{"id":69903,"date":"2011-12-12T08:28:46","date_gmt":"2011-12-12T07:28:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=69903"},"modified":"2011-12-12T08:28:46","modified_gmt":"2011-12-12T07:28:46","slug":"na-kraju-cemo-svi-biti-neuracunljivi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/12\/12\/na-kraju-cemo-svi-biti-neuracunljivi\/","title":{"rendered":"Na kraju \u0107emo svi biti neura\u010dunljivi"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/12\/Svjetionici.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-69904\" title=\"Svjetionici\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/12\/Svjetionici-300x183.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"183\" \/><\/a>Pi\u0161e: Toma\u017e <strong>MASTNAK<\/strong><\/p>\n<p>Depresija u koju pada Evropa nije prvenstveno klini\u010dko stanje, premda \u0107e vjerojatno biti ne\u0161to posla i za psihijatre. No psihijatrijska bi ekspertiza mogla pomo\u0107i na neo\u010dekivane na\u010dine. Tako mi daje za misliti ekspertno mi\u0161ljenje norve\u0161kih psihijatara, koji su norve\u0161kog evroteroristu Andersa Breivika proglasili neura\u010dunljivim u \u010dasu po\u010dinjenja ka\u017enjivog djela.<\/p>\n<p>Kako mo\u017ee 36 sati razgovora sa zlo\u010dincem neko vrijeme nakon samog doga\u0111aja, na kraju i na podlozi toga kako sam zlo\u010dinac sada tuma\u010di razloge za svoje djelo, dovesti do pouzdane konstatacije o tome u kakvom je psihi\u010dkom stanju zlo\u010dinac tada bio, za mene je zagonetka. Budu\u0107i da se ne razumijem u psihijatriju niti imam neku posebnu \u017eelju da se u nju razumijem, ne bih se smio sabla\u017enjavati na ekspertno mi\u0161ljenje psihijatara \u0161to su ih na saradnju pozvali tu\u017eioci u datom slu\u010daju. No budu\u0107i da \u0107e to ekspertno mi\u0161ljenje, ako ostane na va\u017enosti, imati politi\u010dke implikacije i posljedice, volio bih o tome ne\u0161to re\u0107i.<\/p>\n<p>Da li je taj \u010dovjek doista psihoti\u010dan i da li je tokom svog \u010dina bio neura\u010dunljiv, na kraju krajeva sasma je svejedno dok se s takvim ekspertnim mi\u0161ljenjem ne zatvori rasprava o evroterorizmu. Ako Breivik bude va\u017eio za lu\u0111aka, svejedno \u0107e mu suditi, ali mi, javnost, ono \u0161to \u0107e on re\u0107i ili u\u010diniti ne trebamo uzeti ozbiljno. Neki vide prednost progla\u0161enja Breivika lu\u0111akom u tome da \u0107e ga do konca \u017eivota strpati u umobolnicu, dok je pak najdalja zatvorska kazna u Norve\u0161koj 21 godinu.\u00a0 (Problem je u tome \u0161to \u0107e ga morati, ako na nekom od kontrolnih pregleda \u0161to ih valja obaviti svake tri godine ne bude vi\u0161e pokazivao psihoti\u010dne simptome, otpustiti iz bolnice.) Istinska prednost progla\u0161enja Breivika lu\u0111akom, bojim se, nalazi se negdje drugdje.<\/p>\n<p>Prije nekoliko dana njujor\u0161ki je sudac Jed Rakoff poni\u0161tio sudsko poravnanje izme\u0111u bankarskog velikana Citigroup i vladine nadzorne institucije Securities and Exchange Commission. Presuda je naime zaobi\u0161la izri\u010dito priznanje da je banka po\u010dinila ka\u017enjivo djelo, dok je sudac mislio da javnost \u2013 posebno u situaciji u kakvoj smo trenutno \u2013 ima pravo doznati istinu. Sli\u010dno, mislim, va\u017ei i za Breivikov slu\u010daj. Progla\u0161enje evroteroriste neura\u010dunljivim i njegovo upu\u0107ivanje u neku psihijatrijsku ustanovu mo\u017ee zaobi\u0107i i potisnuti istinu o evroterorizmu. Ta nas istina sve poga\u0111a, i to u na\u0161oj najsublimnijoj inkarnaciji, kao Evropljane, i premda je\u00a0 neprijatna, svejedno ne bi bilo u redu da je u cjelini prebacimo na\u00a0 Breivika i po\u0161aljemo na zatvoreni odjel neke psihijatrijske ustanove.<\/p>\n<p>Breivik je ubijao za Evropu i svoj je \u010din intelektualno zasnovao. Njegova ideja o Evropi nije ideja koju bi imali svi Evropljani, ali nipo\u0161to nije ni ideja koju bi imali samo rijetki. To je popularna ideja, \u010dije zagovornike mo\u017eemo na\u0107i u evropskim politi\u010dkim, kulturnim i obrazovanim institucijama, da o svetoj crkvi niti ne govorim. \u0160tavi\u0161e, to je ideja za koju se \u010dini da ima sve vi\u0161e privr\u017eenika i da joj se javno sve manje suprotstavljamo.