{"id":70505,"date":"2011-12-18T10:34:53","date_gmt":"2011-12-18T09:34:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=70505"},"modified":"2011-12-18T10:34:53","modified_gmt":"2011-12-18T09:34:53","slug":"kraj-kapitalizma-kakvog-znamo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/12\/18\/kraj-kapitalizma-kakvog-znamo\/","title":{"rendered":"Kraj kapitalizma kakvog znamo?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/12\/capitalistgrave.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-70506\" title=\"capitalistgrave\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/12\/capitalistgrave-300x190.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"190\" \/><\/a>Pi\u0161e: boltek<\/p>\n<p>Nikada nisam bio zloguk prorok ili pesimist. Stvari ne gledam kao ekonomski ekspert (\u0161to i nisam) ve\u0107 kao jedan obi\u010dan \u010dovjek koji ve\u0107 30 godina pomno prati politi\u010dka i ekonomska zbivanja. Uvijek i u svakoj situaciji kako privatnoj tako i u drugima, nastojao sam prona\u0107i svjetlo na kraju tunela. Poku\u0161avaju\u0107i shvatiti model kapitalisti\u010dke ekonomije kakav danas imamo,nije bilo nimalo jednostavno. Gotovo poput ve\u0107ine zemalja u svijetu koja se nalazi pred ekonomskim slomom slijedimo isti model \u0160to vi\u0161e me\u0111u njima su do sada vode\u0107e svjetske ekonomije. Koliko sam uspio shvatiti pojam \u201esuvremena ekonomija \u201e zapravo je obi\u010dna monetarna prijevara koja se prikriva maskom slobodnog tr\u017ei\u0161ta. Pohlepa za \u0161to br\u017eom zaradom \u010desto banke i poduzetnike dovodi u situaciju da u\u0111u u tako zvanu Ponzijevu shemu ili piramidu. Kapitalizam nije Ponzijeva piramida ali na kraju do\u017eivi isti kraj. I Ponzijeva piramida i ekonomija koja \u017eivi na kreditima moraju neprestance rasti u suprotnome im prijeti isti kraj. To se dogodilo s investicijskim fondom Brenarda Mandoffa kralja Wall Streeta. Banke i bankari nikada ne bi uspjeli bez pomo\u0107i politike. Prilika nam je to vidjeti na primjeru SAD gdje je vlada najprije za\u0161titila banke, a bankari uzvra\u0107aju sa neograni\u010denom kreditnom podr\u0161kom tjeraju\u0107i ne samo sada\u0161nju generaciju ve\u0107 i budu\u0107e generacije beskrajni kru\u017eni tok kreditnih obveza. I tako usred najve\u0107ih kriza bankari su jedini koji dobro zara\u0111uju. To isto se sada doga\u0111a u EU.<\/p>\n<p>Nikada ne\u0107u zaboraviti svojih prvih sto dionica koje sam dobio. Nas 90 % u firmi nismo znali \u0161to s njima \u010diniti. Neki su ih prodali za tisu\u0107u maraka. Oni koji su ne\u0161to znali, posudili su novac i kupovali dionice po toj smije\u0161noj cijeni. Kasnije nas je firma zadu\u017eila za jo\u0161 pedeset dionica koje smo morali mjese\u010dno otpla\u0107ivati. Tko je naklon godine dana odlu\u010dio prodati te dionice moga ih je prodati samo firmi, ( ili pojedincima u firmi ). I danas nakon deset godina prou\u010davanja ne mogu se oteti dojmu da su burze zapravo kasina ili kockarnice gdje \u017eeljni brze zarade mogu uz malo sre\u0107e zaraditi ili uz odre\u0111eno dozu povjerenja u \u201e brokereske eksperte jednostavno sve izgubiti.<\/p>\n<p>Gledaju\u0107i svojim lai\u010dkim o\u010dima i drugi stup mirovinskog osiguranja podsje\u0107a me na jednu vrstu Ponzijeve sheme.<\/p>\n<p>Svi znam koliki je rast na\u0161eg gospodarstva. Rezanjem i kresanjem tro\u0161kova dr\u017eave mo\u017ee se ne\u0161to polu\u010diti ali nedovoljno za izlaz iz krize.<\/p>\n<p>Da bi mogle opstati kapitalisti\u010dke ekonomije moraju stalno rasti. Onog trenutka kada prestanu rasti nisu vi\u0161e u stanju pla\u0107ati glavnicu ni kamate a rezultat toga je krah. Rast politi\u010dkih ekonomija na kreditima koji zamjenjuju novac onaj pravi utemeljen na \u0161tednji pretvara se u sve ve\u0107i neprestano rastu\u0107i dug.