{"id":70208,"date":"2011-12-15T11:00:59","date_gmt":"2011-12-15T10:00:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=70208"},"modified":"2011-12-15T11:00:59","modified_gmt":"2011-12-15T10:00:59","slug":"zasto-placemo-stucamo-spavamo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/12\/15\/zasto-placemo-stucamo-spavamo\/","title":{"rendered":"Za\u0161to pla\u010demo, \u0161tucamo, spavamo…?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Mnoge stvari i pojave vezane uz vlastito tijelo uzimamo zdravo za gotovo. Neke nas zabavljaju, neke nerviraju, a neke uop\u0107e ne primje\u0107ujemo dok ne eskaliraju. Ipak, ako uzmete u obzir da prosje\u010dna osoba provede 25 godina \u017eivota spavaju\u0107i, \u0161tuca prosje\u010dno 1243 puta za svog vijeka (kako li su samo do\u0161li do tog podatka, nemamo pojma) te redovito pro\u010di\u0161\u0107ava suzne kanale plakanjem (neki od nas malo \u010de\u0161\u0107e nego drugi), svakako je vrijedno i korisno znati pone\u0161to o tim pojavama. Donosimo vam najzanimljivije od njih.<\/p>\n

Plakanje<\/p>\n

Me\u0111u silnim \u017eivotinjskim vrstama koje nastanjuju na\u0161 planet, ljudi su jedina koja pu\u0161ta suze ih emocionalnih razloga, dok ih manji broj, poput slonova i macho frajera, to radi da o\u010disti pra\u0161inu nakupljenu u o\u010dima. Ljudi ne pla\u010du samo kako bi prenijeli osje\u0107aje nekakve nevolje okolini, ve\u0107 znanstvenici vjeruju kako suze u sebi sadr\u017ee i odre\u0111ene nepo\u017eeljne hormone te druge proteine koje na\u0161e tijelo proizvede za vrijeme stresnih perioda, koji na ovaj na\u010din izlaze iz tijela. Na kraju krajeva, i sami ste vjerojatno barem jednom u \u017eivotu imali onaj \u201edobar pla\u010d”, koji vam je u tom trenutku znatno pomogao.<\/p>\n

\u0160tucanje<\/p>\n

\u0160tucanje su zapravo nesvjesni gr\u010devi dijafragme – mi\u0161i\u0107ne membrane u na\u0161em prsnom ko\u0161u koja ima iznimno va\u017enu ulogu kod disanja. Naj\u010de\u0161\u0107i uzrok \u0161tucanju jest iritacija dijafragme, uglavnom zbog previ\u0161e ili premalo hrane u \u017eeludcu. Ono \u0161to znanstvenike jo\u0161 uvijek zbunjuje jest njihova svrha, budu\u0107i da \u0161tucanje ne slu\u017ei nikakvoj fiziolo\u0161koj svrsi. Jedna teorija tvrdi kako je \u0161tucanje ostatak pradavnog refleksa gutanja. Bez obzira na to \u010demu su neko\u0107 slu\u017eili, jedno je sigurno – \u0161tucanje mo\u017ee biti vrlo naporno ukoliko se odu\u017ei, stoga je vrlo va\u017eno da \u0161to prije posegnete za jednim od brojnih doma\u0107ih lijekova i rije\u0161ite se ove smetnje.<\/p>\n

Spavanje<\/p>\n

Prosje\u010dna osoba provede tre\u0107inu svog \u017eivota spavaju\u0107i. Osim nekoliko poznatih iznimki, ve\u0107ina ljudi ne mo\u017ee bez sna vi\u0161e od nekoliko dana. Ipak, spavanje je jedna od na\u0161ih aktivnosti o kojoj s druge strane tek ne\u0161to malo znamo i razumijemo. Znanstvenici se sla\u017eu u tome da je primarna funkcija spavanja odr\u017eavanje tijela – od proizvodnje kemikalija potrebnih za dobro funkcioniranje u budnom stanju, do samoorganiziranja neurona. Od svih faza sna najva\u017enija je tzv. REM (rapid eye movemement) faza, koju karakterizira visoka aktivnost neurona. Mnoge teorije ukazuju na va\u017enost spavanja za pam\u0107enje i u\u010denje, odnosno da je upravo san najbolji na\u010din da nam neko sje\u0107anje prije\u0111e iz kratkoro\u010dne u dugoro\u010dnu memoriju.<\/p>\n

