{"id":69821,"date":"2011-12-11T09:28:25","date_gmt":"2011-12-11T08:28:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=69821"},"modified":"2011-12-11T09:28:25","modified_gmt":"2011-12-11T08:28:25","slug":"potpis-u-sjeni-straha-od-eurogeddona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/12\/11\/potpis-u-sjeni-straha-od-eurogeddona\/","title":{"rendered":"Potpis u sjeni straha od Eurogeddona"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Vesna KNE\u017dEVI\u0106<\/strong><\/p>\n

Sretan sam i dirnut \u0161to se moj posao izvjestitelja EU-a za Hrvatsku primakao kraju, po\u010deo je Hannes Swoboda pro\u0161le srijede govor u Europskom parlamentu, dan po\u0161to je potvr\u0111ena izvjesnost da Hrvatska uskoro postaje 28. \u010dlanica Unije. Ako nema neizvjesnosti, ako se ta napetost preselila dalje, na istok i jug, \u010demu ta lagana nervoza uo\u010di proceduralnoga glasanja o ve\u0107 usugla\u0161enoj odluci? Uostalom, i Swobodino posljednje izvje\u0161\u0107e, kao i reakcija parlamentaraca na njega, \u010dista su legalisti\u010dka formalnost kroz uigrani scenarij. Ali demokracija je prije svega procedura, a tek onda sve ostalo; izbri\u0161ete li proceduru, ostat \u0107e zastra\u0161uju\u0107a vizija ideolo\u0161ke diktature ve\u0107ine. Zato je Swoboda te ve\u010deri optere\u0107en posebnim osje\u0107ajem odgovornosti: \u0161to se vi\u0161e \u201cza\u201d skupi u glomaznom gremiju od 736 \u010dlanova, to je moralna dimenzija najnovijeg pro\u0161irenja EU-a solidnija, a \u0161to je moralna osnovica unutar europskih tijela i institucija kompaktnija, tim su manji izgledi da bi joj se mogli ponoviti slu\u010dajevi poput onog s gr\u010dkom financijskom krizom. Jer, sprije\u010di li se domino-efekt kod drugih fiskalnih prijestupnika, rastu \u0161anse za spas eura; propadne li euro, tako je malo va\u017eno \u0161to \u0107e se re\u0107i o Hrvatskoj ili, tjedan kasnije, o Srbiji\u2026<\/p>\n

Britanski euroskeptik<\/strong><\/p>\n

Ukratko, Unija je kroz svoj Donji dom, kako se Europski parlament \u010desto naziva, po\u010dela nagla\u0161eno osjetljivo reagirati na moralnu dimenziju pitanja kojima se bavi, pa zastupnici uglavnom ne sjede u dvorani za vrijeme rasprava; u sali je uvijek bezobrazno malo parlamentaraca, tu su samo oni kojih se aktualna tema direktno ti\u010de, politi\u010dki, osobno ili moralno. Skupe se u dvorani tek u podne, kad po\u010dinje elektronsko glasovanje, po redu, bez davanja prednosti \u2013 o morskim algama, hipotekarnim kreditima, do\u0161kolovanju odraslih, primanju Hrvatske u \u010dlanstvo i pripremi za sastanak Europskog vije\u0107a: sat vremena \u201cda\u201d ili \u201cne\u201d, ni minuta po odluci. Bude li Europski parlament ikada u prilici nekome objaviti rat, u\u010dinit \u0107e to to\u010dno u podne, istom kombinacijom razvu\u010denosti i efikasnosti, no prvo zastupnike valja delo\u017eirati iz uvijek prepuna bara \u201cMickey Mouse\u201d.<\/p>\n

Kad se, dakle, u gotovo praznom Parlamentu za rije\u010d javi zastupnik iz Velike Britanije Nigel Farage, postaje jasno \u0161to je Swoboda htio izbje\u0107i i \u010dega se bojao prije svog posljednjeg izvje\u0161taja o Hrvatskoj. Farage dr\u017ei vatreni govor unutar zadanog okvira od jedne minute.<\/p>\n

– Nedavno sam posjetio Hrvatsku da se uvjerim vodi li se ondje prava nacionalna debata i jesu li njeni uvjeti fair. Otkrio sam da EU daje sve od sebe ne bi li potkupila tamo\u0161nju politi\u010dku klasu. I to joj dobro ide, ve\u0107 je Hrvatskoj dala 320 milijuna eura na ime pomo\u0107i prije ulaska. Osim toga, potro\u0161ila je milijune na besramnu propagandu uvjeravanja Hrvatske da je Unija njena jedina \u0161ansa \u2013 ka\u017ee Farage.<\/p>\n

