru\u0161tva. Usto, mu\u017eevi koji tuku, ubijaju ili siluju svoje \u017eene dobivaju smanjenje kazne i to iz smije\u0161nih razloga. Stra\u0161no je to. Evo, nedavno je sud oslobodio 26 silovatelja 13-godi\u0161nje djevoj\u010dice tvrde\u0107i da je ona na to pristala. Iako se cijela javnost digla na noge i civilne udruge protestirale, ovu presudu, suci, nisu povukli. Bez obzira ima li to ikakve veze sa vladom, ali kao da postoji neka vrsta sponzorirano organiziranog napada na \u017eene od strane dr\u017eave, mi\u0161ljenje je civilnih udruge \u017eena.<\/p>\n

Raste zabrinutost da AKP suzbija gra\u0111anska prava u Turskoj. Naime, dvoje me\u0111unarodno priznatih turskih novinara zatvoreni su nakon policijske istrage. Pretpostavljaju da su im telefoni prislu\u0161kivani. Je li, pod Erdoganom, policija postala mo\u0107nijom? <\/strong><\/p>\n

Da, policija je postala mo\u0107nijom. U Turskoj se u zatvoru nalazi 63 novinara. Nedavno su civilne su organizacije i novinari u znak solidarnosti, tra\u017eile ve\u0107e slobode medija i ve\u0107u slobodu izra\u017eavanja. Bez slobode izra\u017eavanja nema slobodne dr\u017eave.<\/p>\n

Brzi ekonomski rast u poslijednjih deset godina je doveo do brutalnog ekolo\u0161kog oskrvnu\u0107a. Naime, na tisu\u0107e seljaka\/inja s obala Crnog i Egejskog mora organizirali su prosvjede protiv vladinih planova za izgradnju stotine elektrana na rijekama koje \u0107e poremetiti ekolo\u0161ku ravnote\u017eu. Erdogan ih naziva “banditima”. Na jednak se na\u010din postavlja i prema protivnicima\/cama plana za izgradnju prve nuklearne elektrane na podru\u010dju sklonom potresima. Iako ankete pokazuju da je ve\u0107ina Turaka zabrinuta po tom pitanju kakvo je stanje sada?<\/strong><\/p>\n

Na tisu\u0107e hidroelektrana se planira izgraditi ili je izgra\u0111eno u ovome trenutku. Istina je da se seljani okupljaju i \u017eele zaustaviti daljnju gradnju novih. Me\u0111utim, negdje se zabrana gradnje uspije sudski odobriti a negdje ne. Neke hidroelektrane su uzgra\u0111ene u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima prirode. Gra\u0111enje nuklearki je katastrofalno rje\u0161enje, pogotovo u podru\u010djima sklonim potresima. Sa druge strane, hidroelektrane uni\u0161tavaju svu prirodu oko sebe. Mislim da bismo ponovno trebali razmotriti na\u0161e potrebe za energijom i rije\u0161iti ih na ekolo\u0161ko prihvatljiv na\u010din. Na\u017ealost, ovaj pristup vlade je ekonomi\u010dniji i bez pogleda na duge staze; \u017eele brzo rje\u0161enje a to zna\u010di gradnju hidroelektrana i nuklearnih elektrana. Ne znam jesu li razmatrali i neke druge opcije. Nevladine organizacije za okoli\u0161 su, tako\u0111er, uklju\u010dene u kampanju protiv izgradnje. Ali, te\u0161ko je dr\u017eati korak sa svime time, jer, dok se na jednom mjestu gradnja hidroelektrane uspije zaustaviti, na drugom nikne desetak novih. Ovo se jedino mo\u017ee promijeniti voljom vlade.<\/p>\n

Nakon izborne pobjede, Erdogan je spomenuo da je to pobjeda za Gazu, Jeruzalem, Sarajevo – nekada\u0161nje glavne gradove Otomanskog carstva. Je li to on postavlja temelje novog Otomanskog carstva, sli\u010dnog britanskom commomwealthu a koje bi uklju\u010divalo Balkan, Isto\u010dnu Europu i Arabiju sa Istanbulom na \u010delu?<\/strong><\/p>\n

Entuzijazam za pristupanje u EU vi\u0161e nije visok kao \u0161to je bio, ni u politici niti me\u0111u stanovni\u0161tvom. S jedne strane to je zbog toga \u0161to se, uza sav napor koji Turska ula\u017ee u pristupanje, osje\u0107a otpor od strane EU-a, dok se sa druge strane, zbog rastu\u0107e ekonomije, Turska osje\u0107a sna\u017enom, a u EU vlada kriza. Erdogan jest popularan u arapskim zamljama i to koristi za izgradnju dugoro\u010dnih odnosa a ne, koliko ja vidim, za stvaranje neke vrste unije. No, \u0161to se Balkana ti\u010de, mogu samo re\u010di da su sapunice te koje, na neki na\u010din, kreiraju veze sa Turskom. Ne mogu zamisliti da bi itko, u bilo kojem smislu, htio biti dio commonwealtha, ali, evo, zahvaljuju\u0107i Ezelu i ostalim serijama, mo\u017eda smo drugima, dopadljiviji.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neslihan Ozgunes: Zastra\u0161uju\u0107e je poraslo nasilje nad \u017eenama… To je, ustvari, femicid i veliki problem u Turskoj. Statistike, nekako, pokazuju da je, u zadnjih sedam godina za vrijeme vladavine AKP-a, nasilje prema \u017eenama poraslo.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-70745","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/70745","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=70745"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/70745\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=70745"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=70745"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=70745"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}