{"id":70415,"date":"2011-12-16T23:24:08","date_gmt":"2011-12-16T22:24:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=70415"},"modified":"2012-01-16T20:03:37","modified_gmt":"2012-01-16T19:03:37","slug":"privatnici-profitirali-trgujuci-koncesijama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/12\/16\/privatnici-profitirali-trgujuci-koncesijama\/","title":{"rendered":"Privatnici profitirali trguju\u0107i koncesijama"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: CIN*<\/strong><\/p>\n

Projekt izgradnje malih hidroelektrana na rijekama u Republici Srpskoj (RS) do\u017eivio je neuspjeh. \u0160est godina nakon njegovog po\u010detka izgra\u0111ene su samo tri od 112 hidroelektrana za koje su dodijeljene koncesije. Koncesionari odustaju od gradnje i o prodaji koncesija pregovaraju sa kupcima iz inostranstva. Pojedini su i profitirali u ovoj trgovini.<\/p>\n

Novinari Centra za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva otkrili su da dodjelu koncesija od samog po\u010detka prate brojne nepravilnosti: od neplanskog odabira lokacija za gradnju i pogre\u0161nih procjena vodenog kapaciteta rijeka pa do nepo\u0161tivanja zabrane prodaje koncesija.<\/p>\n

Prva koncesija je dodijeljena krajem mandata vlade premijera Pere Bukejlovi\u0107a, a ostale nakon januara 2006. godine godine, tokom mandata vlade Milorada Dodika.<\/p>\n

Koncesije dodjeljuje Ministarstvo privrede, energetike i razvoja RS-a na prijedlog Komisije za koncesije koja ima i zadatak da vr\u0161i nadzor nad koncesionarima. Komisija je u godi\u0161njim izvje\u0161tajima za 2009. i 2010. godinu ukazala na brojne probleme, te predlo\u017eila raskidanje ugovora sa ve\u0107im brojem koncesionara, uglavnom zbog njihove neaktivnosti, neozbiljnog pristupa koncesionarskom poslu, neisplativosti investicije ili nemogu\u0107nosti gradnje na predvi\u0111enim lokacijama.<\/p>\n

Me\u0111utim, tek u 2011. godini Vlada RS-a sa Aleksandrom D\u017eombi\u0107em na \u010delu je poduzela konkretne poteze. Ministarstvo energetike je raskinulo \u0161est koncesionarskih ugovora, dok \u0107e sa jo\u0161 23 koncesionara biti vo\u0111eni pregovori o sporazumnom raskidu.<\/p>\n

Vlada RS-a je odbila zahtjeve novinara CIN-a za uvid u koncesionarske ugovore.<\/p>\n

Koncesije za izgradnju malih hidroelektrana (snaga do 5 megavata) dodjeljivane su na period od 15 do 30 godina, a koncesionari su ih mogli dobiti podno\u0161enjem samoinicijativnih ponuda ili prijavom na javne pozive.<\/p>\n

Preduze\u0107a nisu trebala prilo\u017eiti bankovne garancije, pa su u ve\u0107ini slu\u010dajeva koncesije davane kompanijama bez dovoljno novca i iskustva u izgradnji energetskih objekata.<\/p>\n

Prema rije\u010dima stru\u010dnjaka, kompanije su kao dokumentaciju morale prilo\u017eiti tehni\u010dko-ekonomsku studiju opravdanosti koncesije koja se zasniva na kapacitetu elektrane i zaradi od prodaje struje. Komisija i Ministarstvo su odobravali studije, da bi se kasnije ispostavilo da neke od njih nisu mogle biti realizovane.<\/p>\n

Ranko Goi\u0107, ekspert za obnovljive izvore energije na Sveu\u010dili\u0161tu u Splitu, ka\u017ee da su prije dodjele koncesija napravljene lo\u0161e prognoze o isplativosti i hidropotencijalu rijeka na kojim \u0107e biti gra\u0111eno. Poja\u0161njava da ve\u0107ina lokacija nije isplativa za gradnju, jer su cijene elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora na ovim prostorima jo\u0161 preniske.<\/p>\n

Ipak, prema podacima Regulatorne komisije za energetiku RS-a, Vlada treba da usvoji i po\u010dne primjenjivati nove cijene po kojima bi hidroelektrane za struju iz obnovljivih izvora energije trebale dobijati 0,12 KM po kilovatsatu, u odnosu na dosada\u0161njih 0,08 KM.<\/p>\n