<\/p>\n<p>Breivikovo intelektualno utemeljenje teroristi\u010dkog \u010dina integralni je dio samog tog \u010dina. Mo\u017eemo se \u010dudimo revnosti s kojom je ispunio stotine i stotine stranica svojega manifesta. Takvu revnost nema svako. No svi imamo barem neku od ideja \u0161to ih je\u00a0 Breivik uzeo za svoje. Nije nu\u017eno da bi takve ideje svako od nas povezivao na isti na\u010din kao Breivik. No treba re\u0107i da te ideje Breivik, time kako ih je spleo zajedno, nije silovao. Ve\u0107inu ideja \u0161to ih je uknji\u017eio na svoj ra\u010dun izrekli su ili zapisali ljudi koji su imali ili jo\u0161 uvijek imaju status i ugled u dru\u0161tvu. To su ideje \u0161to su ih izricali u u\u010dionicama i predavaonicama, na zborovima i politi\u010dkim sastancima, u teatru i kinu. To su ideje \u0161to su ih \u0161tampali u \u010dasopisima i knjigama, a danas kru\u017ee i po elektronskim medijima. Jedna sama respektabilnost. Rije\u010dju (no, u dvije rije\u010di): na\u0161a kultura.<\/p>\n<p>Uzmimo Breivikovu izjavu, koju su psihijatri interpretirali kao jedan od dokaza za neura\u010dunljivost, da je \u201dnajsavr\u0161eniji vitez\u201d od svih viteza \u0161to su \u017eivjeli nakon 2. svjetskog rata. Zacijelo je tu ne\u0161to pretjerivanja, ali Breivik je vitez, vitez templar, a vitezovi naravno nastoje biti savr\u0161eni. Templari su stari kri\u017earski vojni red koji postoji i danas. Francuski kralj Filip IV. optu\u017eio je templare za homoseksualnost, sodomiju i crnu magiju (ne\u0161to gore tada nije bilo mogu\u0107e izmisliti) i nekoliko je njih spalio na loma\u010di, no mi\u0161ljenje presvijetlog kralja, pravog naprednjaka i modernizatora, nije prevladalo. Dominantna predstava o templarima sve je prije nego negativna. Ili uzmimo malte\u017eane, drugi vite\u0161ki red, \u010dije korijeni se\u017eu u kri\u017earske ratove. Jedan je i u Sloveniji bio ministar. Pogledajmo kri\u017earske ratove, izvor na\u0161e sistematske i aktivne islamofobije. U prosvje\u0107enosti se ve\u0107 na\u0161ao neko ko se zgro\u017eao nad fanatizmom kri\u017eara i u vrijeme uspona nacizma i neko vrijeme nakon 2. svjetskog rata, kad je za revizionizam jo\u0161 bilo prerano, bilo je nekoliko histori\u010dara koji su pod utiskom savremene katastrofe razvili o\u0161tru kritiku kri\u017earskih ratova, ali u cjelini gledano, Evropa se kri\u017earskih ratova nikada nije odrekla. I tako dalje. To je bio i Breivikov duhovni svijet.<\/p>\n<p>Breivik bi dakako mogao ubijati i bez intelektualnog utemeljenja objavljenog u manifestu. Klju\u010dni problem je negdje drugdje: ideje \u0161to ih je prisvojio ubijale su i bez njega. Iz tih ideja, iz tog ubijanja, iz ideja koje su ne samo opravdavale ubijanje, nego i gonile u ubijanje, satkano je mnogo na\u0161e \u2013 evropske \u2013 historije. To je neprijatna istina na\u0161e historije. To je istina koja je progovorila u Breivikovom zlo\u010dinu i koja \u0107e opet govoriti sve dok ne raspletemo ideje od kojih je na\u0161a historija satkana. Progla\u0161enje norve\u0161kog evroteroriste neura\u010dunljivim bit \u0107e najvjerojatniji izgovor za odlaganje na\u0161eg suo\u010davanja sa samim sobom. Na kraju \u0107emo svi biti neura\u010dunljivi.<\/p>\n<p>Za kraj \u0107u spomenuti dva ekspertna opisa Breivikove neura\u010dunljivosti: imao je bludnje da je pozvan odlu\u010divati o \u017eivotu drugih i izgubio je dodir s realno\u0161\u0107u do te mjere da nije vi\u0161e nadzirao svoja djela. Nije li to lijep opis na\u0161ih evropskih voditelja u vrijeme \u0161irenja evan\u0111elja \u201d\u0161tednje\u201d?<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pescanik.net\/2011\/12\/na-kraju-cemo-svi-biti-neuracunljivi\/\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a>\/<a href=\"http:\/\/www.dnevnik.si\/debate\/kolumne\/1042492640\">Dnevnik.si<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zagovornike Brejvikove ideje o Evropi mo\u017eemo na\u0107i u evropskim politi\u010dkim, kulturnim i obrazovanim institucijama, da o svetoj crkvi niti ne govorim.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-69903","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69903","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=69903"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69903\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=69903"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=69903"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=69903"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}