Po njemu, to nije sve: Unija se pobrinula za dobro pla\u0107ene poslove hrvatskih predstavnika u Parlamentu i Komisiji, samo da poka\u017ee kako \u0107e im, kao vladaju\u0107oj klasi, biti dobro ako svoju zemlju natjeraju u EU. Europske se zastave vijore na slu\u017ebenim zgradama Hrvatske, kao da je sve gotovo. EU to mo\u017ee raditi zato \u0161to komunisti jo\u0161 zauzimaju pozicije vlasti i postat \u0107e osobno strahovito bogati ako Hrvatska u\u0111e; sve je jo\u0161 ozbiljnije ako se zna da u Hrvatskoj nema slobodnih medija \u2013 nudi se \u010dak i 10.000 kuna nagrade svakome tko uspije prona\u0107i \u010dlanak \u0161to sugerira da ulazak u Uniju nije ispravna odluka. Za kraj je euroskeptik Farage poru\u010dio Hrvatima kako je \u010ditava EU kampanja bent, corrupt and distorted iliti \u201cneiskrena, koruptivna i iskrivljena\u201d.<\/p>\n

– Tisu\u0107u godina ta se zemlja borila za samostalnost i tek je dvadeset godina kako je u tom naporu uspjela! Uspjeli su pobje\u0107i iz propaloga politi\u010dkog eksperimenta, Jugoslavije. Glasaju li za pridru\u017eivanje Uniji, daju glas za ulazak u novu Jugoslaviju, novi politi\u010dki eksperiment u fazi implozije \u2013 izgovorio je Farage simboli\u010dki zatvaraju\u0107i aktovku, da bi se efekt izjave \u201cNadam se da \u0107e Hrvati do\u0107i k sebi, iako sumnjam!\u201d sinergijski poklopio s njegovim demonstrativnim napu\u0161tanjem parlamentarne dvorane.<\/p>\n

\u201cBje\u017ei\u0161 ti, bje\u017ei\u0161\u201d, vikao je za njim ina\u010de stalo\u017eeni Swoboda, \u201cu svom stilu ka\u017ee\u0161 svoje i pobjegne\u0161!\u201d<\/p>\n

Unutarnja fragilnost EU-a<\/strong><\/p>\n

Kratki eklat Swoboda \u2013 Farage pokazuje fragilnost Unije na udarce iznutra, na \u201cunutarnje neprijatelje\u201d, institucionalizirano \u201cdeponiranje bijesa\u201d; nije britanski euroskeptik mogao promijeniti hrvatsku situaciju niti mu je bilo stalo da je promijeni. Moglo se raditi o bilo kome i bilo \u010demu, o Srbiji, Crnoj Gori, Islandu ili sindikatu prosvjetnih radnika. \u010cinjenica je, a priznaje je na rubu i sam Swoboda, da u Europskom parlamentu sjede, uz ostalo, i dobro pla\u0107eni ljudi \u2013 u smislu pla\u0107e, a ne nekih nelegalnih izvora prihoda, iako je i toga bilo! \u2013 koji grizu ruku \u0161to ih dr\u017ei.<\/p>\n

Ako ve\u0107 postoji paralela s Jugoslavijom, kako ju je u igru usporedbi uveo britanski parlamentarac, ona je ponajprije u instituciji \u201cunutarnjih neprijatelja\u201d. Kao \u0161to je daleke 1990. Stjepan Mesi\u0107 izjavljivao da \u017eeli postati predsjednik Jugoslavije kako bi je mogao demontirati, euroskeptici se daju birati u Europski parlament da bi ga, uz malo sre\u0107e, mogli razjuriti; razlika je u tome \u0161to je EU demokratska institucija, a Jugoslavija to ni u najboljim danima nije bila, no problem se time svejedno ne smanjuje.<\/p>\n

