{"id":69772,"date":"2011-12-10T09:08:17","date_gmt":"2011-12-10T08:08:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=69772"},"modified":"2011-12-10T09:09:34","modified_gmt":"2011-12-10T08:09:34","slug":"hrvati-dobrodosli-u-eu-%e2%80%99birokratizirano-imperijalno-neoliberalno-militaristicko-tijelo%e2%80%99","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/12\/10\/hrvati-dobrodosli-u-eu-%e2%80%99birokratizirano-imperijalno-neoliberalno-militaristicko-tijelo%e2%80%99\/","title":{"rendered":"Hrvati, dobrodo\u0161li u EU \u2019birokratizirano, imperijalno, neoliberalno, militaristi\u010dko tijelo\u2019"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Jelena \u0160IMAC<\/strong><\/p>\n

Za politi\u010dku elitu u Hrvatskoj danas je bio sve\u010dan dan u Bruxellesu – Hrvatska je potpisala pristupni ugovor s Europskom unijom, \u0161to \u0107e nekima od njih zagarantirati dobre pla\u0107e u tijelima Europske unije i sve one beneficije koje sa sobom te pozicije nose.<\/p>\n

Prije nekoliko dana u Europskom parlamentu europarlamentarac Nigel Farage odr\u017eao je dramati\u010dan govor u kojem je upozorio kako EU podmi\u0107uje hrvatsku vladaju\u0107u kastu visokopla\u0107enim poslovima u Europskom parlamentu koja onda aktivno promovira ideju ulaska Hrvatske u EU, bez da se po tom pitanju odr\u017eala ikakva nacionalna debata kojom bi se upozorilo gra\u0111ane i na lo\u0161e strane pristupanja Europskoj uniji.<\/p>\n

Sve ve\u0107e stranke u Hrvatskoj forsiraju pristupanje Europskoj uniji kao ve\u0107 gotovu stvar. No, ankete pokazuju da je euroskeptika u Hrvatskoj sve vi\u0161e, te da \u0107e odluka biti tijesno donesena. Nova Vlada \u0107e, sre\u0107om, pomaknuti datum raspisivanja referenduma za kraj sije\u010dnja ili po\u010detak velja\u010de, \u0161to \u0107e gra\u0111anima dati jo\u0161 malo vremena da trezveno razmisle \u017eele li u\u0107i u takav savez dr\u017eava, naro\u010dito u trenutku kada se govori o raspadu eurozone i povla\u010denju najrazvijenijih dr\u017eava unutar Europske unije u miniuniju.<\/p>\n

“Ulazimo u polumrtvo tijelo”<\/strong><\/p>\n

“Hrvatska ulazi u EU u trenutku najte\u017ee krize nakon Drugog svjetskog rata, ekonomske i socijalne, ako ne i raspadanja eura. Ako se akutni financijski problem u Uniji i rije\u0161i, kriza \u0107e u smislu recesije trajati jo\u0161 nekoliko godina. I to je tu\u017ena \u010dinjenica – ulazimo u polumrtvo tijelo. Birokratizirano, imperijalno, militaristi\u010dko, asocijalno i agoni\u010dno tijelo”, kazao je u razgovoru za Index umirovljeni profesor prava Nikola Viskovi\u0107 komentiraju\u0107i nam lo\u0161e strane ulaska u Europsku uniju.<\/p>\n

Europa nije samo euro, ka\u017ee nam profesor, ve\u0107 bi trebala biti i ideal socijale i mira, a ta Europa nije mir ni socijala.<\/p>\n