<\/p>\n<p>Gdje smo mi. Do sada smo poput ve\u0107ine zemalja ulazili u kredite bez stvarnog rasta ekonomije. Dug je rastao i rastao. Novac koji smo dobili odlazio je na otplatu dugova a ne na stvaranje novih profitabilnih subjekata. \u010cak i kada je HNB intervenirala radila je to po mome mi\u0161ljenju na pogre\u0161an na\u010din. Sanirala je banke kreditima s povoljnom kamatom, a ove bi davale kredite sa daleko ve\u0107om kamatom. Bilo bi daleko pametnije da se taj novac direktno imputirao poslovnim proizvodnim subjektima sa odr\u017eivim planovima i programima proizvodnje. Zaobila\u017eenje banaka i davanje novaca tamo gdje se mo\u017ee pokrenuti proizvodnja mora biti jedan od osnovnih zadataka nove vlasti. \u0160to se ti\u010de dr\u017eavnih poduze\u0107a tu mi situacija nikada nije bila jasna. Ukoliko dr\u017eava nije u stanju pametno i profitabilno voditi dr\u017eavne tvrtke, kako mo\u017ee voditi cijelu dr\u017eavu?<\/p>\n<p>A gdje mo\u017eemo u\u0161tedjeti da uspijemo prora\u010dun staviti u ekonomski dopu\u0161tene okvire?<\/p>\n<p>Treba napraviti brzu analizu gdje su sve odlazila sredstva koja nisu polu\u010dila nikakav rezultat.<\/p>\n<p>Koje subvencije su vre\u0107a bez dna a ne pomo\u0107 za oporavak. Koje su stavke u prora\u010dunima kori\u0161tene samo za socijalni mir i prikupljanje glasa\u010dke ma\u0161inerije ( op\u0107ine, gradovi \u017eupanije)<\/p>\n<p>Htjeli mi ne htjeli dr\u017eava (Vlada) ima mo\u0107 nad gotovo 50% ekonomskih zbivanja u nas, i nema vi\u0161e nikakvog opravdanja nad doga\u0111anjima u ekonomiji. Socijala i mirovine ne smiju se dirati. I ne\u0107e ih dirati. Velika je mogu\u0107nost revitalizacije nedavno zatvorenih, \u017eeljezara, KIO, Kamensko i ostale fabrike, ako se novac usmjeri iz neplodnih, jalovih investicija u odr\u017eive poslovne subjekte.<\/p>\n<p>Ukoliko se nastavi sa kapitalizmom \u010dija ekonomija po\u010diva na kreditima, brzo \u0107e uslijediti ru\u0161enje istog, i do\u017eivjet \u0107e krah poput Ponzijeve piramide.<\/p>\n<p>U posljednje vrijeme sve ve\u0107i interes pobu\u0111uje Austrijska ekonomska \u0161kola.<\/p>\n<p>Razlog je jednostavan; dok su argumenti austrijske \u0161kole slu\u017eili istini, argumenti ovih drugih slu\u017eili su mo\u0107i. Ono \u0161to razumije samo posve\u0107ena manjina jest da dana\u0161nja tr\u017ei\u0161ta nisu slobodna. Vjerovanje u slobodu tr\u017ei\u0161ta nema ni\u0161ta zajedni\u010dkog s realno\u0161\u0107u; intervencije vlada na dana\u0161njim tr\u017ei\u0161tima nisu ni\u0161ta manje od intervencija u djelovanju nekada\u0161njih &#8216;tr\u017ei\u0161ta&#8217; u komunizmu. Razlika je samo u metodama i njihovoj rafiniranosti.<\/p>\n<p>Manipulacije cijenom zlata, intervencije na tr\u017ei\u0161tima valuta, podizanje i spu\u0161tanje kamatnih stopa, promjene poreznih stopa kako bi se poticalo ili smanjivalo ekonomsku aktivnost su manifestacije uplitanja u slobodu tr\u017ei\u0161ta. U usporedbi s komunisti\u010dkim tr\u017ei\u0161tima kapitalisti\u010dka tr\u017ei\u0161ta doimaju se slobodnima; u stvari, kapitalizam je u cjelosti &#8216;namje\u0161tena igra&#8217;.<\/p>\n<p>Ovo je samo moje osobno vi\u0111enje i molim za razumijevanje jer nisam profesinalni ekonomist.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pollitika.com\/kraj-kapitalizma-kakvog-znamo\">Pollitika<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ukoliko se nastavi sa kapitalizmom \u010dija ekonomija po\u010diva na kreditima, brzo \u0107e uslijediti ru\u0161enje istog.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-70505","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/70505","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=70505"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/70505\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=70505"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=70505"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=70505"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}