{"id":69990,"date":"2011-12-13T10:08:20","date_gmt":"2011-12-13T09:08:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=69990"},"modified":"2011-12-13T10:08:20","modified_gmt":"2011-12-13T09:08:20","slug":"sitni-i-nebitni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/12\/13\/sitni-i-nebitni\/","title":{"rendered":"Sitni i nebitni"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/mb.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-68734\" title=\"mb\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/mb-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/mb-150x150.jpg 150w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/mb-144x144.jpg 144w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/mb-50x50.jpg 50w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/mb-70x70.jpg 70w\" sizes=\"(max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/><\/a>Pi\u0161e: Muharem Bazdulj<\/p>\n<p>Pou\u010dan je i indikativan bio nesrazmjer u tretiranju vijesti da je Republika Hrvatska potpisala pristupni ugovor sa Evropskom unijom u samoj Hrvatskoj i njoj susjednim ex-yu dr\u017eav(ic)ama, s jedne strane, i u ostatku svijeta, s druge. Dok su hrvatske televizije listom direktno prenosile \u010din potpisivanja, a dnevne novine objavile &#8220;specijale&#8221; nalik na one poslije Amstrongovog spu\u0161tanja na Mjesec ili pada Berlinskog zida, u svijetu je vijest o potpisivanju ugovora o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji jedva i notirana. Naslovnice i udarne stranice hrvatskih novina bile su, naime, \u017eivi dokaz postojanja onoga \u0161to je Mitja Velikonja prozvao evrozom, dok su veliki svjetski mediji, u najbolju ruku, ovu vijest humorno intonirali, ako je ve\u0107 nisu potpuno i do kraja izignorisali.<\/p>\n<p>&#8220;Hrvatska je postala dvadeset i osma \u010dlanica Evropske unije. Znaju li oni ne\u0161to \u0161to mi ne znamo?&#8221; &#8211; pitao se, duhovito, pro\u0161log petka britanski Daily Mail. Naime, po\u0161to su samit u Bruxellesu obilje\u017eile mnogo va\u017enije teme koje se ti\u010du cijele Evrope (kriza eura, Cameronov veto promjeni Lisabonskog ugovora, itd.) pristupanje jedne male zemlje sa jugoistoka kontinenta Evropskoj uniji nije ni moglo do\u0107i do izra\u017eaja. Ako bismo sve svjesno sveli na banalizaciju do grube matematike, stvar se mo\u017ee vulgarizovati i ovako: \u0161ta zna\u010di pet miliona novih dr\u017eavljana EU, ako su na stolu odluke koje se ti\u010du svih \u010detiri stotine i pedeset miliona EU gra\u0111ana? Ipak, iz bosanskohercegova\u010dke i &#8220;regionalne&#8221; perspektive, ne treba ovdje biti cini\u010dan. Dobro je da Hrvatska u\u0111e u Evropsku uniju, dobro je da granica EU &#8220;si\u0111e&#8221;, na Koranu, Glinu, Savu, Dunav i Prevlaku, dobro je da na\u0161 dio svijeta bude i institucionalno \u0161to je mogu\u0107e bli\u017ee klubu od kojeg svakako zavisi i kojem su\u0161tinski svakako pripada. Tzv. zapadni Balkan, odnosno onaj dio velikog poluostrva na jugoistoku Evrope koji (jo\u0161?) ne pripada Evropskoj uniji, ionako je privredno, finansijski, politi\u010dki i na svaki drugi na\u010din toliko povezan sa EU da ga se svaka tamo\u0161nja turbulencija ionako ti\u010de, pa je, ako ni\u0161ta drugo, i korisno i logi\u010dno da se ta veza i formalno &#8220;podeblja&#8221;.<\/p>\n<p>Ipak, ako je, iz odre\u0111ene perspektive evro-histerija, evroza, euforija (odnosno EUforija) u Hrvatskoj i bila karikaturalna, to je ipak predstavljalo oli\u010denje decentnosti i serioznosti u odnosu na sarajevski medijski orgazam izazvan njujor\u0161kom premijerom filma Angeline Jolie &#8220;U zemlji krvi i meda&#8221;. Hajde, to \u0161to su se zapalili novinari rubrika tipa &#8220;show business&#8221; je razumljivo, takvo \u0161to bi se desilo bilo gdje u svijetu, kad je rije\u010d o Angelini Jolie. Ono \u0161to ba\u0161 i nije razumljivo jesu (pseudo)politi\u010dke deklamacije i odvratne (kvazi)moralisti\u010dke tirade o tome kako se Sarajevo, ko biva, ogrije\u0161ilo prema Angelini Jolie i kako joj nije odu\u017eilo