Politi\u010dka teorija generalno priznaje dvije vrste euroskepticizma, hard i soft. Prvi bi bio zastupljen u Frakciji Europa slobode i demokracije, me\u0111u \u010dijih je 26 parlamentaraca i Farage. Drugi, mekani euroskepticizam, provodi se i brani iz Frakcije Ujedinjena europska ljevica\/Nordijska zelena ljevica, sa 34 \u010dlana. Prva formacija ne \u017eeli EU, druga ne \u017eeli politi\u010dku EU, \u0161to zna\u010di da ne priznaje Lisabonski ugovor, dokument koji igra ulogu zamjenskoga ustava Unije. Me\u0111utim, u njihov soft karakter ne treba biti previ\u0161e siguran, \u010dak se jedna od stranki te frakcije zove Narodni pokret protiv EU (Danska). Formalno gledano, jedini zastupnik te stranke pla\u0107en je da sjedi u klupama i bori se protiv Europske unije; u vremenu velikih politi\u010dkih ambivalentnosti, on se barem mo\u017ee pohvaliti da je do\u0161ao u Bruxelles s jasnim mandatom.<\/p>\n

Direktorij Merkozy<\/strong><\/p>\n

Druga paralela s raspadom Jugoslavije ne dolazi iz utvrde euroskeptika, nego iz redova \u201cpo\u0161tenih\u201d zastupnika, dakle onih koji su tu da bi se na dnevnoj bazi borili za bolji \u017eivot pola milijarde gra\u0111ana, \u0161to podrazumijeva i o\u010duvanje dostojanstva i integriteta institucije kojoj pripadaju. \u201cEuro nema alternative\u201d, \u201cEuroland nema alternative\u201d i \u201cEU nema alternative\u201d, izjave su koje se \u010duju mahom od socijaldemokratskih zastupnika, povremeno u dvorani, jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e na rubu i u kratkim kontaktima oko nje.<\/p>\n

Oni koji pamte fini\u0161 raspada Jugoslavije sjetit \u0107e se izjave \u0161to se mogla \u010duti od njenih ideolo\u0161kih branitelja (drugih nije ni bilo, ne ra\u010dunamo li polovi\u010dni poku\u0161aj Ante Markovi\u0107a!) da \u201cJugoslavija nema alternativu\u201d. Stvar je u tome da alternativa uvijek postoji, iako se nikome ne mora svi\u0111ati. Povijest je puna napu\u0161tenih dr\u017eavnih i ideolo\u0161kih ru\u0161evina koje nisu imale alternativu. Zna\u010di li to da europskim socijaldemokratima nedostaje povijesno pam\u0107enje na bli\u017ee i dalje katastrofe u kojima su ljudi u Europi ginuli i umirali zato \u0161to \u201cnije bilo alternative\u201d? Prije \u0107e biti da reagiraju na strah koji se \u0161iri nakon financijskog sloma 2008, te\u0161ko kontroliranu paniku pred nesigurnom budu\u0107no\u0161\u0107u u slu\u010daju da Eurogeddon postane stvarnost, a eksperiment zajedni\u010dke europske valute propadne u, primjerice, talijanskom dr\u017eavnom bankrotu, i to nakon \u0161to je jedva pre\u017eivio gr\u010dki.<\/p>\n

Emocija straha posjeduje gotovo taktilnu kvalitetu dok razgovarate s proeuropskim zastupnicima. Povremeno \u0107ete naletjeti na pri\u010du kako u zemljama Unije cijene zemlji\u0161ta s izvorom vode uvelike nadma\u0161uju one bez vlastitog izvora. Slu\u017ebeno, razmi\u0161ljanja koja idu u smjeru razra\u0111ivanja scenarija nakon mogu\u0107e propasti zajedni\u010dke valute nisu tema.<\/p>\n

Socijaldemokratski parlamentarci u strahu od sutra\u0161njice dodat \u0107e i ljutnju na konzervativni direktorij koji vlada Unijom, Angelu Merkel i Nicolasa Sarkozyja, na, kako ga zovu, \u201cdirektorij Merkozy\u201d. Stav ve\u0107ine u Frakciji socijaldemokrata (185 \u010dlanova, druga po snazi parlamentarna grupacija, iza 264 kr\u0161\u0107anskih demokrata) jest da ono \u0161to se danas doga\u0111a s eurom predstavlja problem globalnoga \u0161pekulativnog financijskog sustava. Amerikanci nam ru\u0161e euro, tvrdi austrijski parlamentarac J\u00f6rg Leichtfried, oni nemaju ba\u0161 nikakvog interesa da ga odr\u017ee. Swoboda, koji \u0107e od idu\u0107e godine najvjerojatnije postati predsjedaju\u0107i Frakcije socijaldemokrata nakon \u0161to se Martin Schulz preseli na funkciju predsjednika Parlamenta, ne vjeruje u \u201cameri\u010dku zavjeru\u201d, ali ima velike probleme s \u201cdirektorijem Merkozy\u201d. Zna\u010di li to da \u017eivimo pod diktaturom eksperata, pitamo ga? Nisu njih dvoje nikakvi eksperti, vehementno odgovara. Dobro, onda su oni iza njih: \u017eivimo li pod diktaturom eksperata \u0161to stoje iza njema\u010dke kancelarke i francuskog predsjednika? Nisu ni oni eksperti, \u017eesti se austrijski parlamentarac, da jesu, ve\u0107 bi ne\u0161to uspjeli napraviti, to su obi\u010dni ideolozi. A \u0161to je onda budu\u0107i predsjednik Europskog parlamenta Schulz, od kojeg parlamentarci generalno o\u010dekuju pomo\u0107 u izravnavanju demokratskih deficita Unije? Odgovor: on je ideolo\u0161ki ekspert.<\/p>\n

