{"id":69993,"date":"2011-12-13T10:26:15","date_gmt":"2011-12-13T09:26:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=69993"},"modified":"2011-12-13T11:08:47","modified_gmt":"2011-12-13T10:08:47","slug":"sto-godina-od-osvajanja-juznog-pola","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/12\/13\/sto-godina-od-osvajanja-juznog-pola\/","title":{"rendered":"Sto godina od osvajanja Ju\u017enog pola"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a> Ispisuju\u0107i legendarnu stranicu u istoriji Ju\u017enog pola, norve\u0161ki istra\u017eiva\u010d Roald Amundsen, 14. decembra prije sto godina postavio je norve\u0161ku zastavicu na
\nJu\u017eni pol prestigav\u0161i u nevjerovatnoj trci britanskog kolegu Roberta
\nFalkona Skota.<\/p>\n

Samo par godina uo\u010di izbijanja Prvog svjetskog rata i u atmosferi rastu\u0107ih nacionalisti\u010dkih te\u017enji, Amundsen uspijeva 14. decembra 1911. da zajedno sa \u010detvoricom kolega iz svoje ekipe zabode norve\u0161ku zastavu na najju\u017enijoj ta\u010dki planete.<\/p>\n

Njegova pobjeda nad britanskim pomorskim oficirom do\u017eivljava se kao pobjeda pragmati\u010dnog i lukavog Skandinavca nad hrabrim ali pomalo ograni\u010denim britanskim d\u017eentlmenom. Svaki od njih je sanjao da osvoji “svoj pol”.<\/p>\n

Norve\u017eanin je pri\u017eeljkivao Sjeverni pol, dok su o\u010di Britanca bile uprte ka Ju\u017enom. “Ne poznajem \u010dovjeka koji se na\u0161ao na tako dijametralno suprotnom mjestu od onoga koji je sanjao, kao \u0161to sam bio ja u tom trenutku”, napisao je kasnije Amundsen opisuju\u0107i svoju ekspediciju.<\/p>\n

Sticaj okolnosti ga je ustvari odveo na Ju\u017eni pol. Usred priprema i organizovanja ekspedicije na Sjeverni pol, saznaje da se Amerikanci Frederik Kuk i Robert Piri ve\u0107 hvale da su osvojili taj pol.<\/p>\n

Iako su njihove pri\u010de pune kontroverzi, Amundsenu je to dovoljno da odustane od putovanja. U avgustu 1910. on na brodu Fran kre\u0107e u tajnosti ka Ju\u017enom polu, znaju\u0107i da se za istu ekspediciju sprema i njegov britanski kolega Robert Skot.<\/p>\n

Tek u oktobru mu \u0161alje telegram: “Informisao bih vas da je Fram krenuo ka Antarktiku. Amundsen”. I tako je po\u010dela trka… Obje ekspdicije sti\u017eu na antarkti\u010dki kontinent u januaru.<\/p>\n

Prvi mjeseci su posve\u0107eni testiranju i istra\u017eivanju. Nakon zime, potpunog mraka i ledenih temperatura, Amundsen, \u010diji se logor nalazi bli\u017ee polu, kre\u0107e u osvajanje. Jedna od prednosti norve\u0161kog istra\u017eiva\u010da bilo je i dobro poznavanje \u017eivota Eskima i iskustva koja je stekao upoznaju\u0107i njihov \u017eivot tokom ekspedicije na Sjeverni pol 1903. godine kada je namjeravao da pro\u0111e Sjeverozapadnim prolazom izme\u0111u Atlantika i Tihog okeana.<\/p>\n

To putovanje je trajalo dvije godine, a Amundsen i njegova ekipa su prou\u010davali tehniku pre\u017eivljavanja u polarnim oblastima studiraju\u0107i domorodce i njihov na\u010din ishrane, putovanja po ledu i snijegu kao i odje\u0107u koju su nosili.<\/p>\n

I dok su Norve\u017eani metodi\u010dno olak\u0161avali prtljag na sankama kako bi im psi bili \u0161to izdr\u017eljiviji, a imali su i ve\u0107e iskustvo u odr\u017eavanju skija, Britanci su na Ju\u017eni pol stigli sa suvi\u0161e “te\u0161kom artiljerijom”.<\/p>\n

Osim pasa, imali su i motorizovane sanke, ali su se one vrlo brzo pokvarile, zatim male ponije, koji, potpuno neadaptirani na klimu, tako\u0111e, nisu dugo izdr\u017eali.<\/p>\n

Skotova ekspedicija sporo nareduje, a u nedostatku adekvatne vu\u010de, sami \u010dlanovi ekipe su primorani da vuku te\u0161ku opremu i namirnice u krajnje lo\u0161im vremenskim uslovima.<\/p>\n

Nadomak cilja, 16. januara 1912, Britance do\u010dekuje neprijatno iznena\u0111enje – u snijegu otkrivaju tragove saonica i shvataju da ih je Amundsen pretekao. Dan kasnije, odnosno mjesec dana nakon suparni\u010dke ekipe, otkrivaju \u0161ator na kojem se vijori norve\u0161ka zastava.<\/p>\n

“Bo\u017ee, kako je grozno ovo mjesto!”, napisao je Britanac u memoarima. Na povratku izmorenog Skota do\u010dekuju jo\u0161 gore vremenske prilike sa temperaturama koje idu i do minus 42 stepena.<\/p>\n

Polako gubi jednog po jednog \u010dlana ekipe, da bi na kraju sa trojicom preostalih ljudi ostao zarobljen u \u0161atoru okru\u017een jakim vjetrom i snije\u017enim nanosima. Svoje poslednje bilje\u0161ke u dnevnik zapisao je 29. marta.<\/p>\n

Amundsen je tri sedmice ranije objavio svijetu svoj uspjeh, a za Norve\u017eane koji su tek koju godinu ranije stekli nezavisnost od \u0160vedske, on postaje nacionaloni heroj.<\/p>\n

Amundsen je poginuo 1928. tokom akcije spasavanja italijanskog istra\u017eiva\u010da Umberta Nobila, koji je krenuo u istra\u017eivanje Sjevernog pola – Arktika.<\/p>\n

AFP\/Beta<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ispisuju\u0107i legendarnu stranicu u istoriji Ju\u017enog pola, norve\u0161ki istra\u017eiva\u010d Roald Amundsen, 14. decembra prije sto godina postavio je norve\u0161ku zastavicu na Ju\u017eni pol prestigav\u0161i u nevjerovatnoj trci britanskog kolegu Roberta Falkona Skota. Samo par godina uo\u010di izbijanja Prvog svjetskog rata i u atmosferi rastu\u0107ih nacionalisti\u010dkih te\u017enji, Amundsen uspijeva 14. decembra 1911. da zajedno sa \u010detvoricom […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":70008,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-69993","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69993","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=69993"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69993\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/70008"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=69993"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=69993"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=69993"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}