ni djeli\u0107 duga. Pa se tako profesori, intelektualci, politi\u010dari me\u0111usobno natje\u010du u licitiranju tezom kako je, eto, o\u010dito da je film remek-djelo (iako ga, listom, jo\u0161 nisu ni gledali?!), ali da je jo\u0161 va\u017enije to \u0161to taj film &#8220;prevazilazi zna\u010daj jednog umjetni\u010dkog djela&#8221; jer je &#8220;jo\u0161 jednom skrenuta pa\u017enja svjetske javnosti na na\u0161u zemlju i golgotu koju su pro\u017eivjeli Bosanci i Hercegovci po\u010detkom devedesetih&#8221;, jer se &#8220;o Bosni ponovo pri\u010da&#8221;, odnosno jer film Angeline Jolie &#8220;doprinosi prosperitetu i pravljenju bolje slike o nama na svjetskoj sceni&#8221;. Te\u0161ko je re\u0107i \u0161ta je ovdje tragi\u010dnije: ova pateti\u010dna i skoro dirljiva nada da je uop\u0161te mogu\u0107e da jedan film ispri\u010da velikom svijetu &#8220;ko smo mi&#8221; i &#8220;\u0161ta nam se desilo&#8221; ili ta zabluda da konkretno ovaj film, makar i djelomi\u010dno, makar i nakratko, &#8220;skre\u0107e pa\u017enju svjetske javnosti na golgotu s po\u010detka devedesetih&#8221;. Tu\u017eno je to, i karakteristi\u010dno zapravo za na\u010din na koji funkcioni\u0161u svjetski mediji, ali vi\u0161e ovim filmom Bosna skre\u0107e pa\u017enju na Angelinu Jolie nego obrnuto, ne naravno na Angelinu Jolie op\u0107enito, nego na (novi) imid\u017e Angeline Jolie, imid\u017e glumice-humanitarke koja se uozbiljila i kod koje izbor teme njenog re\u017eiserskog debija ima veze sa &#8220;interesom za me\u0111unarodna politi\u010dka pitanja&#8221; (kako ovih dana pi\u0161e Larry Rohter iz New York Timesa). Ako ukucate pojam &#8220;Angelina Jolie&#8221; u Google News i tra\u017eite rezultate iz posljednjih sedam dana, dobi\u0107ete masu naslova o njenoj mr\u0161avosti i o tome kako je \u0161tiklom poderala haljinu, ali nijedan o tome &#8220;kako je potvrdila agresiju i stavila se na stranu \u017ertve&#8221;.<\/p>\n<p>Dobro, i pri\u010da o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji za koju je, za razliku od Hrvatske, svijet prili\u010dno nezainteresovan i pri\u010da o filmu &#8220;U zemlji krvi i meda&#8221; koja je za Bosnu i Hercegovinu (ta\u010dnije, za jedan njezin dio) politi\u010dko-istorijski uspjeh, a za ostatak svijeta detalj u celebrity biografiji, pokazuju zapravo koliko smo svi mi ovdje, iz globalne perspektive, sitni i nebitni. Lako je, me\u0111utim, za Hrvatsku. Oni \u0107e, htjeli-ne htjeli, u Evropskoj uniji, kao i Slovenci uostalom, zaboravljati na tu vrstu megalomanije onom brzinom kojom im \u017eivot bude i\u0161ao nabolje, svjesni da su mali i sretni \u0161to je tako. A Bosni i Hercegovini, bojat se, slijedi nastavak tavorenja, u kojem \u0107e, po nekoj psihopatolo\u0161koj logici, mnogi osje\u0107ati \u010dudnu i perverznu nostalgiju za vremenom kad smo &#8220;kao zemlja barem privla\u010dili pa\u017enju svjetske javnosti&#8221; kao \u0161to valjda i neki biv\u0161i kriminalci, kad eventualno postanu ugledni i zakonu odani gra\u0111ani, ponekad sjetno pomisle na mladost, kad su harali crnim hronikama.<\/p>\n<p>Oslobo\u0111enje<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako je evro-histerija, evroza, euforija (odnosno EUforija) u Hrvatskoj krajem pro\u0161le sedmice, iz odre\u0111ene perspektive, i bila karikaturalna, to je ipak predstavljalo oli\u010denje decentnosti i serioznosti u odnosu na sarajevski medijski orgazam izazvan njujor\u0161kom premijerom filma Angeline Jolie<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":68734,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-69990","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69990","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=69990"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69990\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/68734"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=69990"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=69990"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=69990"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}