Vlada se prije dodjele koncesija nije savjetovala ni sa ekolo\u0161kim udru\u017eenjima koja se protive realizaciji ovih projekata.<\/p>\n

Ministarstvo energetike i Komisija su odobravali gradnju na podru\u010dju Nacionalnog parka Sutjeska ili na drugim lokacijama na kojima op\u0107ine nisu predvidjele takve objekte. Zbog toga op\u0107ine koncesionarima nisu izdavale gra\u0111evinske dozvole.<\/p>\n

Vlasnici koncesija ka\u017eu da nisu znali u \u0161ta se upu\u0161taju, pa danas, umjesto na prodaji struje, poku\u0161avaju zaraditi na prodaji koncesija.<\/p>\n

Vlada ne spre\u010dava trgovinu<\/strong><\/p>\n

Komisija za koncesije u izvje\u0161tajima od 2007. godine na ovamo upozorava da je dio koncesionara krenuo u posao izgradnje malih hidroelektrana sa namjerom da trguju koncesijama.<\/p>\n

Krajem 2009. godine Vlada RS-a je donijela pravilnik o prijenosu koncesija koji dozvoljava prijenos koncesije sa preduze\u0107a na preduze\u0107e. Do tada, prema koncesionarskim ugovorima prijenos je bio mogu\u0107 tek nakon izgradnje hidroelektrana.<\/p>\n

Me\u0111utim, prema rije\u010dima Predraga A\u0161krabi\u0107a, predsjednika Komisije, Vlada je na sjednicama donosila posebne odluke kojima je legalizovala ranije prijenose.<\/p>\n

Iako se u tim odlukama Vlade i u pravilniku ne navodi nov\u010dana naknada za promjenu vlasni\u0161tva nad koncesijom, podaci do kojih su do\u0161li novinari CIN-a pokazuju da su neki od koncesionara, ipak, ostvarili zaradu na ovim poslovima.<\/p>\n

Ni oni koji su prodavali, ni oni koji su kupovali koncesije nisu \u017eeljeli precizirati cijenu tih poslova. Navodili su da se cifra, okvirno, kre\u0107e izme\u0111u 100.000 KM i 200.000 KM po megavatu.<\/p>\n

Me\u0111utim, Edhem Bi\u010dak\u010di\u0107, suvlasnik projektantske firme Bi\u010dak\u010di\u0107 iz Sarajeva, i \u0110uro Vujkovi\u0107 iz projektantske firme Energokomerc iz Banje Luke, ka\u017eu da tr\u017ei\u0161na vrijednost preduze\u0107a koje ima koncesiju i zavr\u0161enu gra\u0111evinsku dozvolu iznosi oko 300.000 KM po megavatu. To zna\u010di da se za koncesiju za gradnju elektrane od 5 megavata mo\u017ee dobiti i do 1,5 miliona KM.<\/p>\n

Bi\u010dak\u010di\u0107 dodaje da \u010dak i ako preduze\u0107e nema potrebne dozvole, kupac mu daje avans da ih mo\u017ee dobiti u odre\u0111enom roku.<\/p>\n

On poja\u0161njava da se ne prodaje koncesija ve\u0107 preduze\u0107e koje je ima, te ka\u017ee kako zna da neki od koncesionara tra\u017ee i ve\u0107e iznose “ali sve dosada\u0161nje transakcije koje su obavljene i zavr\u0161ene, otprilike, su bile u ovom nivou, plus – minus 10 posto”.<\/p>\n

Energokomerc ima pet koncesija za izgradnju malih hidroelektrana. Vujkovi\u0107 ka\u017ee da do izgradnje nije do\u0161lo zbog smrti vlasnika i zbog toga \u0161to na vrijeme nisu utvr\u0111eni kapaciteti rijeka.<\/p>\n

Koncesija Slovencima<\/strong><\/p>\n

Vlada RS-a je po\u010detkom 2006. godine preduze\u0107u Energetik iz Banje Luke dodijelila koncesiju za izgradnju male hidroelektrane Medna na rijeci Sani, snage 3,5 megavata. Nepuna \u010detiri mjeseca kasnije, Vlada donosi novu odluku kojom ova firma gubi koncesiju, a dobija je Energy MBA iz Banje Luke – ovoga puta sa predvi\u0111enom snagom od 4,9 megavata.<\/p>\n