Smrt<\/p>\n

\u010cisto tehni\u010dki gledano, smrt ne spada u kategoriju svakodnevnih aktivnosti, ali budu\u0107i da fascinira ljude otkako je svijeta i vijeka, odlu\u010dili smo napisati ne\u0161to o njoj. Pod uvjetom da smrt nije nastupila nekim nasilnim putem ili kao posljedica bolesti, ono \u0161to zovemo \u201eprirodna smrt” zapravo je posljedica umiranja stanica. Iako se stanice tijekom cijelog \u017eivotnog vijeka neprestano obnavljaju, kad do\u0111emo u neke pozne godine to im postaje sve te\u017ee i te\u017ee. Na krajevima na\u0161ih kromosoma nalaze se telomere koje sadr\u017ee genetske informacije, a koje se skra\u0107uju svakim novim dijeljenjem te stanice. Nakon odre\u0111enog vremena, telomerama jednostavno ponestane du\u017eine za dijeljenje, zbog \u010dega stanice vi\u0161e nisu u mogu\u0107nosti da se dijele. Upravo su telomere predmet intenzivnog prou\u010davanja znanstvenika zadnjih desetlje\u0107a, a mnogi smatraju kako bi se do kraja stolje\u0107a ljudski vijek mogao i dvostruko produ\u017eiti.<\/p>\n

Crvenjenje<\/p>\n

Crvenilo u obrazima univerzalna je ljudska reakcija na nekakvu dru\u0161tvenu pa\u017enju. Svi se mi crvenimo, samo je to kod nekih ljudi uo\u010dljivije nego kod drugih. Naj\u010de\u0161\u0107e se crvenimo kad upoznamo nekog va\u017eno, dobijemo kompliment ili pro\u017eivljavamo sna\u017ene emocije u nekoj dru\u0161tvenoj situaciji. Vene u licu se \u0161ire, \u0161to omogu\u0107uje bolju prokrvljenost lica i obraza. Ipak, znanstvenicima jo\u0161 uvijek nije potpuno jasno za\u0161to se ovo doga\u0111a i \u010demu to\u010dno biolo\u0161ki slu\u017ei.<\/p>\n

Pu\u0161tanje vjetrova<\/p>\n

Zasigurno i sami znate kako nam sve \u0161to pojedemo u ve\u0107oj ili manjoj mjeri uzrokuje proizvodnju plinova u probavnom traktu. Prosje\u010dna osoba proizvede oko 2 litre plinova svaki dan, \u0161to je koli\u010dinski dovoljno za 15 do 20 prdaca. Posebno intenzivni \u201emirisi” stvaraju se zbog bakterija u debelom crijevu, koje procesuiraju ostatke hrane i pritom otpu\u0161taju vodikov sulfid, isti onaj \u201emiris” kakav imaju trula jaja. Najintenzivniji \u0107e smrad proizvoditi ostaci hrane s puno \u0161e\u0107era, \u0161to uglavnom uklju\u010duje ve\u0107inu mlije\u010dnih proizvoda, vo\u0107e i, naravno, grahorice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako uzmete u obzir da prosje\u010dna osoba provede 25 godina \u017eivota spavaju\u0107i te \u0161tuca prosje\u010dno 1243 puta za svog vijeka, nisu li to dovoljno dobri razlozi da saznemo ne\u0161to o tome?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-70208","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/70208","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=70208"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/70208\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=70208"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=70208"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=70208"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}