“Prvo \u0161to je vrlo birokratizirana tvorevina, ima jednu oblandu demokrati\u010dnosti, ali je ta demokrati\u010dnost jako ukru\u0107ena institucijama. To se vidi iz tog golemog i preskupog briselskog i strasburskog aparata. I to dovodi do tjeskobe kada \u010dujemo da \u0107e Hrvatska imati 12 zastupnika i da \u0107e svaki zastupnik imati strahovita primanja u usporedbi s na\u0161im stanjem. EU se trese u ekonomskoj krizi, a oni \u017eive u loju. To je ne\u0161to \u0161to je sa stajali\u0161ta odlu\u010divanja i standarda zabrinjavaju\u0107e”, dr\u017ei profesor Viskovi\u0107. Zabrinjava ga, ka\u017ee, i demokrati\u010dnost. Odnosno, sa stajali\u0161ta neposrednije demokracije, ona je ote\u017eanija nego u bilo kojoj samostalnoj dr\u017eavi. “Naime, svaki stupanj slo\u017eenosti ote\u017eava demokraciju, a Europa je prili\u010dno slo\u017eena”, isti\u010de.<\/p>\n

“To nije socijalna Europa, ve\u0107 Europa elita, militaristi\u010dka sila”<\/strong><\/p>\n

S druge strane, nastavlja Viskovi\u0107, Europa kakvu imamo pred sobom nastala je i sve se vi\u0161e odvija u imperijalnom sistemu neoliberalizma. “To nije socijalna Europa, ve\u0107 Europa elita. Ona nije blaga i humana tvorevina ve\u0107 prepotentna materijalisti\u010dko-liberalna imperijalno-kapitalisti\u010dka tvorevina gotovo u istoj mjeri kao i SAD, sa \u017eeljom da bude svjetski policajac. Razlika je samo u stupnju mo\u0107i. Europa bi htjela da bude SAD u svijetu, a to je izdaja starog ideala Europe od Erazma Roterdamskog pa do socijalizma. Naravno da bi kriza u Europi mogla omogu\u0107iti promjenu imperijalnog stava, ali to se ne\u0107e dogoditi”, ka\u017ee nam profesor koji tu dodaje i element militarizma.<\/p>\n

“Europa je i militaristi\u010dka sila. Naime, u ovom trenutku krize re\u017eu se sva socijalna prava, pa \u010dak i prihodi politi\u010dara. A jedna stvar se ne re\u017ee, a to su vojni tro\u0161kovi. Govorimo o milijardama koje se tro\u0161e u vojsci, a koje bi bile skoro dovoljne da se du\u017eni\u010dka kriza rije\u0161i. No, to \u010dak ni socijalistima ne pada na pamet. I to ne mo\u017ee biti slu\u010dajno, a za\u0161to? Najzdravija privredna grana u Europi i Americi je vojna industrija i ona u svakoj velikoj europskoj dr\u017eavi, kao \u0161to su Francuska i Engleska, hrani stotine tisu\u0107a ljudi. Kad bi se u njoj \u0161tedjelo, napalo bi se najvitalniji dio privrede i tu je taj paradoks. Ta ‘humanisti\u010dka’ Europa spremna je \u017ertvovati sve, ali ne i militarizam. Jer tada bi se pobunili i sindikati, radnici. Uostalom, vojna industrija je i izvozno najprofitabilnija grana. I za\u0161to bismo u takvu Europu i \u0161to mi s njom imamo? Tom Europom koja proizvodi besmisleno i nepotrebno naoru\u017eanje koje onda prodaje arapskim diktatorima”, pita se profesor.<\/p>\n

“Ne bi bila tragedija da Hrvatska ne u\u0111e u ovakvu Europu”<\/strong><\/p>\n

Mu\u010di ga i \u0161to to na\u0161i vojnici imaju raditi u Afganistanu? “I\u0161li su se boriti protiv Al-Qaide? Pa nje nema vi\u0161e. Tamo su samo talibani – \u017eensko\u017ederi, koje su sami proizveli. Neka rije\u0161e palestinski problem koji je porijeklo muslimanskog fundamentalizma 20. stolje\u0107a. Na\u0161a nesposobnost da uvedemo pravdu u Palestinu zbog oportunizma s Izraelom proizveo je Al-Qaidu i isti taj fundamentalizam. Tri puta je va\u017enije rije\u0161iti palestinski problem nego problem terorizma. A Hrvatska \u0161alje svoje vojnike tamo samo da bi se ulizivala europskim silama”, govori nam Viskovi\u0107.<\/p>\n