Ilija Klepi\u0107, vlasnik Energetika, ka\u017ee da nikada nije dobio obja\u0161njenje za ovakvu Vladinu odluku.<\/p>\n

Odluku o promjeni koncesionara Vlada je objavila u Slu\u017ebenom glasniku RS-a. Me\u0111utim, na pitanje novinara CIN-a zbog \u010dega je do\u0161lo do oduzimanja koncesije, iz Ministarstva energetike u pisanom odgovoru negiraju da je Energetik ikada dobio tu koncesiju.<\/p>\n

Preduze\u0107e Energy MBA osnovano je u augustu 2005. godine. Ve\u0107inski vlasnik firme tada je bio Arie Livne, nekada\u0161nji savjetnik Milorada Dodika i dana\u0161nji \u010dlan Senata RS-a, najvi\u0161eg savjetodavnog tijela za pitanja od posebnog zna\u010daja.<\/p>\n

Livne ka\u017ee da je na po\u010detku mislio da je to dobra investicija, ali je kasnije iz razgovora sa bankarima shvatio da to previ\u0161e ko\u0161ta i da nema tih sredstava.<\/p>\n

Energetski eksperti sa kojima su razgovarali novinari CIN-a ka\u017eu da je u izgradnju male hidroelektrane potrebno ulo\u017eiti od 2 do 3 miliona KM po megavatu, u zavisnosti od kvaliteta materijala i ugra\u0111ene opreme.<\/p>\n

Mjesec i po nakon dobijanja koncesije novi vlasnici Energy MBA postaju: Nikola, Radenko i Miroslav Vukeli\u0107. Livne i Gordana Bo\u0161kovi\u0107, kao dotada\u0161nji manjinski suvlasnik, na njih su prenijeli svoje osniva\u010dke udjele.<\/p>\n

U augustu Vlada donosi odluku kojom koncesionar postaje firma L.S.B. Elektrane iz Banje Luke. To je u suprotnosti sa ugovorom koji je sklopljen izme\u0111u firme Energy MBA i Vlade RS-a, prema kojem je prijenos koncesije mogu\u0107 tek nakon izgradnje objekta.<\/p>\n

Jelenko Loli\u0107, jedan od suvlasnika firme L.S.B. Elektrane obja\u0161njava da su dvije kompanije zapravo razmijenile koncesije. Energy MBA je ve\u0107 imala tri koncesije na rijeci Vrbanji, pritoci Vrbasa, te im je odgovaralo da od L.S.B. Elektrana dobiju i \u010detvrtu.<\/p>\n

Loli\u0107 ka\u017ee da se izgradnja elektrane Medna na Sani pokazala kao izuzetno skup i zahtjevan projekt, koji mogu realizirati samo ve\u0107e kompanije, zbog \u010dega je u martu ove godine prenio koncesiju na slovensku kompaniju Interenergo iz Ljubljane, \u010diji je vlasnik austrijska kompanija KI-Kelag International.<\/p>\n

Ka\u017ee da je u projekt ulo\u017eio milion KM. Nije \u017eelio otkriti koliki je ta\u010dan iznos za koji je ustupio koncesiju, ali ka\u017ee da se radi o znatno ni\u017eem iznosu.<\/p>\n

Stru\u010dnjaci sa kojima su novinari CIN-a razgovarali ka\u017eu da ukupni tro\u0161kovi koncesionara prije izgradnje elektrana ne prelaze 100.000 KM.<\/p>\n

Anton Pape\u017e, direktor Interenerga, ka\u017ee da vlasnici koncesija imaju nerealne procjene, pa se mnogi razo\u010daraju kona\u010dnom cijenom.<\/p>\n

Op\u0107ina Ribnik, na \u010dijoj teritoriji bi se Medna trebala graditi, i Ekolo\u0161ki pokret Zelenkovac podnijeli su tu\u017ebu 2009. godine kojom osporavaju odobrenje studije o utjecaju na \u017eivotnu sredinu koju je izdalo Ministarstvo za prostorno ure\u0111enje, gra\u0111evinarstvo i ekologiju RS-a.<\/p>\n