Va\u017eni su i susjedi<\/strong><\/p>\n

U podjeli parlamentaraca na one koji misle Europu i one koji je zaboravljaju, saborska delegacija Hrvatske mogla je u dva dana gostovanja u Bruxellesu biti samo s prvima. Za skepsu je jo\u0161 rano, za sarkazam jo\u0161 nije vrijeme, a mo\u017eda nikad ne\u0107e ni biti. U hrvatskoj delegaciji je i Milorad Pupovac, koji ve\u0107 testira potencijale za budu\u0107nost, ugra\u0111ene u hrvatski Pristupni ugovor.<\/p>\n

– Dana\u0161nja 90-postotna odluka Europskog parlamenta zna\u010dajna je u kontekstu zastoja u politici pro\u0161irenja, u kontekstu krize eura i Unije. Pred Hrvatskom je niz godina ispunjenja preostalih obaveza u vezi povratka izbjeglica, stanarskih i mirovinskih prava, zapo\u0161ljavanja pripadnika nacionalnih manjina i primjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Pred njom stoji i definiranje njezine politike u Uniji i politike u regiji. Jednom rije\u010dju, pred njom je rje\u0161avanje starog i definiranje novog \u2013 ka\u017ee Pupovac.<\/p>\n

Drugim, manje politi\u010dkim rje\u010dnikom re\u010deno, pitanje je kako \u0107e se Hrvatska u Uniji, za razliku od Hrvatske van Unije, postaviti prema susjedima \u0161to i dalje \u010dekaju pred zatvorenim vratima Bruxellesa. Austrijski parlamentarci tu su odre\u0111eniji: i Srbija bi morala dobiti status kandidata, ka\u017ee Josef Weidenholzer, obja\u0161njavaju\u0107i da je regija cijele biv\u0161e Jugoslavije i dalje otvorena rana. Ulazak Hrvatske zna\u010di da je proces zacjeljivanja zapo\u010deo.<\/p>\n

– Ako samo Hrvatska u\u0111e u EU, nemamo ni\u0161ta od ostataka izoliranih otoka siroma\u0161tva i nestabilnosti \u2013 ka\u017ee Weidenholzer.<\/p>\n

I Swoboda reagira na novinarsko mi\u0161ljenje da 9. prosinca Hrvatska u Bruxelles dolazi na slavljeni\u010dko potpisivanje Pristupnog ugovora, a Srbija na jo\u0161 jednu porciju poni\u017eenja.<\/p>\n

– Nadamo se da \u0107e i Srbija dobiti status kandidata, datum za po\u010detak pregovora. Za prognozu nisam spreman, mogu samo re\u0107i da bismo poslali jako lo\u0161 signal ako bi Hrvatska u petak potpisala ugovor, a Srbija i Crna Gora ostale visjeti u zraku. Negativni emocionalni naboj takve simboli\u010dke poruke bio bi porazan, iako se zna da narednih pet do sedam godina Unija ne\u0107e primati nove \u010dlanice \u2013 smatra izvjestitelj.<\/p>\n

U aktu politi\u010dke asimetrije \u2013 prvi premijer s kojim je Unija pregovarala je mrtav, drugi sjedi u zatvoru, tre\u0107a premijerka je izgubila izbore \u2013 Unija ovog petka potpisuje Pristupni ugovor s Hrvatskom. Je li va\u017eno tko stavlja potpis ispod dokumenta?<\/p>\n

– Ne mogu vam ni opisati koliko je to nebitno \u2013 ka\u017ee Swoboda.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Politi\u010dka teorija generalno priznaje dvije vrste euroskepticizma, hard i soft.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-69821","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69821","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=69821"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69821\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=69821"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=69821"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=69821"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}