Prema njegovom mi\u0161ljenju, ne bi bila tragedija da Hrvatska ne u\u0111e u Europu ovakva kakva jest. “Ja se ljutim ne toliko na HDZ, ali na Milanovi\u0107a i Josipovi\u0107a, koji 10 posto od ovoga \u0161to ja ka\u017eem, ne ka\u017eu. Ali ne \u010dudim se. Ako nisu rekli \u0161to su trebali re\u0107i o srpskom pitanju u Hrvatskoj, \u0161to \u0107e re\u0107i o Europi”, kazuje nam profesor.<\/p>\n

Europa je demokratski deficitarna i korumpirana<\/strong><\/p>\n

Da nam EU nosi vi\u0161e lo\u0161eg od dobrog, dr\u017ei i lingvist sa zagreba\u010dkog Filozofskog fakulteta Mate Kapovi\u0107. On je tu vrlo jasan – EU je organizacija koja provodi neoliberalnu politiku\u00a0 koja ide u korist kapitala, a ne obi\u010dnih ljudi.<\/p>\n

Kao lo\u0161u stranu EU-a isti\u010de i demokratski deficit, prvenstveno po pitanju Europske komisije koju se ne bira izravno i koja je\u00a0 “odvojena od ljudi, sindikata, civilnog sektora”. “Radi se o tijelu na koje se te\u0161ko mo\u017ee utjecati i koje provodi najradikalnije neoliberalne reforme. Na njih, uostalom, najve\u0107i utjecaj vr\u0161i kapitalisti\u010dki lobi, a kako Europska komisija ne izlazi na izbore, tako se ni ne boji sindikata ni prosvjednika”, ka\u017ee nam Kapovi\u0107.<\/p>\n

Mladi znanstvenik posebno isti\u010de problem korupcije u Europskoj uniji. “EU jest pomogla Hrvatskoj da se po\u010dne boriti protiv korupcije, ali korupcija postoji u samom sistemu EU-a. S druge strane, korupcija na doma\u0107em terenu im smeta zbog proboja stranih kompanija na to tr\u017ei\u0161te. Naime, \u017eeli li strana kompanija do\u0107i u Hrvatsku, mora podmititi nekoga da to napravi, a \u0161to je izravan tro\u0161ak”, ka\u017ee nam Kapovi\u0107 isti\u010du\u0107i kako je zapravo i nebitno izvla\u010de li se novci po zakonu ili izvan zakona. Za primjer uzima T-com koji izvla\u010di pare iz Hrvatske, dodu\u0161e, zakonito, ali za dru\u0161tvo jednako \u0161tetno. “Ta tvrtka je u godinu dana vratila ulo\u017eeno. Pa to je zlatna koka, ljudi ne\u0107e prestati telefonirati”, upozorava Kapovi\u0107.<\/p>\n

“Tko ja\u010di, taj tla\u010di”<\/strong><\/p>\n

Kao problemati\u010dno isti\u010de i pitanje slobodnog tr\u017ei\u0161ta. “Kada u\u0111emo u EU, otvaraju se granice i ukidaju carine. To se isti\u010de kao neka pozitivna fraza kada se govori o EU, ali svaki ekonomist koji ne nije\u010de istinu mora priznati da u povijesti ne postoji primjer dr\u017eave koja se razvila s otvorenim granicama. Sve ove dr\u017eave koje njeguju neoliberalizam razvile su se uz zatvorene granice. Na otvorenom tr\u017ei\u0161tu nema protekcionizama, i vrijedi pravilo ‘tko ja\u010di, taj tla\u010di’. I tu Hrvatska sigurno gubi jer nema \u0161anse da se mi nosimo s velikim europskim kompanijama”, ka\u017ee Kapovi\u0107.<\/p>\n