Borislav Jankovi\u0107, \u010dlan Zelenkovca, ka\u017ee da \u0107e hidroelektrana na izvoru Sane uni\u0161titi netaknutu prirodu i prekrasni krajolik ovog podru\u010dja te da bi ulaganjem u turizam mje\u0161tani mogli ostvariti puno ve\u0107i prihod.<\/p>\n

Pape\u017e ka\u017ee da trenutno pregovora sa nekim koncesionarima u RS-u o ustupanju koncesija. Odbija govoriti o iznosima koje je njegova kompanija spremna platiti za preuzimanje koncesije, ali ka\u017ee da ponude za projekte u po\u010detnoj fazi mogu i\u0107i do 200.000 KM po megavatu.<\/p>\n

Interenergo je preko svoje banjalu\u010dke firme u martu ove godine preuzeo i koncesiju za izgradnju hidroelektrane na rijeci Ugar (snage 1,7 megavata), koju je prvobitno, 2006. godine, dobilo preduze\u0107e Metalotehna iz Kne\u017eeva.<\/p>\n

Vladimir Glamo\u010di\u0107, ve\u0107inski vlasnik Metalotehne, ka\u017ee da su koncesije prenosili, jer nisu mogli dobiti sredstva za projekt i pored gra\u0111evinske dozvole.<\/p>\n

Njegov stric Ljubo 14 godina je bio pomo\u0107nik ministra u Ministarstvu energije RS-a, i to u sektoru za energetiku, u trenutku kada je ovaj dobio koncesiju. Vladimir ka\u017ee da mu je stric pomogao samo oko izrade tehni\u010dkog dijela projekta, ali negira da je utjecao na to da mu se dodijeli koncesija.<\/p>\n

Obja\u0161njavaju\u0107i za\u0161to nije imao previ\u0161e tro\u0161kova oko izrade potrebne dokumentacije, ka\u017ee da je njegova prednost to \u0161to je on gra\u0111evinski in\u017eenjer a njegov ujak doktor tehni\u010dkih nauka.<\/p>\n

Glamo\u010di\u0107 ka\u017ee da strani kupci nude oko 200.000 KM po megavatu za koncesiju. No, nije \u017eelio otkriti koliko je on dobio za svoju.<\/p>\n

Glamo\u010di\u0107eva kompanija ima jo\u0161 dvije koncesije za izgradnju mini elektrana na rijeci Vrbanji, za koje nemaju gra\u0111evinske dozvole i koje \u0107e, ka\u017eu, tako\u0111er, poku\u0161ati prodati stranom investitoru.<\/p>\n

Koncesija i servisu automobila<\/strong><\/p>\n

Na Vrbanji je planirana gradnja jo\u0161 16 hidroelektrana, uglavnom na teritoriji op\u0107ine Kotor-Varo\u0161. Enisa Bo\u017ei\u010dkovi\u0107, predsjednica skup\u0161tine ove op\u0107ine, ka\u017ee da ih iz Vlade RS-a nisu obavijestili o planovima gradnje i dodjeli koncesija. Kako novi regulacioni plan nije donesen, op\u0107ina nije izdavala ni gra\u0111evinske dozvole.<\/p>\n

Koncesija za malu hidroelektranu na Vrbanji data je 2006. godine i gra\u0111evinskoj kompaniji 25. novembar iz \u010celinca, a Aco Maksimovi\u0107, njen direktor i najve\u0107i pojedina\u010dni akcionar, je potom osnovao koncesionarsko preduze\u0107e Hidrogip i na njega prenio prava za gradnju hidroelektrane.<\/p>\n

Nakon \u0161to je 25. novembar oti\u0161ao pod ste\u010daj 2010. godine, Maksimovi\u0107 ka\u017ee da je vlasni\u0161tvo nad Hidrogipom odlu\u010dio prebaciti na servis automobila Max Plus, \u010diji vlasnik je njegov sin Miljan.<\/p>\n

Maksimovi\u0107 dodaje da ve\u0107 imaju strate\u0161kog partnera iz inostranstva koji je spreman ulo\u017eiti sredstva za gradnju hidroelektrane.<\/p>\n

*Centar za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nisu znali u \u0161ta se upu\u0161taju, pa danas, umjesto na prodaji struje, poku\u0161avaju zaraditi na prodaji koncesija.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-70415","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-istrazivanja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/70415","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=70415"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/70415\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=70415"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=70415"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=70415"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}