Brine ga i \u010dinjenica da se ta ista neoliberalna politika poku\u0161ava sve vi\u0161e institucionalizirati, \u010dime bi svaka druga ekonomska politika postala te\u0161ka, ako ne i nemogu\u0107a za ostvariti. “U\u0111emo li u takvu EU, nikakva druga\u010dija politika vi\u0161e ne\u0107e biti mogu\u0107a po zakonima. Protiv takvog dru\u0161tva bit \u0107e se te\u0161ko, ako ne i nemogu\u0107e boriti”, zaklju\u010duje Kapovi\u0107.<\/p>\n

“Problemi Europske unije najvi\u0161e \u0107e pogoditi najranjivije slojeve”<\/strong><\/p>\n

Mislav \u017ditko, autor niza tekstova o politi\u010dkoj ekonomiji tranzicije, isti\u010de kako je Hrvatska kao periferna zemlja ve\u0107 sama po sebi u lo\u0161ijoj poziciji s obzirom na trenutna doga\u0111anja u EU. Posebno ga brine \u0161to analiti\u010dari i politi\u010dke elite nisu napravili analizu tro\u0161kova i koristi u EU.<\/p>\n

“Jednostavno se pretpostavlja da \u0107e samo potpisivanje ugovora i ulazak u Uniju donijeti neke pozitive rezultate iako ti mehanizmi i pozitivne strane nisu nigdje nazna\u010deni, samo se uop\u0107eno govori. Kako bi se napravila analiza tro\u0161kova, politi\u010dka elita trebala bi imati jasan ekonomski programa industrijske politike i regionalnog razvoja. Ali ga nema, i \u0161to \u0107e se s tim doga\u0111ati, kao i \u0161to \u0107e se doga\u0111ati s poljoprivredom, mo\u017ee se samo \u0161pekulirati. Hrvatska, kao i sve druge periferne zemlje, osu\u0111ena je na to da \u010deka rasplet doga\u0111aja”, ka\u017ee nam \u017ditko.<\/p>\n

Na pitanje o novcu iz EU fondova koji bi nam se trebao dodijeliti kao pomo\u0107, \u017ditko podsje\u0107a kako je iluzorno o\u010dekivati da \u0107emo i\u0161ta dobiti besplatno, odnosno da \u0107e se neki novac slijevati u Hrvatsku, a da zauzvrat ne\u0107emo ni\u0161ta morati dati. “Ne mo\u017eemo se oslanjati na jednokratnu pomo\u0107 iz EU fondova. Budu\u0107i da nema jasnog ekonomskog programa, jasno je i da nas fondovi ne\u0107e spasiti od nekih lo\u0161ih doga\u0111aja”, isti\u010de.<\/p>\n

Tako\u0111er, upozorava \u017ditko, svi ekonomski problemi ne\u0107e se na ravnomjeran i jednoobrazan na\u010din preliti preko svih slojeva stanovni\u0161tva, a problemati\u010dan je, smatra, dio razmi\u0161ljanja o socijalnom sloju. “Najranjiviji dijelovi stanovni\u0161tva snosit \u0107e najve\u0107i teret negativnih doga\u0111aja u Uniji”, isti\u010de \u017ditko.<\/p>\n

Hrvatska, upozorava, ne\u0107e imati mjesto klju\u010dnog igra\u010da, ali \u0107e morati po\u0161tovati nove mjere fiskalne i monetarne politike i jo\u0161 \u010dvr\u0161\u0107e mjere nadzora za provo\u0111enje tih normi. “Jednostavno je pitanje mo\u017ee li Hrvatska to podnijeti. To su mjere koje ograni\u010davaju manevarski prostor za ekonomsku politiku i pitanje je otvara li se neki drugi prostor i ima li pozitivnih elemenata. S obzirom \u0161to smo do sad vidjeli, svi zaklju\u010dci mogu biti samo pesimisti\u010dni”, zaklju\u010duje \u017ditko.<\/p>\n

Index.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Viskovi\u0107: Europa kakvu imamo pred sobom nastala je i sve se vi\u0161e odvija u imperijalnom sistemu neoliberalizma.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-69772","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69772","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=69772"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69772\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=69772"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=69772"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=69772"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}